Foto Nikola Blagojević
Iako je riječ o posve medijski, generacijski te konceptualno raznorodnim radovima, oni uspostavljaju zajedničko polje promišljanja u kojem se umjetnička praksa očituje kao prostor istraživanja, propitivanja te odgovornosti
povezane vijesti
RIJEKA – Tvoreći gustu mrežu različitih poetika, medija te generacijskih iskustava, radovi okupljeni u Galeriji Kortil novootvorenom izložbom »Između pozicija: promjenjive stvarnosti« (ra)stvaraju prostor promišljanja u kojem se umjetnost ne pojavljuje kao zaključak, već kao proces te kao otvoreno polje istraživanja, nesigurnosti i refleksije, a obzirom na to da se radi o umjetničkim praksama koje nastaju u istome prostorno-vremenskom okviru, no iz različitih pozicija i odnosa prema njemu, oni osobni, društveni i institucionalni slojevi su u međuodnosu te se propituju.
»Nadovezujući se na brojne dosadašnje suradnje te na iskustvo Galerije Kortil kao prostora koji kontinuirano predstavlja umjetničke osobnosti APURI-ja«, govori njezina voditeljica Ivana Lučić, »ovim izložbenim formatom Kortil okuplja autorice i autore povezane s Akademijom sa željom kontinuiranog i relevantnog prezentiranja njihova stvaralaštva«.
– Izložba okuplja suvremene i recentne radove autorica i autora različitih generacija, umjetničkih interesa i stvaralačkih polazišta, nastale unutar istog prostorno-vremenskog okvira, ali u različitim trenucima i odnosima spram njega.
Predstavljajući koncepte i ostvarenja nastavnica i nastavnika, studentica i studenata te alumnija Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, postav ukazuje na heterogenost izraza koji se formiraju između formalnih zvanja i institucionalnih pozicija.

U tom se smislu kustoskim konceptom ti odnosi ne komuniciraju kao stabilni ili hijerarhijski zadani, već kao promjenjivi, fluidni i progresivni. Izložba time reflektira nemogućnost postojanja jedinstvenog i statičnog — napose fiksiranog — suvremenog umjetničkog diskursa, pozivajući publiku na čitanje tih relacija kao nelinearnih procesa, a ne unaprijed zadanih kategorija, ističe Lučić.
Prostor istraživanja
»Iako medijski, generacijski i konceptualno raznorodni«, pojašnjava Katarina Podobnik, »okupljeni radovi uspostavljaju zajedničko polje promišljanja u kojem se umjetnička praksa očituje kao prostor istraživanja, propitivanja i odgovornosti«.
– Akademija primijenjenih umjetnosti tako ne djeluje kao zatvoreni institucionalni okvir, već kao živo, propusno polje susreta i učenja. Zajednički nazivnik izloženih radova nije tema u klasičnom smislu, već stanje; suton, polusan, ritual, odluka, misao, trenutak prije ili neposredno nakon promjene… Umjesto zaključka, radovi nude zadržavanje, a umjesto jasne pozicije, prostor refleksije, kaže Podobnik.
Uljem na platnu »Horizonti« (2024.), u kojem motiv ležeće figure razlomljen dvodijelnom kompozicijom funkcionira kao svjedok ujedno izloženosti i intime, artikulirajući horizont kao psihološko i egzistencijalno stanje između prekida i kontinuiteta, predstavila se suvremena slikarica i alumna APURI-ja Anita Kos.

Muralist, grafiter, crtač i slikar, alumnus Vladimir Tomić Mosk, zastupljen na izložbi minijaturnim akrilom na platnu »Večer s vrtlarom« (2025.), gradi nadrealni prizor kasnoljetnog mira koji narušava lebdeći kamen, diskretan, ali snažan znak poremećaja i nelagode.
Završni rad Ene Fajković, studentice diplomskog studija APURI-ja pod nazivom »Grijeh i krivnja« (2025.) oblikovan je kao RPG videoigra u kojoj se narativ razvija kroz niz moralnih odluka; igrač preuzima ulogu svećenika, a svaki izbor mijenja tijek priče, prostor i etičke posljedice, čime autorica propituje odgovornost, krivnju i mogućnost oprosta.
Multimedijska umjetnica Ivana Bajcer i asistentica na Akademiji, u instalaciji »Za posebne prilike« (2025.) koristi fotografiju i odjevni predmet ne bi li tematizirala kompulzivno gomilanje odjeće, ukazujući na razliku između javno projiciranog samopouzdanja i unutarnjeg osjećaja nesigurnosti.
Izvan granica
Studentica Klara Stilinović ilustracijama za dječji roman »Kora i začarani izvor« vizualno oblikuje svijet inspiriran krajolicima Gorskog kotara.
Kombinacijom laviranog tuša, akvarela i pera stvara atmosferu bajke, dopuštajući ilustraciji da proširi priču izvan granica teksta. Videoinstalacijom »Krmelj, šljokica, piksel« (2025.), nastavkom ranijih performativnih istraživanja svjetla, refleksije i rasapa slike, koji kulminiraju estetikom radikalnog draga kao otvorenog, procesualnog identiteta, na izložbi se predstavio multimedijski kolektiv Alumni nominis.

Motiv broda kao polazište za filozofsko promišljanje društva u radu »6. Ne želiš promjenu«, iz ciklusa Interpretacije nisu moguće, koristi slikar i asistent na Akademiji Mitar Matić. Pozivajući se na razmatranje kolektivne odgovornosti, naslovi i slikarski prizori tvore prostor otpora. Izvanredni profesor na APURI-ju i kipar Siniša Majkus ne izložbi je zastupljen skulpturom »Zakrivljena zraka« (2025.), stožastoj formi od varene žice u kojoj se volumen gradi odnosom zakrivljene linije i praznine.
Riječ kao nositeljicu značenja u svom radu »Serija: riječi« (2012. –) istražuje vizualna umjetnica Lara Badurina; nizom razglednica s aktivnim i tiskanim riječima ispituje moć kratke izjave i njezinu sposobnost da oblikuje mišljenje te komunikaciju. Kiparica Nina Lekić u instalaciji »Linija i točka« (2024.) polazi od osnovnih likovnih elemenata kako bi stvorila prostorne odnose napetosti i ravnoteže, promatrajući materijal ne kao pasivni medij, već kao aktivnog sudionika u izgradnji forme.

Multimedijski umjetnik Ante Polić u svom diplomskom radu »Lickety-Split« (2025.) spaja izvedbene i vizualne elemente u slojevitu »hiperkompilaciju«, koja koristi cirkusku ikonografiju kao metaforu kulture spektakla. Autor tako kritički propituje iluziju, zabavu te odnose moći.

Pitanje slobode
Nastao kao završni rad studenata Glume i medija u produkciji APURI-ja, Filmaktiva te Filmerije, kratkometražni igrani film »Nije smiješno« (2025.), smješten je u distopijski svijet bez mobilnih uređaja, u kojem klaunovi postaju nositelji zabave. Uz apsurdnu premisu, film otvara pitanja slobodne volje, odgovornosti te društvenih tabua, napose onih vezanih za obiteljsko i seksualno nasilje. Izložbu je otvorena do 21. veljače.