Prema istraživanjima HZJZ-a, između 30 i 38 posto odraslih Hrvata puši, u nekim dobnim skupinama čak i njih do 43 posto, što Hrvatsku smješta među države s najvišom prevalencijom pušenja u Europskoj uniji. U Zagrebu su stručnjaci iz područja medicine, javnog zdravstva i politike predstavili na zdravstvenoj konferenciji »Ovisnost o pušenju – što čini Hrvatska?« najnovije podatke o prevalenciji pušenja, izazovima u prevenciji i strategijama za smanjenje duhanske ovisnosti u zemlji.

Nužna koordinacija

– Unatoč procjenama EHIS-a da puši oko 23 posto odraslih, stvarni udio pušača u Hrvatskoj znatno je veći, upozorio je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak. Istaknuo je važnost primjene načela Svjetske zdravstvene organizacije, koja zagovara stavljanje zdravlja na prvo mjesto svih politika – ne samo zdravstvenih, već i svih drugih resora – uz nužnu koordinaciju svih društvenih aktera, uključujući i duhansku industriju.

– Duhanska industrija također treba staviti zdravlje na prvo mjesto. U pregovorima o politikama protiv pušenja ne bi trebala agresivno nastupati, prijeteći otkazima zaposlenicima zbog smanjenja potrošnje duhanskih proizvoda, ili prigovorima zbog mogućeg smanjenja poreznih prihoda u državnom proračunu. Svaka vlada svakako mora uzeti u obzir sve aspekte donošenja politike, uključujući i moguće smanjenje prihoda od poreza. Međutim, duhanska industrija u tim raspravama često navodi da u Hrvatskoj godišnje od poreza na duhan država prikupi oko 1,3 milijarde kuna. S druge strane, postavljam pitanje: koliko koštaju liječenje i posljedice pušenja? Sam naš akcijski plan za borbu protiv raka procijenjen je na oko osam milijardi eura u sljedećih 10 godina. Ako bi zdravlje svih nas bilo na prvom mjestu – pojedinaca, društva u cjelini, svih resora vlade, ali i industrije i trgovine – tada bi situacija bila znatno bolja za sve, poručio je Capak.

Naime, Svjetska zdravstvena organizacija postavila je cilj da do 2040. svaka država postigne status zemlje bez duhanskog dima, što znači stopu pušenja od 5 posto ili manje.

Nadomjesne terapije

Kako ističe Hugo Tan, glavni medicinski direktor BAT-a, koji je predstavio znanstvenu platformu Omni usmjerenu na poticanje prelaska s tradicionalnih cigareta na bezdimne, manje štetne proizvode, primjeri iz prakse pokazuju da takvi pristupi mogu značajno unaprijediti javno zdravlje. U Švedskoj je tako primjerice stopa pušenja pala s oko 30 posto sredinom 1980-ih na 5,4 posto u 2024., dok je Novi Zeland sličnim regulacijama i poticanjem vaping proizvoda smanjio udio pušača. Nasuprot tome, restriktivni pristup u Australiji doveo je do rasta crnog tržišta i nelegalnog korištenja vapinga. Kako dodaje Tan, stručna tijela poput NHS-a i FDA-e naglašavaju da glavnina štete potječe od samog izgaranja, a ne od nikotina, što potvrđuje i tradicija sigurnog korištenja nikotinske nadomjesne terapije (NRT), iako službena politika BAT-a jest kako je najučinkovitije – prestati s pušenjem.

– Postoji više načina uzimanja nikotinske nadomjesne terapije – žvakaće gume, flasteri, sprejevi, pastile. Nedavno je u nekim zemljama, poput Kanade, odobrena i oralna nikotinska vrećica kao oblik NRT-a, a u mnogima se već više od deset godina koriste takve vrećice. Dakle, pušačima treba ponuditi različite formate NRT-a kako bi im se olakšao prestanak. NRT prolazi strogu regulativu koja osigurava kvalitetu, sigurnost i učinkovitost, rekao je.

Najučinkovitije je – prestati

Kako navodi Hugo Tan, službena politika BAT-a jest da je i dalje najučinkovitije – prestati s pušenjem. To vrijedi za nacionalnu razinu: konferencija je otvorila mjesta razmišljanja koja upućuju da tek kombinacijom regulative, znanstveno utemeljenih strategija, psihološke ekspertize i sustavne edukacije zdravstvenih djelatnika može se stvoriti koherentna i učinkovita politika koja ne samo da smanjuje prevalenciju pušenja, nego i poboljšava dugoročne zdravstvene ishode građana.