Novi direktor komunalnog poduzeća o brojnim izazovima
povezane vijesti
RIJEKA Gubici Komunalnog društva Čistoća u prošloj godini su, prema nerevidiranim rezultatima, iznosili oko 5,8 milijuna eura, potvrdio je Igor Velimirović, novi direktor riječkog komunalnog društva koje se bavi odvozom komunalnog otpada, na naše pitanje hoće li prošlogodišnji gubitak, kako su pokazali naši izračuni, temeljeni na gubicima u prva tri kvartala, iznositi oko šest milijuna eura.
– Mi smo obveznici revizije, ali vaš izračun nije daleko od onoga što će izvješća pokazati, kazao je.
Zanimalo nas je u kojoj mjeri toliki gubitak ugrožava poslovanje društva koje pruža uslugu odvoza otpada na području grada Rijeke i još osam gradova i općina u okolici.
– Takav gubitak ugrozio bi poslovanje, da nova gradska vlast nije reagirala u trenutku kad je situacija već bila zaista kritična. Trend je bio jasan, prihodi iz poslovanja nisu ni približno pokrivali troškove, pa je podizanje cijena, koliko god bilo nepopularno, bilo jedini odgovoran i jedini mogući potez, kaže Velimirović.
Individualizirani odvoz
Dodaje kako usporedbom cijena javne usluge odvoza komunalnog otpada u drugim gradovima ni s novom cijenom, iako značajno većom od prethodne, usluga u Rijeci nije bitno niža ili viša.
– Problem je u tome što se cijena usluge nije sustavno povećavala, kako su rasli troškovi, pri čemu su radnici, sasvim legitimno, tražili povećanje plaća koje su bile niske. Ne treba biti veliki menadžer da se shvati kako veći troškovi i veće plaće zahtijevaju i veće prihode, kaže Velimirović.
Pitali smo ga hoće li povećanje cijena koje je stupilo na snagu 1. siječnja ove godine biti dovoljno da pokrije veliki gubitak nastao u prethodnim godinama i u kojem roku.
– Pretpostavljam da u idućih par godina nećemo pokriti taj gubitak. Hoćemo li biti sposobni obavljati svoju funkciju i plaćati svoje obaveze – apsolutno da.
Postoji plan nabave, posebno opreme i vozila, koji ćemo biti sposobni ispuniti. Započeli smo izradu projekcija za ovu godinu, nakon koje ćemo imati preciznije podatke, ali Čistoća će funkcionirati, kaže direktor Čistoće.
To se, ističe, odnosi i na daljnju provedbu individualiziranog prikupljanja otpada, koji je već započeo u gradovima i općinama riječkog prstena, a u provedbi je u samom Gradu Rijeci, što je ujedno i najveći, najsloženiji i najskuplji dio projekta.
– Taj bi projekt trebao biti završen do kraja 2028. godine. Do sada je implementiran u 15 od 34 mjesna odbora u Gradu Rijeci. U nekoliko odbora implementacija je u tijeku, kod nekih čekamo suglasnosti, postoje određeni izazovi, ali u ovom trenutku nabavljena su još 504 spremnika za te mjesne odbore i u tijeku su ishođenja suglasnosti za sve lokacije za njihovo postavljanje, kaže direktor.
Glomazni otpad
Prema podacima iz Čistoće veliki problem odnosi se i na prikupljanje i odvoz nelegalno odbačenog krupnog, miješanog komunalnog, građevinskog i drugih vrsta otpada na javnim površinama.
Čistoća je i do sada vodila brojne kampanje da se ta pojava spriječi ili barem smanji, ali bez značajnijih rezultata, jer količine nelegalno odbačenog otpada iz godine u godinu rastu. Zanimalo nas je ima li novi direktor plan kako utjecati na ovakvo ponašanje građana i smanjiti te količine, te još više ružnu sliku grada s gomilama odbačenog smeća na ulicama.
– Volio bih naglasiti činjenicu da mi otpad sakupljamo, ne zbrinjavamo ga mi. Nama je glavni trošak zbrinjavanje otpada na Marišćini, i godišnje iznosi velikih 4,5 milijuna eura.
Naravno uz sve ostale troškove poslovanja. Kada je riječ o prijavljivanju i davanju naloga Čistoći za odvoz nelegalno odbačenog otpada na javnoj površini, to je posao komunalnih redara, mi ga skupljamo i za to dobivamo naknadu, iako i mi naravno, kad vidimo takav otpad, to prijavimo jedinici lokalne samouprave i dobijemo naknadu za odvoz, ali u konačnici sve to plaćaju građani.
Grad Rijeka će uskoro, po informaciji koju smo čuli, nabaviti 35 kamera za nadzor kritičnih lokacija tako da vjerujemo da će se i taj problem početi postupno rješavati, zajedno s kaznama koje bi trebale biti velike, ističe Velimirović, koji smatra da je generalno jako bitno sustavno raditi na edukaciji korisnika na temu odvajanja otpada i njegovom utjecaju okoliš.
Mehanizmi kontrole
– Bitno je da osvijestimo svi skupa da svaka neregularnost stvara dodatni trošak koji će opet doći na teret korisnika jer prikupljanje otpada je s aspekta opreme i logistike i broja izvršitelja troškovno vrlo skupa djelatnost, kaže Velimirović.
