KULTURNO-POVIJESNI BUMERANG

Započelo 4. zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu. Da, dobro ste pročitali. Iz srca BiH dobrodošla provokacija za “region” - AVNOJ Fest...

Portal Novi list

AVNOJ Fest ima za cilj osnažiti kulturu sjećanja, promovirati vrijednosti mira i slobode te afirmirati Jajce kao antifašističku prijestolnicu Europe, najavljuje organizator



Danas je otvoreno 4. Zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu, objavili su mediji iz susjedne BiH karikirajući početak šestodnevnog festivala umjetnosti, kulture i dijaloga posvećen obilježavanju 82. godišnjice povijesnog Drugog zasjedanja AVNOJ-a (Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije).  Od 25. do 30. studenoga, manifestacija pod nazivom AVNOJ Fest donosi bogat program, suvremene umjetničke interpretacije antifašističkog naslijeđa i sadržaje koji povezuju lokalnu zajednicu, mlade i posjetitelje iz BiH i susjedstva, kao sasvim dobrodošla provokacija za cijeli “region” uobičajeno zabavljen dnevno-političkim nacionalizmom, povijesnim revizionizmom i sličnim ludorijama za raju.


Program će se odvijati na više lokacija u Jajcu, a službeno otvaranje započelo je u 17 sati u Domu kulture Jajce izložbom “I poslije Tita – Tito” Milomira Kovačevića Strašnog, piše Klix.ba. Izložba je otvorena do 30. studenoga.


Vrhovni komandant J.B.Tito i Moša Pijade uoči Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu / Foto: Muzej AVNOJ-a u Jajcu

Vrhovni komandant J.B.Tito i Moša Pijade uoči Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu / Foto: Muzej AVNOJ-a u Jajcu


Zašto AVNOJ Fest?


Prvi AVNOJ Fest ima za cilj osnažiti kulturu sjećanja, promovirati vrijednosti mira i slobode te afirmirati Jajce kao antifašističku prijestolnicu Europe, najavljuje organizator Javna ustanova Muzej II zasjedanja AVNOJ-a.




Direktor Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a, Elvedin Imamović naglasio je važnost novog festivalskog koncepta


– AVNOJ Fest je logičan iskorak u modernizaciji obilježavanja jednog od najznačajnijih datuma naše povijesti. Želimo stvoriti prostor u kojem se umjetnost, sjećanje i suvremeni pristupi kulturi susreću, te na taj način približiti antifašističke vrijednosti novim generacijama, naveo je Imamović.


U okviru festivala, sutra 26. studenoga u Muzeju AVNOJ-a bit će predstavljena knjiga “Bitka na Sutjesci – Pakao u raju” autora Šimuna Cimermana, u kojoj autor avanturu kroz prelijepa prostranstva na kojima se odvijala “Operacija Schwarz” prikazuje u sasvim drugačijem svjetlu od sadržaja turističkog prospekta, banalizacije i pukog divljenja prirodi. Knjiga je bila predstavljena i na ovogodišnjem Festivalu povijesti Kliofestu u Zagrebu.


Bitka na Sutjesci - Pakao u raju, knjiga autora Šimuna Cimermana

Bitka na Sutjesci – Pakao u raju, knjiga autora Šimuna Cimermana


Dan kasnije, 27. studenoga, u galeriji Muzeja AVNOJ-a bit će otvorena izložba “Yugo.Logo – Grafička identifikacija u Jugoslaviji” Ognjena Rankovića i Antonia Karače, koja istražuje i prikazuje vizualni identitet epohe bivše države


U petak, 28. studenoga, za učenike osnovnih škola iz Jajca bit će održane projekcije filma “Blum – Gospodari svoje budućnosti” Jasmile Žbanić, dok središnji dan festivala, 29. Studenoga, na nekad slavljenički Dan Republike datum rođenja bivše države donosi polaganje cvijeća, svečanu akademiju i panel diskusiju “AVNOJ 4.0 – Rebrendiranje AVNOJ-a”.


