Vlada je jučer izglasala i u Sabor uputila prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu, prema kojem rastu planirani proračunski prihodi i planirani proračunski rashodi, po stopama od 2 posto, pa se tako prihodi planiraju na 37,3 milijarde eura, a rashodi na 41,5 milijardi eura. Deficit opće države zadržava se na 2,9 posto BDP-a, uz rast BDP-a od 2,1 posto te očekivano smanjenje godišnje stope inflacije na 2,7 posto. Cilj je zadržati proračunski deficit i javni dug unutar mastriških kriterija. Udio javnog duga u BDP-u još bi trebao i dodatno pasti na 55,3 posto u 2027. U 2028. se očekuje rast BDP-a od 2,2 posto, a u 2029. opet 2,1 posto.

Proračunska ravnoteža

Premijer Andrej Plenković kaže da je sve to i dalje iznad prosjeka rasta Europske unije i europodručja.

Vlada RH

– Hrvatska osigurava stabilan makroekonomski okvir i proračunsku ravnotežu, unatoč zahtjevnim i izazovnim okolnostima u kojima se nalazimo mi, Europa i cijeli svijet, poručio je premijer.

Naglasak proračuna je na socijalnoj, ali i razvojnoj komponenti. On nastoji očuvati socijalnu koheziju, pomoći najranjivijima, posebice umirovljenicima, a stavlja u fokus obitelj i demografsku revitalizaciju. Ima ambiciju nastaviti politiku ravnomjernog regionalnog razvoja, ulaganja u bolnice, škole, vrtiće, gospodarenje otpadom, vodno-komunalnu infrastrukturu, razvoj obrtništva, poduzetništva, industrije te bolje infrastrukturno povezivanje.

– Želimo poslati poruku otpornosti. Vlada jamči stabilne javne financije, a nastavlja jačati i energetsku i prehrambenu sigurnost. Značajan segment predstavljaju ulaganja u obrambenu politiku i unutarnju sigurnost. Vodimo računa o hrvatskim braniteljima i aktivnostima vezanim za jačanje pravosuđa i vladavinu prava, rekao je Plenković.

Kaže da je za mirovinski sustav izdvojeno gotovo 11 milijardi eura, što je 875 milijuna eura više no 2026. Mirovine nastavljaju rasti, poboljšana je formula usklađivanja, a povećanje dodatka i ukidanje poreza na mirovine osigurat će više mirovine, kaže premijer. Nastavlja se s programom »Zaželi«, šire se osobna asistencija za osobe s invaliditetom, mreža socijalnih usluga u zajednici, a osigurana su, tvrdi premijer, i sredstva za inkluzivni dodatak koji je objedinio prijašnja prava za korisnike. Nastavlja se i s ograničenim cijenama struje i plina. Prioritet je i priuštivo stanovanje, pri čemu kreće gradnja do 1.000 stanova u 16 gradova i općina, najavio je premijer. Ulaže se u studentski standard, nastavlja politika obnove, a osigurana su sredstva za poboljšanje infrastrukture…

Ključno je, kaže premijer, povećati konkurentnost gospodarstva, za što su osigurana sredstva kroz provedbu Nacionalnog plana za razvoj industrije. Uz povećanje izdvajanja za mirovine, plaće javnih službenika i socijalne potrebe, bitno raste i proračun Ministarstva obrane s 1,64 na 2,5 milijardi eura, čime je Hrvatska iznad 2 posto ulaganja u taj sektor.

Fiskalna disciplina

Ministar Tomislav Ćorić kaže da će i rast u 2027. u najvećoj mjeri biti pokretan osobnom potrošnjom i bruto investicijama. Inzistirat će se, kaže, prije svega na održavanju fiskalne discipline jer je ona preduvjet za sve ostalo. U 2027. prihodovna strana proračuna raste, dakle, za 710 milijuna eura, a planirani rashodi za 879 milijuna eura u odnosu na ovu godinu, što proizlazi iz rasta prava umirovljenika uslijed indeksacije, rasta prava zaposlenih u javnom sektoru i općenito porasta socijalnih davanja. Na jačanje socioekonomskog statusa građana odnosi se 22,2 milijarde eura, od čega 11,2 milijarde na mirovine, 9,2 milijarde eura na plaće i 1,8 milijardi na socijalne naknade. Na demografske politike ide 1,1 milijarda eura, u priuštivo stanovanje 231,7 milijuna eura, u razvoj sporta 193,6 milijuna eura. U obranu će se uložiti 1,5 milijardi eura, u prometnu i komunalnu infrastrukturu i regionalni razvoj 1,4 milijarde eura. Za konkurentnost gospodarstva predviđeno je 0,6 milijardi eura, za projekte energetske učinkovitosti 0,2 milijarde. Ulaganja u protupotresnu obnovu su planirana na oko 500 milijuna eura. Najviši planirani rashodi odnose se na Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, 14,2 milijarde eura. Slijedi Ministarstvo zdravstva s 5,1 milijardom, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih s 4,9 milijardi eura, pa Ministarstvo financija s 3,8 milijardi, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture s dvije milijarde eura itd.

