Mnogima je prigovaranje omiljeni ispušni ventil. Ako vlak kasni na putu do posla, to je često prva stvar koja se spominje kolegama na ulazu u ured. Kad god se pojavi neki problem, koliko god bio banalan, uvijek se nađe vremena za jadanje prijateljima. Godinama se smatralo da je to sasvim zdravo i da je za nastavak dana jednostavno potrebno izbaciti sve frustracije iz sebe.

No, nerijetko se nailazi i na prave „kronične prigovarače“ — osobe koje u baš svakoj situaciji pronalaze nešto negativno. Takvo ponašanje s vremenom postaje iznimno iscrpljujuće za okolinu, a vođenje ugodnog razgovora s nekim tko stalno gleda svijet kroz crne naočale postaje pravi izazov.

Pokazuje se da povremeno jadanje doista može dobro doći za mentalni mir, no samo ako se ne pređe granica u kojoj ono počinje stvarati još veće nezadovoljstvo.

Foto: iStock

Kada je prigovaranje zdravo?

Prigovaranje i te kako ima smisla kada služi da se izbace negativne emocije, jasno izrazi ono što muči i napokon krene prema rješavanju problema.

Guranje osjećaja pod tepih nosi svoju cijenu te s vremenom može dovesti do stresa, zaboravljivosti i lošijih odnosa s ljudima. Puno je bolje otvoreno reći što smeta nego glumiti da je sve u redu.

Također, sam čin razgovora s osobom koja zaista sluša i pruža podršku donosi veliko olakšanje. Kada netko samo sasluša i prihvati tuđu muku — bez potrebe da odmah dijeli savjete ili uvjerava kako situacija nije tako strašna — javlja se osjećaj povezanosti i smirenosti.

Kada prigovaranje postaje nezdravo?

Ljudski je ponekad prigovarati, no sve se svodi na to koliko se često ulazi u taj krug.

Ako izražavanje nezadovoljstva prijeđe u svakodnevnu naviku, mozak se počinje privikavati na negativan pogled na svijet. Zbog toga se sve više pažnje pridaje sitnicama koje ljute ili plaše, što u tijelu izravno podiže razinu hormona stresa.

Aktiviranjem stresa kroz stalno jadanje narušava se kvalitetan san, podiže tlak i usporava metabolizam. Istraživanja pokazuju da čak i polusatno svakodnevno slušanje ili izgovaranje pritužbi može loše utjecati na dijelove mozga zadužene za pamćenje i ravnotežu emocija.

Uz sve to, konstantna negativa narušava odnose s bliskim ljudima. Bilo da je riječ o brakovima, prijateljstvima ili odnosima na poslu, stalno prigovaranje umara ljude u okruženju, pa se oni s vremenom počinju udaljavati i izbjegavati daljnje razgovore.

Foto: iStock

Kako izbjeći kronično prigovaranje?

Potpuni prestanak prigovaranja nije realističan niti potreban cilj.

Glavni je trik u tome da se izbjegne prigovaranje radi samog prigovaranja. Umjesto toga, valja zastati i razmisliti o samom problemu. Nakon jadanja dobro se zapitati: „Javlja li se sada osjećaj olakšanja i jasnoće, ili se samo ponovno proživljava ista frustracija?“

Ako jadanje donosi olakšanje, ono je odradilo svoju svrhu. Ako samo stvara novu nervozu, riječ je o ulasku u praznu spiralu negativnosti. Tijekom vremena lako se primijeti vraća li razgovor mir ili samo drži tijelo u stanju napetosti.

Prigovaranje s namjerom pomaže da se izraze emocije, a da se pritom ne izgubi pozitivan stav. Izvrsna tehnika jest ubacivanje veznika „i“ ili „ali“ u vlastite pritužbe. Na primjer: „Danas je prisutan velik umor zbog lošeg sna, ali ujedno postoji i veselje zbog večernjeg odlaska na večeru.“ Na taj se način prizna loš trenutak, ali mu se ne dopusti da pokvari cijeli dan.