Kako voditi onkološkog pacijenta u ordinaciji obiteljske medicine tijekom liječenja, uslijed nuspojava, ali i u vrijeme nakon bolesti?

Konkretni, jasni i praktični odgovori pruženi su na trodnevnom simpoziju naziva Aktualne teme u onkologiji – zajedničkim radom do uspjeha, netom održanom u Crikvenici u organizaciji Klinike za tumore KBC-a Rijeka.

S gotovo 400 sudionika najveće je to i prvo nacionalno stručno okupljanje onkologa i onkoloških sestara te obiteljskih liječnika i medicinskih sestara obiteljske medicine iz cijele zemlje.

Vodeći se načelom zajedništva i idejom da zajednički možemo puno napraviti u okvirima naše Hrvatske, inicijativu Klinike za tumore KBC Rijeka o održavanju ovakvog inovativnog skupa, podržale su onkologije drugih Klinika i općih bolnica Hrvatske, kao i liječnici obiteljske medicine, te onkološke medicinske sestre.

– Danas sve više govorimo o onkološkoj bolesti kao o kroničnoj bolesti. Uz liječenje maligne bolesti, onkološki pacijent treba i liječenje nuspojava te komplikacija onkološke terapije, kao i često udruženih multiplih komorbiditeta, a u konačnici i adekvatnu palijativnu skrb.

Stoga se nametnula potreba za uvođenjem multidisciplinarnog pristupa kao integralnog dijela skrbi za ove bolesnike, a što smo uveli na Klinici za tumore KBC Rijeka.

Prikazali smo našim kolegama primjer dobre prakse uvođenjem onkološke koordinatorice na našu Kliniku. Onkološka koordinatorica naručuje naše pacijente Klinike na sve potrebne dijagnostičke pretrage i suradne multidisciplinarne ambulante koje smo uveli kao dio multidisciplinarne skrbi za naše pacijente u okviru naše Klinike za tumore (npr. kardiolog, nutricionist, fizijatar, ambulanta za bol, dermatolog, i niz drugih), koordinira organizirani besplatni prijevoz onkoloških pacijenata na terapiju kod nas (u suradnji s Gradom Rijeka i Primorsko-goranskom županijom).

Nadalje, naručuje naše pacijente u onkološko savjetovalište. Sam onkološki pacijent Klinike za tumore ne naručuje se sam na nijedan pregled ili pretragu, nego to radi onkološka koordinatorica sukladno specijalističkom nalazu onkologa, te pacijenta obavještava o terminu pojedine pretrage ili pregleda.

U posljednje tri godine, uz veliku podršku uprave KBC-a Rijeka i resornog Ministarstva, napravili smo velike pomake; od organizacijskih, infrastrukturnih i edukacijskih.

Uz sjajan tim mojih suradnika, definitivno smo uz bok vodećim svjetskim onkološkim centrima. Pri tomu su neizostavna karika u cjelokupnoj skrbi i naše kolege iz obiteljske medicine kojima smo prikazali primjere dobre prakse s Klinike.

I mi kao liječnici iz bolničkog sustava dobili smo bolju sliku i uvid u nedoumice i praznine s kojima se susreću naši kolege u obiteljskoj medicini kao i naši pacijenti oboljeli od raka.

Pripremili smo i dva konkretna postupnika – protokol za praćenje onkoloških pacijenata za obiteljsku medicinu i najčešće nuspojave onkološke terapije te što i kako u tim slučajevima učiniti, iznijela je izv. prof. dr. sc. Ivana Mikolašević, predstojnica Klinike za tumore KBC-a Rijeka.

Inovativan simpozij postao je mjesto susreta i izmjena konkretnih iskustava, detekcije problema i iznalaska rješenja u putu onkološkog pacijenta.

– Ovakvi intedisciplinarni susreti s ciljem unapređenja skrbi o onkološkim pacijentima, izvanredan su doprinos našem radu i kvaliteti sustava.

Visoka razina interesa i aktivnog sudjelovanja svih sudionika potvrdila nam je zajedničku predanost hrvatskih liječnika poboljšanju kvalitete zdravstvene skrbi.

Zaključci simpozija jasno ukazuju na potrebu za daljnjim jačanjem komunikacije, edukacije i koordinacije između različitih razina zdravstvenog sustava, istaknuo je prof. dr. sc. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC Zagreb i predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju.

Potreba za jasnim uputama i niz nedoumica s kojima se susreću u svojem liječničkom radu po ovoj temi, je neupitna. Stoga su posebna vrijednost ovog okupljanja praktičnost i rješenja ovog simpozija u direktnoj komunikaciji obiteljskih liječnika i onkologa.

– Brojna su pitanja i nedoumice s kojima se liječnici obiteljske medicine svakodnevno susreću dok skrbe o onkološkim bolesnicima.

Na ovom smo simpoziju u direktnom razgovoru s onkolozima imali priliku ta pitanja postaviti i dobiti na njih odgovore. Takav koncept, osim usvajanja novih znanja, obuhvaća i direktnu komunikaciju s kolegama s kojima zajednički skrbimo za naše pacijente, a što doprinosi povećanju kvalitete pružene zdravstvene zaštite.

Obzirom da maligne bolesti uz današnje metode liječenja postaju kronične bolesti, za očekivati je da će onkološki bolesnici sve više svojih potreba trebati zbrinuti u ordinacijama obiteljske medicine, pojasnila je dr. Ljiljana Ćenan, obiteljska liječnica i predsjednica Udruge za zdravstvenu pismenost.

Obrađen je cijeli niz aktualnih pitanja kroz koja se uvidjela i neujednačena praksa u organizaciji skrbi za onkološke pacijente. Jedan od zajedničkih prijedloga jest usvajanje modela dobre prakse u cijeloj zemlji odnosno onkološkim centrima.

– Posebno su zanimljive bile teme o dodacima prehrani, raznim vitaminima, mineralima i drugim namirnicama koje oboljeli od malignih bolesti uzimaju u nadi kako će im pomoći u liječenju maligne bolesti.

Međutim, često ti dodaci imaju negativan utjecaj na liječenje koje je u tijeku ili izazivaju nuspojave. Zato je nužna edukacija oboljelih da je prije uzimanja tih dodataka važna konzultacija s onkologom i obiteljskim liječnikom.

Ponekad ti pripravci donose više štete nego koristi, istaknula je prim. dr. Ines Balint, obiteljska liječnica i predsjednica Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu Hrvatske liječničke komore.

Simpozij Klinike za tumore KBC Rijeka je održan uz podršku Hrvatskog gastroenterološkog društva, Hrvatskog društva za internističku onkologiju, Hrvatskog društva onkoloških medicinskih sestara i tehničara, Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice, Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, Klinike za onkologiju KBC-a Osijek, općih bolnica Pula, Zadar, Šibenik, Dubrovnik, Slavonski Brod, Istarskih domova zdravlja te obiteljskih liječnika.