Uz dosadašnje stručne metode i terapijske programe u radu sa osuđenicima u Hrvatskoj, probacijski će službenici već za par tjedana moći koristiti i program virtualne stvarnosti (VR) u kojem će osuđenici vježbati rješavanje problema i snalaženje u određenim životnim situacijama.

Razvoj suvremenih tehnologija omogućuje alate koji olakšavaju ili nadopunjavaju rad u brojnim zanimanjima, pa tako i rad probacijskih službenika i službenica. Riječ je o ljudima koji svakodnevno provode vrijeme sa osobama uključenim u probaciju, ali i bivšim zatvorenicima kako bi ih što bolje pripremili za socijalnu rehabilitaciju i reintegraciju u društvo nakon izlaska na slobodu i time smanjili rizik od počinjenja novog kaznenog djela.

Njihove će metode rada biti nadopunjene korištenjem programa virtualne stvarnosti (VR). Uz pomoć virtualnih naočala, program osobu odvodi na zadano mjesto i situacije u kojima se testiraju njegove vještine snalaženja i rješavanja problema. Pogreške su ovdje dozvoljene i ne donose sankcije kao u stvarnom životu.

Počinitelj u ulozi žene žrtve

Kroz virtualnu stvarnost već su imali priliku proći osuđenici u španjolskoj pokrajini Kataloniji, gdje su zabilježena pozitivna iskustva. Tamo imaju jako dobre programe za rad sa počiniteljima rodno uvjetovanog nasilja, rekla je Hini voditeljica Službe za razvoj probacijskog sustava u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Vesna Zelić Ferenčić.

“Jedan je susret posvećen korištenju VR-a tako da imaju dva razvijena scenarija. Prvi scenarij izgleda tako da je počinitelj u ulozi žene žrtve. U kuću ulazi muškarac koji je veći od vas, baca stvari i viče, dakle konfliktna situacija”.

Osuđenici su jako dobro reagirali. Bili smo u zatvoru i u probaciji te razgovarali s počiniteljima rodno uvjetovanog nasilja koji su istaknuli da im je to iskustvo bilo izuzetno značajno jer su po prvi puta vidjeli kako to izgleda s druge strane, kaže Zelić Ferenčić.

Drugi je scenarij gotovo identičan prvome, samo što počinitelji u njemu nemili prizor obiteljskog nasilja promatraju iz pozicije djeteta.

“Mi u praksi znamo da je njihova razina empatije nešto niža u odnosu na neku generalnu populaciju, međutim kad vi od njih čujete kako govore da sada vide kako to izgleda, to stvarno ima moćan terapijski učinak”, dodala je.

Sektor za probaciju uspješno je aplicirao za europska sredstva za projekt VR sadržaja namijenjenih edukaciji probacijskih službenika, za što je osvojio i nagradu Europske komisije za inovativno učenje.

Drugi projekt odnosi se na VR sadržaje za osuđenike, a početak primjene programa na osuđenicima očekuje se sredinom sljedećeg mjeseca.

U sklopu projekta nabavljeno je 15 kompleta virtualnih naočala i program koji ima četiri zadana scenarija. Primjerice, u prvom scenariju na vrata stana kuca stanodavac s kojim se valja dogovoriti oko plaćanja stanarine, a potom posložiti ostale troškove.

Glavna lekcija koju osuđenik treba naučiti jest da stanarina, režije i namirnice imaju prioritet u odnosu na druge stvari koje su mogu izbjeći, kao što su alkohol, brza hrana ili kockanje.

Ostala tri scenarija prikazuju neslaganje s kolegama na poslu, bračne razmirice i kašnjenje vlaka. Osuđenik u svakom trenutku ima tri opcije na raspolaganju, a konačni ishod ovisi o njegovim odabirima.

“Ideja je bila da im olakšamo predočavanje realne situacije, da se u njih užive, urone i prepuste se, onda je učenje puno jednostavnije. Nama je konačni cilj sigurnost zajednice, a istraživanja su pokazala da je pristup ‘rješavanje problema’ jedan od ključnih zaštitnih faktora ili faktora rizika, kada je riječ o recidivu”, ističe Zelić Ferenčić.

Međutim, istraživanja recidiva su jako rijetka i teško provediva, napomenula je, a jedan od razloga su dugotrajni sudski postupci.

“Gledaju se dvije godine kao granica u kojoj se mjeri recidiv. Naši sudski postupci ponekad traju izuzetno dugo i ako idete mjeriti recidiv dobijete nerealno malen broj jer da bi nekog evidentirali kao recidivistu, on mora biti pravomoćno osuđen”.

Ključnu ulogu i dalje će imati kontakt s probacijskim službenikom

VR program nije obavezan, već će se u njemu okušati osuđenici koji ga prihvate, a probacijski će službenici pratiti njihov napredak. Neki od njih već su prošli trening u Bukureštu, kod sveučilišnog profesora Ioana Durnescua koji ima puno iskustva u izučavanju kriminologije i tretmanu počinitelja kaznenih djela.

Pripremili smo metodologiju za evaluaciju tako da ćemo moći mjeriti je li došlo do promjene između nulte točke mjerenja i završne točke mjerenja, nakon završetka VR programa. Isto tako, bitna je povratna informacija od službenika i osuđenika, u smislu kvalitete, prilagodbe sadržaja, razvoja drugih scenarija i sl. Ići ćemo u široku primjenu gdje god se pokaže motivacija za sudjelovanjem, kaže voditeljica Službe.

Iako je VR dobar i koristan alat u radu sa osuđenicima, ključnu ulogu i dalje će imati ljudski kontakt s probacijskim službenikom. On ostaje presudan za uspješnu reintegraciju.

Primjena VR-a moguća je i u drugim resorima, primjerice u radu policijskih službenika. “To je čista simulacija. Zamislite da morate obaviti pretrage, pretrese prostorije ili nešto slično. Kad to izvježbate u VR-u, sigurno da vam je lakše nego kad prvi put to radite”, kaže Zelić Ferenčić.