Iako zima donosi blagdane i više vremena za obitelj i prijatelje, mnogi u tom razdoblju osjećaju pojačanu tjeskobu. Razlozi su brojni: pretrpani rasporedi, manje vremena za odmor, hladnoća koja nas zadržava u zatvorenom i činjenica da dan završava znatno ranije nego prije samo nekoliko mjeseci.

Kraći dani i manjak sunčeve svjetlosti mogu utjecati na hormone povezane s raspoloženjem i snom, dok hladno vrijeme često znači manje kretanja i rjeđe društvene kontakte – dva važna regulatora živčanog sustava.

Iako na vremenske uvjete i duljinu dana ne možemo utjecati, možemo preispitati vlastite navike. Neke od njih, iako naizgled bezazlene ili čak ugodne, mogu dodatno pojačavati osjećaj stresa i tjeskobe tijekom zime.

Foto: Pexels

Više vremena provodite u zatvorenom

Prirodno je da se zimi više boravi u kući, no manjak izlaganja dnevnom svjetlu može negativno utjecati na raspoloženje. Izolacija često potiče pretjerano razmišljanje i nametljive misli, osobito kada se svakodnevna rutina raspadne.

Čak i kratki izlazak van ranije tijekom dana može pomoći regulaciji cirkadijalnog ritma i stabilizaciji raspoloženja. Male, predvidive dnevne navike mogu djelovati vrlo umirujuće u razdoblju koje mnogima djeluje dugo i monotono.

Povećano vrijeme pred ekranima

Kada vani vlada hladnoća ili snijeg, ekrani lako postaju glavni oblik razonode. Iako povremeno opuštanje uz serije, igre ili društvene mreže nije problem, pretjerano izlaganje sadržajima koji potiču uspoređivanje s drugima ili stalni dotok vijesti može dovesti do neugodnih osjećaja, primjerice da „ne radite dovoljno” ili da zaostajete, što dodatno pojačava tjeskobu.

Neuredan raspored spavanja

Zima često narušava rutinu spavanja. Manjak dnevne svjetlosti i poremećen ritam mogu poslati tijelu signal da je pod stresom. Kada nema redovitog sna, kretanja i boravka na dnevnom svjetlu, mozak to može interpretirati kao prijetnju, čak i kada objektivno nema razloga za zabrinutost. Posljedica je veći umor, češće posezanje za kofeinom i dodatno pojačavanje tjeskobe.

Foto: Pexels

Otkazivanje planova

Hladnoća i mrak često služe kao opravdanje za ostajanje kod kuće. Iako je ponekad odmor nužan, učestalo odustajanje od druženja i aktivnosti može dugoročno povećati osjećaj izoliranosti. Održavanje društvenih obveza, čak i kada zahtijevaju dodatni napor, pomaže očuvanju mentalne ravnoteže i osjećaja povezanosti s drugima.

Povećana konzumacija alkohola

Zimi se alkohol često koristi kao način „zagrijavanja” ili razbijanja dosade. Iako u trenutku može djelovati opuštajuće, dugoročno može pogoršati tjeskobu i poremetiti san. Smanjenje unosa alkohola, kao i kofeina, može imati pozitivan učinak na mentalno stanje, osobito ako primjećujete da potiču nemir ili ubrzane misli.

Premalo kretanja

Kretanje je jedan od najučinkovitijih načina regulacije stresa i tjeskobe, a zimi ga često zanemarujemo. Ne mora biti riječ o intenzivnom treningu; redovito, umjereno kretanje šalje tijelu signal sigurnosti i pomaže otpuštanju nakupljene napetosti. Ključ je u dosljednosti, a ne u intenzitetu.

Nedostatak suosjećanja prema sebi

Početak godine često donosi ciljeve, odluke i očekivanja. Kada ih ne uspijemo ostvariti, lako postajemo pretjerano kritični prema sebi. Takav unutarnji dijalog može znatno pojačati tjeskobu. Suosjećanje prema sebi – onako kako bismo ga iskazali prijatelju – ključno je za očuvanje mentalnog zdravlja, osobito u zahtjevnim zimskim mjesecima.

Foto: Pexels