U istupima sindikalista, posebno Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije i njihovog povjerenika u Čistoći Ćenana Beljuljija, u više navrata je tražena reorganizacija poslovanja Čistoće, poput vraćanja održavanja vozila iz Rijeka plusa u garaže Čistoće u Osječkoj, uređene prije manje od deset godina, koje sada služe kao skladišni prostor. Velimirović ističe kako je njegov zadatak transformacija tvrtke uz pružanje kvalitetne usluge.
– U dosadašnjem poslovanju nisu dovoljno korišteni mehanizmi kontrole, koji bi pokazali određene anomalije, posebno na području korištenja vozila, njihovih troškova, potrošnje goriva i tako dalje, a koji bi doveli i do rješenja problema. Taj dio je vođen loše. U Čistoći ima vrijednih i stručnih ljudi, koji će, uvjeren sam, sad kad im se da prilika, povjerenje i mogućnost, puno bolje raditi svoj posao, ali to mora krenuti iz uprave, kaže Velimirović.
Neprilagođeni kamion
Konkretno, što se tiče održavanja, koje od 2017. godine više nije u garažama Čistoće, barem u ključnom dijelu, kaže kako se već radi analiza, ali smatra kako nema smisla da treća strana održava vozila Čistoće.
– To je nelogično, da ste odgovorni za svoje poslovanje, a ključnu infrastrukturu na održavanje date nekom drugome pa onda imamo probleme jer nemam mogućnosti službi održavanja reći što nam, kad i kako treba. Održavanje definitivno imam namjeru vratiti u Čistoću, ali moramo prvo napraviti analizu te vidjeti koliki će biti odnos troškova i koristi te moramo zaposliti nove ljude, ističe.
Novog direktora pitali smo i što će biti sa skupim, a neiskorištenim kamionom Čistoće kao i tisućama spremnika za otpad koji su kupljeni i bačeni. Zanimalo nas je može li se taj dio opreme barem dijelom iskoristiti ili će sve biti otpisano, uz nove gubitke.
– Kamion ćemo staviti na prodaju i nadam se prodati, jer nije prilagođen prikupljanju otpada na riječkim ulicama, ako to bude moguće, budući da je dijelom nabavljen sredstvima fondova EU-a. Što se kontejnera tiče, na Marišćini ih je trenutno oko 5.800, ali nisu bili pravilno uskladišteni tako da ih je dio oštećen. U narednim danima ćemo one koji nisu oštećeni pravilno uskladištiti i sve ćemo iskoristiti, kaže Velimirović.
Za kraj, ističe kako će služba za korisnike Čistoće ubuduće nastojati reagirati na svaku primjedbu i zahtjev korisnika.
– Na svaki ćemo zahtjev odgovoriti i naći rješenje, ako je ono moguće, i to u razumnom roku, kaže direktor Čistoće, dodajući kako će se implementirati i cjeloviti sustav upravljanja zahtjevima korisnika kojim će se pratiti koliko je zahtjeva stiglo, kakvih, kako je na njih odgovoreno, a što će nam uvelike pomoći da na te zahtjeve i prigovore odgovaramo kvalitetno i na vrijeme.
Osim toga, uvodimo i takozvani fleet management, odnosno upravljanje voznim parkom, na način da se optimiziraju troškovi, s alatima koji će nam pomoći u donošenju odluka o nabavi ili rashodovanju, o troškovima goriva, kao i sustav odgovornosti kroz novu sistematizaciju, rekao je Velimirović.
Status bivše direktoriceU Čistoći je i dalje zaposlena bivša direktorica Jasna Kukuljan, optužena u aferi Sortirnica, i to na rukovodećoj poziciji. Pitali smo Velimirovića hoće li mijenjati njen status. – Da sam bio na mjestu bivšeg direktora, ne bih joj ponudio rukovoditeljsko radno mjesto. To je poruka koja nije baš najbolja prema javnosti ni zaposlenima. Druga stvar je da postoji presumpcija nevinosti i Zakon o radu pa da se moglo riješiti na drugi način, valjda bi i bivša uprava to riješila. No, uskoro ćemo donijeti novu sistematizaciju. |
Uvijek sam planirao povratak u RijekuNa uzimanje »vrućeg krumpira«, odnosno vođenja Čistoće, Velimirović se odlučio nakon 25 godina života i rada u Zagrebu, gdje je radio na direktorskim pozicijama u više tvrtki. – Uvijek sam u svojim privatnim planovima imao povratak u Rijeku, jer nemam namjeru do kraja života živjeti u Zagrebu. S druge strane, kako sam radoholičar i nemam nekih hobija, zbilja mislim da svojim znanjem i iskustvom mogu pridonijeti svom gradu. Baš zbog toga što sam radio u više tvrtki, Čistoću zapravo smatram logističkom tvrtkom u javnoj funkciji. Imamo veliku logistiku koja je skupa – a ja sam bio direktor u četiri velike logističke tvrtke – i ujedno čini najveći dio poslovanja – odlazak do lokacije, pražnjenje spremnika i odvoz do Marišćine ili Sortirnice, s tim da je sve to u javnoj, komunalnoj funkciji. Znam dosta i o financijama, radio sam i na projektima sufinanciranima EU sredstvima i tako dalje. |