Posljednji dan, 30. studenoga, rezerviran je za obilazak kulturno- povijesnih lokaliteta Jajca povezanih s Drugim zasjedanjem AVNOJ-a.


Delegati iz Slovenije


Poseban fokus Prvog AVNOJ Festa je na delegate iz Slovenije, “enfant terrible” bivših i današnjih društveno-političkih konzervativaca legendarni slovenski band Laibach.


Sasvim očekivano koncert poznatog vokalno-instrumentalnog kolektiva bit će održan na memorijabilni 29. studenoga. Usput rečeno, koncert je već rasprodan mada im zato nije trebala neka nabrijana medijsko-politička mašinerija.


– Grupa Laibach je svojevremeno u bosanskohercegovačkim medijima bila optužena da je razbila Jugoslaviju. Sad će, na povijesnom mjestu, u samom jezgru rođenja Jugoslavije, nastupiti s posebnim programom koji bi te tvrdnje mogao i pobiti, mudrovao je u svom obraćanju član Laibacha Ivan Novak s ilustrativnom fotografijom.


Foto: Laibach / Press

U dobrom društvu, na ispravnom putu / Foto: Laibach / Press


Prvi AVNOJ Fest organizira JU Muzej II zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu uz podršku Općine Jajce i Ministarstva obrazovanja i mladih, Srednje-bosanskog kantona, kao i SUBNOR-a BiH, grupe Laibach, Ambasade Republike Slovenije u BiH i drugih javnih ustanova, ističe Klix.ba.



Što je ono pisalo u čitankama o AVNOJ-u, ZAVNOH-u, NDH?


Povijest očišćena od revizionizma ističe da je AVNOJ bilo vrhovno političko predstavničko i zakonodavno tijelo Narodno-oslobodilačkog pokreta Jugoslavije (NOP) utemeljeno od 26. do 27.studenoga 1942. na svojem prvom zasjedanju u Bihaću. Članove AVNOJ-a činili su predstavnici Zemaljskih antifašističkih vijeća (Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Boke, Srbije, Makedonije i Sandžaka), nama poznatijeg u Hrvatskoj kao ZAVNOH.


Hrvatski povjesničar Darko Dukovski ističe da je upravo na drugom zasjedanju održanom u Jajcu (29–30. XI. 1943), izglasana  Deklaracija o federativnom uređenju Jugoslavije kao države ravnopravnih naroda, te među ostalim donesena važna odluka o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka matici zemlji po načelu narodnosti, čime je potvrđena odluka  Zemaljskog antifašističkoga vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH). Tom se odlukom još nisu stekli uvjeti za stvarno pripojenje Istre u međunarodnopravnom smislu, a ti su dokumenti imali samo internu pravnu valjanost. Tek je međunarodni mirovni ugovor nakon rata trebao potvrditi te odluke.


Delegati na II. zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu / Foto: Muzej AVNOJ-a u Jajcu

Delegati na II. zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu / Foto: Muzej AVNOJ-a u Jajcu


Iz pisama što su ih izmijenili Winston Churchill i Josip Broz – Tito vidljivo je da Tito opravdano nije nikada spominjao odluke ZAVNOH-a i AVNOJ-a o pripojenju Istre i Slovenskoga primorja kao nacionalnih teritorija matici zemlji. U svibnju 1945. na međunarodnom planu počela je diplomatska bitka za Istru koja je trajala do sklapanja Ugovora o miru s Italijom u Parizu 10. veljače 1947. Na Trećem zasjedanju AVNOJ-a (Beograd, 7–10.VIII.1945) predstavnici su izglasali odluku da se AVNOJ proglasi Privremenom narodnom skupštinom sve do izbora Ustavotvorne skupštine. Povijesno gledano izvorišne su osnove Ustava RH izrijekom upravo u odlukama ZAVNOH-a, temeljenom na antifašizmu nasuprot zločinačkoj NDH, po stoti put rečeno.