Krah dnevnih novina bio je samo generalna proba naspram povijesnog tajfuna koji će uskoro pomesti portale, a sada dolazi dobro vrijeme za specijalizirane, nišne medije, poruka je hrvatskih nakladnika okupljenih u Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača (HUDI).

Direktor nekadašnje Telegram media grupe i istaknuti član HUDI-ja Miran Pavić je, ispod radara šire javnosti, na društvenim mrežama i podcastu portala Telegram “Prvi glas” krajem ožujka iznio izrazito mračnu, gotovu apokaliptičnu prognozu o budućnosti svih medija, a naročito portala.

Objavivši na društvenim mrežama kako je krah dnevnih novina bio “samo” generalna proba uoči očekivanog “tajfuna”, Pavić je u podcastu proširio priču i na postojeći medijski sustav. Smatramo da dolazi užasno teško razdoblje za medije, kazao je Miran Pavić, posebno istaknuvši crni scenarij za opće, informativne portale.

“Oni će biti na ozbiljnom udaru, proći će ono što su dnevne novine prošle prije 10 do 15 godina”, lapidarno je odgovorio voditelju podcasta, novinaru i uredniku Jasminu Klariću. Kao jedan od ključnih razloga za takvu prognozu, Pavić je naveo ovisnost portala o Googlevoj tražilici istaknuvši kako se ona sve manje koristi za odlaske na portale jer AI već u sažetku pretrage nudi ono što je korisnik tražio.

“Drugo, rekao bih da će naprosto tijekom godina, sve više ljudi pristupati sadržaju na internetu, preko chatbotova koji sad su sve popularniji ili preko nekih interfejsa za koje danas još trenutno nismo ni sigurni kakvi će biti. Ali sama posjećenost portala kao takvih, rekao bih da kopni”, kazao je Pavić. JZaključio je i da su ljudi stvorili naviku posjećivanja portala, kao kod dnevnih novina, no nažalost, dobar dio toga će, ističe Pavić, nestati u idućem razdoblju zbog AI-ja i promjena navika koju korisnici imaju.

Dramatični rezultati medijskih istraživanja

Dramatične prognoze čelnika nekadašnje Telegram media grupe, a sadašnjeg Presshausa, nisu imale velikog odjeka u drugim medijima, no vrlo brzo su dobile potvrdu u gotovo jednako dramatičnim rezultatima medijskih istraživanja koja su bila predstavljena u svibnju, lipnju i listopadu.

Prvo je Agencija za medije na konferenciji simboličkog naslova “Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti“ u svibnju predstavila rezultate opsežnog istraživanja o medijskim navikama hrvatskih građana. Istraživanje je, između ostaloga, pokazalo da čak do 58 posto građana povremeno ili često namjerno izbjegava vijesti te da su generaciji Z (rođenima od 1997. do 2012.) društvene mreže i digitalne platforme postali glavni izvor informiranja (više od 52 posto).

Tradicionalni mediji u Hrvatskoj – televizija, radio, tisak, ali i internetski portali u najvećoj su krizi dosad, istaknuli su autori istraživanja i angažirani medijski stručnjaci. Zaključili su i kako je hrvatski medijski sustav suočen s dosad najvećom krizom povjerenja građana, a naročito u kvalitetu, vjerodostojnost, pouzdanost i točnost vijesti, ali i da je u pozadini sve vidljivija kriza poslovnih modela hrvatskih medija – naročito portala i njihov izrazito mali kapacitet za strukturne i sadržajne promjene.

Reutersovo petnaesto izdanje Digital News Reporta, objavljenog u lipnju, u mnogo čemu je potvrdilo rezultate istraživanja AEM-a predstavljenog u svibnju. Prije svega, društvene mreže i video platforme prvi put su globalno prestigle televiziju i informativne portale kao najrašireniji izvor vijesti. Globalno, prema Reutersu, 54 posto ispitanika koristi društvene mreže i video platforme kao izvor vijesti, televiziju koristi 52 posto, a informativne portale i aplikacije 51 posto ispitanika.

“Teško da se može govoriti o izoliranom problemu. Očito je da se radi o sustavnoj, strukturnoj krizi koja zahvaća medijsku industriju u cjelini,”, zaključio je sociolog Ivan Burić, autor istraživanja Agencije za medije. Iako su i hrvatski medijski regulator i medijski stručnjaci u posljednjih nekoliko mjeseci višekratno upozoravali na neumitni, predstojeći slom postojećih poslovnih modela hrvatskih medija, a naročito portala – hrvatski izdavači su o tome uglavnom šutjeli.

Tek u listopadu Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI) predstavila je svoje istraživanje o čitateljskim navikama koje je, između ostaloga, pokazalo da postojeće preporuke za opstanak i uvođenje novosti u poslovne modele portala nisu donijele očekivane rezultate. Ukratko, okretanja pretplatama i članstvima i naplata sadržaja (paywall), izgradnja “izravne” publike ulaganjem u mobilne aplikacije, newslettere i podcaste kako ne bi ovisili o algoritmima Googlea i društvenih mreža te fokus na specifične teme, većini hrvatskih portala nije osiguralo održivost poslovanja.

