Po učestalosti povišenog krvnog tlaka, Hrvatska je na prvom mjestu u Europi. Stanje je krajnje zabrinjavajuće, a zbog loših pokazatelja iz Hrvatske lige za hipertenziju povodom Hrvatskog dana hipertenzije, 11. studenog, pozivaju na hitnu izradu nacionalnog programa za arterijsku hipertenziju.

– Kampanjom »Lov na tihog ubojicu« postigli smo pozitivne pomake, ali smo došli do maksimuma koji možemo ostvariti, poručuju akademik Bojan Jelaković, predsjednik Lige i prof. dr. Ivan Pećin, potpredsjednik. Trebalo bi, poziva Pećin, politiku borbe protiv hipertenzije definirati na nacionalnoj razini.

Tlak se danas sustavno provjerava jedino kod preventivnih pregleda uvedenih prije godinu dana, za koje se ne zna jesu li zaživjeli, a trebalo bi to činiti i ranije, ističe predstavnik Lige.

– To su s jedne strane edukacija i povećanje zdravstvene pismenosti građana, a onda i senzibilizacija opće populacije da ode k doktoru i provjeri tlak i druge vrijednosti, veli dopredsjednik Pećin.

– Moramo biti svjesni da su nam djeca pretila zbog fizičke neaktivnosti i loše prehrane. Danas imamo nacionalni program provjere kolesterola kod upisa u školu, a pokazalo se da 10 posto djece ima povišen kolesterol. U toj dobi trebalo bi im provjeriti i vrijednosti tlaka. U dobi od 40 godina može biti prekasno, poručuje Pećin i poziva građane svih dobi neka provjere svoj broj, odnosno vrijednosti tlaka, šećera u krvi i kolesterola, da ne bude prekasno.

Prema zadnjem izvještaju o opterećenju bolestima (Global burden of desease), povišen krvni tlak u Hrvatskoj zauzima prvo mjesto kao uzrok izgubljenih godina života, a slijedi pušenje, loša prehrana, povišene vrijednosti šećera u krvi, pretilost i povišen LDL kolesterol.

Od povišenoga krvnog tlaka danas umire više osoba nego kada se zbroje svi umrli od dijabetesa, povišenoga LDL kolesterola i pretilosti.

Podaci Eurostata govore da je Hrvatska država s najviše tlakaša u dobi iznad 15 godina, dok je nacionalna studija EHUH-2 pokazala da je učestalost arterijske hipertenzije 51,7 posto, što je porast za gotovo 15 posto u zadnjih 15 godina.

U Hrvatskoj čak 1,6 milijuna građana ima arterijsku hipertenziju, polovina ih se uopće ne liječi, a svaki drugi pacijent s hipertenzijom koji je na terapiji nema kontrolirane vrijednosti krvnog tlaka. Takvih je gotovo 400.000.

Posljedice su porazne: hipertenzivna bolest drugi je po redu uzrok smrti s 5.321 umrlim ili 10.4 posto, što je porast u odnosu na 2023. godinu, kad je od posljedica hipertenzije umrlo 4.891 osoba ili 9,5 posto.

Na prvome mjestu uzroka smrti je ishemijska bolest srca, a na trećemu su cerebrovaskularne bolesti.

Od hipertenzivne bolesti umire više od 11 posto žena, a od karcinoma dojke oko dva posto. Istodobno, od arterijske hipertenzije umire 1,5 puta više osoba nego što umire od posljedica šećerne bolesti i 1,8 puta više nego od karcinoma pluća.

Prema procjenama HZJZ-a, očekivano trajanje života i život bez bolesti u Hrvatskoj značajno je kraći od prosjeka EU-a.