Dok stotine pacijenata diljem Hrvatske čekaju poziv koji bi im mogao promijeniti život, iza svakog uspješnog presađivanja organa stoji odluka jedne obitelji donesena u najtežim trenucima.

Upravo kako bi se podsjetilo na važnost solidarnosti, humanosti i darivanja koje doslovno spašava živote, prošlog je tjedna obilježen Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa.

Taj se dan u Hrvatskoj tradicionalno obilježava kao prilika za iskazivanje zahvalnosti svim darivateljima i njihovim obiteljima, ali i za podizanje svijesti javnosti o važnosti transplantacijske medicine. Zahvaljujući razvijenom sustavu darivanja organa, visokoj razini povjerenja građana i predanosti zdravstvenih djelatnika, Hrvatska se godinama nalazi među vodećim europskim i svjetskim zemljama po uspješnosti transplantacijskog programa.

Više od pola stoljeća rada

Jedan od nositelja tog uspjeha je i KBC Rijeka, ustanova koja više od pola stoljeća sudjeluje u razvoju hrvatske transplantacijske medicine.

Transplantacija bubrega u riječkoj bolnici započela je još 1971. godine i od tada se kontinuirano provodi bez prekida, čak i tijekom ratnih godina te pandemije COVID-19.

U počecima su se transplantacije najčešće obavljale uz pomoć živih darivatelja, dok se danas gotovo svi presađeni organi dobivaju od preminulih darivatelja. Rijeka je pritom imala važnu pionirsku ulogu.

Nakon prve uspješne transplantacije bubrega, u bolnici je obavljeno i prvo uzimanje organa od preminulog bolesnika nakon cirkulacijske smrti s uspješnim presađivanjem, a krajem sedamdesetih godina izvedena je i prva transplantacija organa dobivenog od darivatelja nakon moždane smrti.

– Rijeka je bila jedan od rijetkih transplantacijskih centara koji je istodobno razvijao i presađivanje i darivanje organa, svjestan da bez jednog nema ni drugoga, istaknuli su iz KBC-a Rijeka za Novi list.

Danas se u riječkoj bolnici izvode transplantacije bubrega, a tijekom 2025. godine obavljeno ih je 14, dok ih je godinu ranije bilo 18. Sve transplantacije izvedene su zahvaljujući organima preminulih darivatelja.

Stručnjaci naglašavaju kako uspjeh transplantacijskog programa ne ovisi samo o medicinskom znanju, nego i o spremnosti društva da podrži darivanje organa. Više od 95 posto organa koji se u Hrvatskoj presađuju dolazi upravo od preminulih darivatelja.

Proces transplantacije pritom je izrazito složen i uključuje velik broj stručnjaka, od nefrologa, urologa i anesteziologa do laboratorijskih timova i specijalista drugih grana medicine. Jednako važan dio sustava je i donorski program, odnosno pravodobno prepoznavanje potencijalnih darivatelja, kvalitetna skrb o bolesnicima te komunikacija s njihovim obiteljima.

Upravo zahvaljujući visokoj razini svijesti građana, Hrvatska se godinama nalazi u samom svjetskom vrhu po broju preminulih darivatelja organa na milijun stanovnika.

Posebno se ističu podaci iz KBC-a Rijeka, gdje se protivljenje obitelji darivanju organa bilježi u svega dva do tri posto slučajeva, dok je hrvatski prosjek oko 20 posto.

Dodatni poticaj transplantacijskom sustavu donose i ovogodišnje zakonske izmjene koje omogućuju darivanje organa nakon cirkulacijske smrti.

Stručnjaci vjeruju kako će nova mogućnost povećati broj dostupnih organa za presađivanje i dodatno smanjiti liste čekanja.

– Svaka transplantacija rezultat je iznimnog medicinskog angažmana, ali prije svega ljudske solidarnosti. Jedna odluka može nekome podariti novu priliku za život, naveli su iz KBC-a Rijeka.