Najdepresivniji dan u godini, »plavi ponedjeljak« (»Blue Monday«), obilježavamo danas, trećeg ponedjeljka u siječnju i to 21. put otkako je prvi put skovan taj izraz u popularnoj kulturi.

Iako odabir baš trećeg ponedjeljka u siječnju nema, dakako, znanstvene valjanosti te je zato kritiziran, ipak se može povezati s osjećajima tuge, niskom motivacijom i nedostatkom energije te se često poklapa s financijskim poteškoćama, lošijom vremenskom prognozom, krajem božićnog uzbuđenja i povratkom rutinama te neispunjenjem novogodišnjih odluka, što može dovesti do kolektivno lošeg raspoloženja.

Pokrenite se!

– Želi li se ocijeniti imali li smisla obilježavanje plavog ponedjeljka, mogu reći kako to ovisi kako se u javnosti gleda na depresiju, kao biološki element ili društveni faktor, kaže nam zadarska psihoterapeutkinja i specijalistica za neuroznanost mentalnog zdravlja Irena Jurjević, dodajući da kao biološki element ima smisla, zbog smanjene količine dnevne svjetlosti kojoj smo zimi izloženi.

Iako će već pred kraj siječnja sunce početi zalaziti poslije 17 sati i nekako sve postaje lakše i svjetlije.

Irena Jurjević, psihoterapeutkinja i specijalistica za neuroznanost mentalnog zdravlja, Foto: Arhiva ZL

– Ako zimi provodimo manje vremena na dnevnom svjetlu, u većem smo riziku od depresivnih simptoma. Na sreću, Zadar spada među one gradove s velikim brojem sunčanih dana i to je jedan snažan argument da izađemo u šetnju i uzmemo benefite koje nam ovaj mediteranski kraj pruža, ističe psihoterapeutkinja.

Dodaje kako društvena perspektiva, pak, govori o našem osobnom fokusu. Prosinac je mjesec lampica i zabava i nekako time privlači našu pažnju, ako imamo sreću da smo okruženi obitelji i prijateljima. U siječnju izostaju zabavni sadržaji, ako izuzmemo skijanje koje si ne može svatko priuštiti.

– Taj period poziva nas na zastajanje i refleksiju. Ako nemamo stabilan unutarnji svijet koji nam kao takav pruža mir, tišina i refleksija nam pokazuju sve one nesigurnosti i boli koje blještavilo prosinca, kao i ljetnih mjeseci, mogu zamaskirati. Tako da nije treći ponedjeljak u siječnju depresivan sam po sebi, već on zbog svoje prirode otkriva potencijalnu sjenku koju pokušavamo sakriti drugim sadržajima ostatak godine, napominje Jurjević.

Poznato je kako svakog siječnja razni blogovi i mrežne stranice, koristeći postpraznični pad raspoloženja i depresiju, dijele svoje savjete o tome kako se ljudi mogu spasiti od lošeg raspoloženja, razne tvrtke koriste priliku promovirati svoje proizvode i usluge za »bolje raspoloženje«, a društvene mreže slijede njihov primjer.

Zdravi ritam

– Svijest o mentalnom zdravlju je dobro imati tijekom cijele godine. Jer, mir i tišina siječnja mogu samo pokazati ono što postupno gubimo kroz ostatak godine.

Vjerujem kako će svaki dobar biznismen naći priliku prodaje u svakoj situaciji, pa je prodaja proizvoda i usluga s ciljem djelovanja na depresiju više posljedica, nego uzrok.

Na naše raspoloženje utječu i pretjerana konzumacija alkohola i procesuirane hrane koji čine neravnotežu u mikrobiomu, zatim budnost do kasnih sati koja remeti cirkadijski ritam i obnovu tjelesnih i mentalnih resursa, pojašnjava psihoterapeutkinja dodajući da će, ako to sve radimo u prosincu, ili tijekom cijele godine, naše tijelo pokazati posljedice kad-tad, bilo to u siječnju ili nekom drugom mjesecu. I te posljedice onda traju.

– Mnogi u prosincu odluče prestati i s treninzima, budući da nam kao »treba odmor«, no ne razumiju da time lišavaju svoje tijelo, primjerice, vrijednih resursa dopamina. Šetnja i tjelovježba su dio svakodnevne brige o zdravlju, kao što je to pijenje vode i udisanje čistog zraka.

Suvremeni čovjek se danas vozi automobilima i koristi uređaje za većinu fizičkih poslova. Lišen je zdravog pokreta kojim je obilovao prije svega sto godina.

Ne čudi stoga da je sve više depresivnosti, kao i problema s leđima, kad nam nedostaje jakih mišića da drže posturu, ali i regulacije naših hormona i neurotransmitera što se dobiva boravkom i fizičkom aktivnošću na otvorenome, ističe Jurjević.