Na prvi pogled, problemi sobnih biljaka često izgledaju isto: listovi žute, venu, pojavljuju se mrlje ili »prašina«.

No uzrok nije uvijek isti, kod bolesti je najvažnije razlikovati gljivične, bakterijske i virusne probleme, jer se mjere suzbijanja bitno razlikuju.

Stručne smjernice savjetodavnih službi i botaničkih vrtova pritom se slažu u jednom: velik dio bolesti u stanu potiču previše vlage, slaba cirkulacija zraka, preniska količina svjetla i kontaminiran supstrat.

Problemi sa sobnim biljkama najčešće postaju vidljivi kroz promjene na listovima, stabljici ili cvjetovima, no uzrok tih simptoma nerijetko se pogrešno tumači.

Umjesto bolesti, vlasnici biljaka često sumnjaju na manjak hranjiva ili pogrešno zalijevanje, iako stručnjaci upozoravaju da su bolesti sobnih biljaka u zatvorenim prostorima česta pojava.

Najrazornija bolest

Najčešća i najrazornija bolest sobnih biljaka je trulež korijena i donjeg dijela stabljike. Ova bolest razvija se u uvjetima dugotrajno mokrog supstrata, osobito ako posuda nema otvor za otjecanje vode.

Biljka u početku gubi čvrstoću, listovi venu i žute, iako se redovito zalijeva, a rast gotovo potpuno staje. Kada se biljka izvadi iz posude, korijen je taman, mekan i često neugodna mirisa.

Prema podacima koje navodi Clemson University Home and Garden Information Center, upravo je prekomjerno zalijevanje najčešći uzrok propadanja sobnih biljaka u kućanstvima, a bolest se dodatno širi u teškim i slabo propusnim supstratima.

Siva plijesan još je jedna vrlo raširena bolest sobnih biljaka, osobito u prostorima s visokom vlagom zraka i slabim strujanjem zraka.

Pojavljuje se na listovima, cvjetovima i mladim izbojcima u obliku svijetlosmeđih pjega, a u vlažnim uvjetima razvija se i prepoznatljiva siva prevlaka.

Stručnjaci s Penn State Extension upozoravaju da se ova bolest iznimno brzo širi ako se zaraženi biljni dijelovi ne uklanjaju redovito, osobito na biljkama koje se često orošavaju ili stoje preblizu jedna drugoj.

Pjegavosti listova

Pepelnica je bolest koja se lako prepoznaje po bijeloj, praškastoj prevlaci na površini listova i stabljika. Najčešće se javlja u hladnijim dijelovima godine, kada se prostorije manje provjetravaju, a biljke su izložene visokoj vlazi i slabom protoku zraka.

Prema podacima koje objavljuje Missouri Botanical Garden, pepelnica rijetko dovodi do potpunog propadanja biljke, ali znatno slabi njezinu otpornost i narušava estetski izgled, zbog čega se preporučuje brzo uklanjanje zahvaćenih listova i poboljšanje uvjeta uzgoja.

Pjegavosti listova predstavljaju skupinu bolesti koje mogu biti uzrokovane različitim uzročnicima, najčešće gljivicama ili bakterijama.

Iako simptomi na prvi pogled mogu izgledati slično, stručnjaci ističu da su bakterijske pjege često vodenaste i brzo se šire u uvjetima visoke vlage, dok su gljivične pjegavosti obično suše i imaju jasno izražen rub.

University of Maryland Extension u svojim publikacijama naglašava kako se obje vrste bolesti najčešće razvijaju kada se lišće redovito moči pri zalijevanju, a biljke nemaju dovoljno prostora za nesmetan rast.

Posebno česta pojava u stanovima je crna, čađava prevlaka na listovima, koja se često pogrešno smatra bolešću. Riječ je o posljedičnoj pojavi koja se razvija na slatkim izlučevinama štetnika poput lisnih uši i štitastih uši.

Kako navodi Royal Horticultural Society, u takvim slučajevima uklanjanje same prevlake neće dugoročno riješiti problem ako se istodobno ne uklone i štetnici koji su uzrok njezina nastanka.

Najzahtjevnije za suzbijanje

Najzahtjevnije za suzbijanje su virusne bolesti sobnih biljaka, koje se očituju nepravilnim šarama, prugama, promjenama boje listova i deformiranim rastom.

Za razliku od gljivičnih i bakterijskih bolesti, virusne infekcije se ne mogu izliječiti. Stručnjaci savjetodavnih službi upozoravaju da je u takvim slučajevima nužna izolacija biljke, stroga higijena alata i ruku te uklanjanje biljke ako se simptomi šire, kako bi se spriječila zaraza ostalih biljaka u prostoru.

Većina bolesti sobnih biljaka može se spriječiti pravilnom njegom. Umjereno zalijevanje, dobra drenaža, dovoljno svjetla, redovito provjetravanje prostora i pažljivo uvođenje novih biljaka u kućanstvo predstavljaju najučinkovitiju zaštitu.

U zatvorenim prostorima prevencija je gotovo uvijek uspješnija od naknadnog liječenja, a osnovna pravila njege najčešće su dovoljna da biljke ostanu zdrave i dugovječne.