Konkretno, prema HUDI-jevu istraživanju, osam od deset ispitanika čita portale barem jednom dnevno, a više od polovice čak nekoliko puta dnevno. Unatoč tome, pretplatu na domaće portale ima samo oko devet posto ispitanika kada se isključe čitatelji koji dijele lozinku, ističe se u istraživanju. Nadalje, oni koji plaćaju zadovoljni su jer tri četvrtine hvali uslugu, a više od 80 posto zaključane članke čita svaki dan. No, ako je tome tako zašto i drugi ne plaćaju pretplatu, pita se u istraživanju HUDI-ja koje, prilično znakovito, nudi i odgovor zagovornicima kvalitetnog novinarstva.

Većina smatra da do informacija mogu besplatno

Naime, u HUDI-ju navode da šest od deset ispitanika smatra da dovoljno informacija nađe besplatno, a pola njih da sadržaj nije vrijedan plaćanja. Samo devet posto nepretplatnika vidi sebe kao pretplatnika u idućih godinu dana. Zaključno, samo četiri od deset ispitanika vidi vezu između pretplate i kvalitetnog novinarstva. Vjerodostojnost vijesti je gotovo svima važna (80 posto), ali šest od deset ispitanika teško procjenjuje koji su portali u tome pouzdani, zaključuje se u istraživanju HUDI-ja.

No, u sjeni te analize, HUDI je krajem listopada predstavio i u medijima manje istaknutu studiju “Više od dosega” koja predstavlja svojevrsnu alternativu postojećem stanju i ističe vrijednost, održivost i budućnost specijaliziranih, tematskih i lokalnih digitalnih medija u Hrvatskoj. Studija,ukratko, pokazuje da se vrijednost takvih medija ne može izraziti samo brojem korisnika koje dosežu, nego i sposobnošću da određenim zajednicama ponude relevantnost, kontekst i povjerenje.

Studiju je za HUDI izradila Tatjana Rajković, osnivačica konzultantske kuće Kabinet 3C, a u njoj su sudjelovali čelni ljudi specijaliziranih – nišnih portala After5, grupacije portala Srednja.hr, Mirovina.hr i Bauštela.hr te ICTbusiness.info i ICTBusiness.biz, kao i portala Netokracija, Agroklub, Zagreb.info i Portal.hr.

U studiji se, doduše, ističe i da su doseg, impresije i klikovi postali zajednički jezik medija, oglašivača i agencija, ali se naglašava da, iako su te metrike korisne, ne pokazuju koliko je neka informacija publici važna i je li joj pomogla razumjeti promjenu ili donijeti odluku.

Relevantnost je u studiji, pak, definirana kao sposobnost medija da publici ponudi ono što joj je u određenom trenutku važno: razumljivo, vjerodostojno i u pravom kontekstu. Zaključuje se i da takvi mediji mogu imati učinak i postići održivost – vrijednost koja se prepoznaje i u poslovnom modelu, mjerenju i medijskom planiranju.

Potvrdio je to i Tomislav Wruss, savjetnik uprave Hanza Medije i predsjednik Udruge nakladnika informativnih publikacija (UNIP), no i bivši glavni urednik Jutarnjeg lista, nekada jednih od vodećih dnevnih novina u doba rekordnih naklada prije, kako je Pavić rekao, “tajfuna koji ih je pomeo”. Wruss prije svega, ističe da je digitalno medijsko tržište dugo vremena isključivo nagrađivalo volumen te da je medije manjeg dosega, lokalne i specijalizirane, prevladavajuća ekonomija “pobjednik uzima sve”, dovodila u nepovoljan položaj. No, dodaje i kako se trendovi mijenjaju.

“Interesi publike već su neko vrijeme razdrobljeni. Ne postoji opća publika koja prati zajedničku masu sadržaja podijeljenu na tradicionalne rubrike politike, ekonomije, kulture i sporta. Postoje brojne zajednice s dubokim interesom za uža područja. Novinarstvo generalističkih rubrika, u kojemu se zadovoljavamo pokrivanjem širokog područja na razini “good enough”, ustupilo je mjesto novinarstvu strasti i opsesija, u kojemu su mjerilo dubina, autentičnost i autoritet u području”, poručio je Wruss.

Pojašnjava i kako je taj proces započeo i prije pada prometa zbog gubitka preporuka s Facebooka i Googlea te prije nego što je AI sadržaj, kako naglašava, nadjačao industrijsko ispucavanje generičkih vijesti u novinskim redakcijama. “Bez obzira na izazove monetizacije, ovo je dobro vrijeme za nišne medije. To je i pouka za velike generalističke medije, čija je budućnost transformacija u mrežu niša”, zaključio je Wruss.

Piše Miroslav Edvin Habek

* Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama. Prenošenje ovog teksta dopušteno je uz objavu poruke o financijskoj potpori Agencije za medije i navođenje izvora i autora.