Domovi zdravlja kreću s natječajima za nove specijalizacije, no upitno je hoće li se za sve mlade liječnike koji bi htjeli raditi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti uspjeti osigurati financijska sredstva.

Dosad su se, naime, ustanove u značajnoj mjeri oslanjale na europske fondove, ali u novom financijskom razdoblju ta mogućnost ne postoji pa su ravnatelji domova zdravlja prisiljeni novac potražiti drugdje.

Iz Ministarstva zdravstva poručili su kako bi specijalizacije na toj razini trebali financirati osnivači domova zdravlja, odnosno županije.

Gori pod petama

Trošak školovanja jednog specijalizanta kreće se oko 250 tisuća eura, a ravnatelji domova zdravlja pitaju se hoće li uspjeti zatvoriti financijski plan za sve specijalizacije koje su im potrebne.

Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ) uputila je županijama poziv da pravodobno osiguraju sredstva za specijalizacije te ukalkuliraju taj trošak u svoje proračune i projekcije za naredne godine.

Domovi zdravlja, naime, nemaju namjenski izvor prihoda za takva višegodišnja izdvajanja, pa bi u slučaju da županije ne osiguraju novac, sve moglo pasti u vodu.

Prema procjenama UPUZ-a, radi se o ukupnom trošku od 600 do 700 milijuna eura. Prema uputi Ministarstva zdravstva iz kolovoza, kojom su zdravstvene ustanove obaviještene o provođenju natječaja za specijalizacije u razdoblju od 7. rujna do 7. listopada, troškove specijalizacije trebale bi snositi same ustanove.

– Taj bi iznos, dakle, trebali pokriti domovi zdravlja koji za sada nemaju osigurana sredstva iz vlastite akumulacije, upozorava direktor UPUZ-a, Dražen Jurković.

Podsjeća da prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti troškovi specijalizacije uključuju troškove mentora, zdravstvenih ustanova u kojima se specijalističko usavršavanje provodi, poslijediplomskog specijalističkog studija, zavoda i druge.

A nakon toga treba osigurati i uvjete zbog kojih će se liječnik doista vratiti i ostati raditi u sustavu.

– Za domove zdravlja to predstavlja višegodišnju financijsku obvezu, a oni u pravilu nemaju namjenski izvor prihoda za financiranje takvih višegodišnjih obveza, upozorava Jurković.

Odgovor iz županija još nije stigao u domove zdravlja. Dok se to čeka, ravnateljima gori pod petama.

U Primorsko-goranskoj županiji za prvi krug pripremaju devet specijalizacija, a novac je osiguran iz županijskog proračuna.

Veliki brojevi

– U našem slučaju, financijska konstrukcija je zatvorena. Natječaj ćemo objaviti u narednih tjedan dana, a većinom je to obiteljska medicina, koja nam je primarna, kaže Nikola Osojnak, ravnatelj Doma zdravlja Primorsko-goranske županije.

Županija je osigurala novac za ovih devet specijalizacija, ali iduće godine planira se raspisati natječaj za najmanje još desetak.

Hoće li županija i njih financirati, tek će se vidjeti. Osojnak se nada da bi se u novoj financijskoj omotnici EU fondova mogla otvoriti mogućnost za financiranje stipendija, ali to je u ovom času neizvjesno, što znači da potencijalni broj specijalizanata ovisi isključivo o županijskom proračunu.

Zbog ovakve situacije, UPUZ je i Ministarstvo zdravstva pozvao da pronađe održivo rješenje za pitanje financiranja specijalizacija.

Prema Nacionalnom planu specijalizacija za razdoblje 2025.–2029., predviđeno je više od 3.500 specijalizacija s ciljem veće dostupnosti zdravstvene skrbi, a poseban je naglasak stavljen na primarnu zdravstvenu zaštitu, kako bi liječnici bili dostupniji u ruralnim i slabije naseljenim sredinama.

Oko 600 specijalizacija namijenjeno je obiteljskoj medicini kako bi se pokrio kritičan manjak liječnika u sustavu, a 250 specijalizacija odobreno je za ovu godinu domovima zdravlja.

U budućnosti objedinjeno upravljanje

Iz Ministarstva zdravstva na naš upit o ovom problemu odgovaraju kako »godišnji plan specijalizacija nije nešto što se događa iznenada i zahtijeva kvalitetno upravljanje na razini same zdravstvene ustanove«.

– Upravo se promjenama koje smo ove godine uveli za područje ljudskih resursa, uključujući i specijalističko usavršavanje, naglasili važnost upravljanja na lokalnoj razini i razini same zdravstvene ustanove, poručuju iz MIZ-a te najavljuju mogućnost objedinjenog upravljanja specijalizacijama, što bi u budućnosti obuhvatilo i izvore financiranja.