USTAVNI SUD

Igra oko izbora sudaca: Nemoguće je da kandidati HDZ-a dobiju dvije trećine glasova

Dražen Ciglenečki

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Treba očekivati javno glasovanje o svakom kandidatu pojedinačno, a praktično je nemoguće da bilo koji od njih dobije dvije trećine glasova



U četvrtak će se u Hrvatskom saboru glasovati o tri kandidata za suce Ustavnog suda koje je jučer predložio Odbor za Ustav, a izvjesno je da niti jedan neće biti izabran budući da su SDP i Možemo! odbili sudjelovati u odlučivanju.


Odbor za Ustav je isključivo glasovima zastupnika HDZ-a i njihovih partnera, jer opozicija se povukla, uputio na plenarnu sjednicu imena Željka Pajalića, Mladena Sučevića i Gorana Selaneca.


HDZ je, dakle, faktično predložio svu trojicu, dva svoja i još Selaneca, na kojem je, kako je izjavio premijer Andrej Plenković, inzistirala oporba.


Javno ili tajno glasovanje




Na ovaj se način ponovila situacija iz 2015., kada HDZ nije htio pregovarati o ustavnim sucima, tražeći da se njihov izbor odgodi za vrijeme nakon parlamentarnih izbora, pa je SDP-ova većina u Odboru za Ustav za mjesta u Ustavnom sudu predložila Sanju Barić, Mladena Bajića i Ivanu Čalić.


U tajnom glasovanju na plenarnoj sjednici su potom Sanji Barić nedostajala samo dva glasa, dobila ih je 99, kako bi postala ustavna sutkinja. Pravilo je da se u Hrvatskom saboru zastupnici izjašnjavaju pomoću glasačkih listića kada je kandidata više nego dužnosti za koje se oni biraju, baš kao što je to bio taj slučaj prije 11 godina.


Možda bi se saborski Poslovnik moglo protumačiti i da je i o Pajaliću, Sučeviću i Selanecu moguće glasovati tajno, ali u sadašnjim bi okolnostima to za HDZ predstavljalo određen rizik.


Šanse su za to, istina, minimalne, ali rezultati bi mogli biti takvi da HDZ-ova dva kandidata propadnu, a ime Gorana Seleneca zaokruži 101 zastupnik, što bi za vladajući stranku bio potpuni politički debakl.


Zato treba očekivati javno glasovanje o svakom kandidatu pojedinačno, a praktično je nemoguće da bilo koji od njih dobije dvije trećine glasova. SDP i Možemo!, doduše, nemaju zajedno trećinu zastupnika nego 46, ali prijedlog Odbora za Ustav sigurno neće neće podržati ni Dalija Orešković, Anka Mrak Taritaš, stranka Centar, Most…


Previše HDZ-u nedostaje do 101, čak 22 glasa, s obzirom na to da vladajuća koalicija broji 79 zastupnika, da bi se imao pravo nadati u pozitivan ishod. Stoga će najvjerojatnije Odbor za Ustav uskoro raspisati novi javni poziv za tri ustavna suca, a Ustavni sud će nastaviti funkcionirati s njih deset.


Što se, pak, tiče izbora predsjednika Vrhovnog suda, HDZ ovaj proces blokira tjednima, od trenutka kada je premijer Plenković objavio da je uvjet da ga se dovrši pristanak oporbe da prepusti političkim protivnicima dva od tri ustavna suca.


Sedam puta je HDZ iz dnevnog reda sjednice Odbora za pravosuđe maknuo točku davanje mišljenja o saslušanim kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda, Mirti Matić, Aleksandri Maganić i Šimi Saviću.


No, sada je HDZ odjednom iznimno zainteresiran da Odbor za pravosuđe usvoji ta mišljenja i najavljuje da će njegovi zastupnici biti za to da ona budu pozitivna.


Zbog prvomajskog praznika idući tjedan Sabor započinje zasjedati već u ponedjeljak i taj je dan planirana rasprava o tri pravosudna zakona, pa bi se uoči nje, rano ujutro, oni trebali naći i na Odboru za pravosuđe.


To bi onda bila prilika i da se iz osmog pokušaja usvoji spomenuto mišljenje, nakon čega bi predsjednik Zoran Milanović mogao predložiti predsjednika Vrhovnog suda o kojem bi se, kao i o ustavnim sucima, glasovalo u četvrtak.


Ali, predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja sada ne namjerava žuriti, rekao nam je da će sjednicu tog tijela sazvati za srijedu, što je objektivno prekasno da bi se već sutradan stiglo glasovati o Milanovićevom prijedlogu.


“Konstruktivna pozicija”


HDZ će zato, ako 30. travnja ne budu izabrani ustavni suci, neko vrijeme, do sljedećeg glasovanja, moći razmišljati hoće li unatoč tome dati glas Mirti Matić, koju je Milanović javno istaknuo kao svoju kandidatkinju za predsjednicu Vrhovnog suda.


Kada bi HDZ naposljetku podržao njezin izbor, to bi značilo da je Plenković odustao od stava da će predsjednik Vrhovnog suda biti izabran samo ako prethodno HDZ pošalje svoja dva čovjeka u Ustavni sud.


Više se, međutim, ne smije odbaciti niti tu opciju jer već je u tijeku borba za stvaranje percepcije o krivcima za neuspjeh postupka izbora ustavnih sudaca i HDZ upadljivo nastoji sebe prikazati kao krajnje konstruktivnog političkog aktera.


– Oporba je inzistirala na gospodinu Selancu i mi smo i na to rekli – dobro, naša pozicija je konstruktivna. Neizbor trojice sudaca Ustavnog suda, nakon ovakvih prijedloga i razgovora koje su Malenica i Đujić prošli tjedan vodili u Turskoj, 100 posto stavlja teret odgovornosti na oporbu.


Predloženi kandidati su kvalitetni, potpuno neovisni i stabilni, ako njima oni ne valjaju, onda je to stvar kaprica i želje da se blokira rad Ustavnog suda. Hrvatskoj javnosti je važno da razumije da je oporba ta koja cijelo vrijeme blokira, ona ne žele izbor sudaca Ustavnog suda, izjavio je Plenković na Cipru.


SDP se vratio na početne postavke i naglašava da HDZ ne može izbor predsjednika Vrhovnog suda uvjetovati dogovorom o ustavnim sucima i ultimativno zahtijevati dva kandidata za Ustavni sud.


Implicitno je to priznanje da su taktička pogreška bili turski razgovori Malenice i Đujića o konkretnim imenima, na osnovi kojih je HDZ zaključio da su se iskristalizirali Pajalić, Sučević i Selanec.


Đujić: Premijer nas je ucijenio


– Mi smo cijelo vrijeme protiv spajanja dva procesa i odbijamo formulu 2:1 u korist vladajućih. Premijer je ipak kazao, ovo su dva naša imena, vi dajte jedno i to je to. Znači da nas je ucijenio, tvrdeći da ćemo biti krivi za propast pregovora ako ne prihvatimo njegov ultimatum, što nije točno.


Mi se ne želimo izjašnjavati bez dogovora o kandidatima jer smatramo da bismo time diskreditirali preostale ljude koji su se javili za Ustavni sud, a među kojima je jako puno stručnih pravnika, rekao je jučer novinarima SDP-ov politički tajnik Đujić.