Gubitnika – nema

S obzirom na to da resori zdravstva i obrazovanja imaju minimalno povećanje, a kultura i mediji, turizam i sport gube, odnosno trpe rezove, novinari su ministra pitali jesu li to gubitnici proračuna. On tvrdi da gubitnika – nema.

– Izbjegao bih se tako izražavati jer neka ministarstva u okviru proračunskih planova po automatizmu dolaze do tzv. dobitničke pozicije. Svake godine, naime, Ministarstvo rada, uslijed indeksacije mirovina, ima rast. Sva su ministarstva dobitnici jer proračun ne donosi dokidanje razvojne komponente u pojedinom resoru, ali donosi realno sagledavanje komponente NPOO-a, pa umanjenje u nekim resorima proizlazi iz činjenice da investicijski ciklus iz NPOO-a ide kraju. S druge strane, ona ministarstva koja temelje svoje prihode i na višegodišnjem financijskom okviru doživjet će povećanje kroz očekivanu apsorpciju tih sredstava, kaže Ćorić. Veli da u 2027. iz okvira 2021. do 2027. očekuje 3,4 milijarde eura, što je povećanje, a još 0,9 milijardi očekuje iz NPOO-a, što je pak 70 posto manje u odnosu na 2026. jer je taj financijski instrument pri kraju.

Na koncu, izrazio je nadu da će prihodi u 2027. biti i veći.

– Vjerujemo da će postignuti makroekonomski rezultati naše zemlje u 2027., a s obzirom na to da će fokus sve više biti na produktivnosti ekonomije, biti i nešto bolji, i da ćemo u rebalansu krajem 2027. imati priliku i neke od spomenutih planiranih stavki i dodatno poboljšati u smislu prihoda, nada se ministar.

Kreću bazne cijene, Šušnjar ne očekuje nove prosvjede

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar jučer je potvrdio da pravilnik o isticanju bazne cijene proizvoda stupa na snagu u utorak, 17. studenoga, pri čemu će trgovci uz trenutnu, morati isticati i dodatnu (baznu) cijenu koja je vrijedila 10. rujna. Kaže da ne očekuje nove prosvjede, da je protivljenja bilo i drugim mjerama, pa je sve poslije bilo u redu. Kaže da po informacijama koje ima su svi već manje više spremni, ali da se neće ići odmah na kažnjavanje, nego na edukaciju o primjeni pravila, a kazne će ići samo za one koji prekršaje budu ponavljali.

Manje novca za inkluzivni dodatak, prava se neće ukidati

Iako se sredstva za inkluzivni dodatak u državnom proračunu za 2027. smanjuju s 1,18 na 1,14 milijardi eura, ministar rada i socijalne politike Alen Ružić tvrdi da se korisnicima neće ukidati stečena prava. Najavio je reorganizaciju sustava i moguće zakonske izmjene kako bi se najveća potpora usmjerila osobama s najtežim oblicima invaliditeta, osobito onima s višestrukim invaliditetom. Istodobno bi se trebali ubrzati postupci priznavanja prava i smanjiti liste čekanja, koje su nastale zbog velikog broja zahtjeva. Ružić očekuje da će do sredine 2027. liste čekanja biti svedene na prihvatljivu razinu. Znatno rastu i sredstva za osobnu asistenciju, s ovogodišnjih 500.000 na 55,5 milijuna eura u 2027. godini. Ministar pritom upozorava na nedostatak osobnih asistenata, što otežava ostvarivanje priznatih prava.

Odmor od skrbi

U segmentu socijalnih davanja, nastavlja se s izgradnjom centara za starije. Uvodi se, najavio je Plenković, i nova usluga – odmor od skrbi. Oni koji godinama brinu o članu obitelji zaslužuju predah, kazao je premijer.

Milijun eura za Macelj

DP-ov zahtjev za osnivanjem novog Memorijalnog centra za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, popularno nazvan Macelj, stajat će državni proračun u 2027. godini ravno milijun eura, i to iz budžeta Ministarstva branitelja. Ta se stavka spominje samo u planu za 2027., a ne i u projekcijama za 2028. i 2029. godinu – vjerojatno zato jer su 2028. izbori pa neće više biti potrebe za dodatnim financiranjem tog projekta.

Za istraživanje i uređivanje ratnih groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poraća planira se 122.000 eura, te još 7.700 eura za obilježavanje tih obljetnica.

LNG i baterijski sustavi

Premijer Plenković je najavio daljnje jačanje plinske infrastrukture, odnosno širenje kapaciteta LNG terminala na Krku. Poticat će se i razvoj baterijskih sustava, javnog gradskog prijevoza te geotermalne energije za potrebe toplinarstva.

Za zdravstvene preglede mladih osigurano 11 milijuna eura

U kontekstu ulaganja u sport, premijer je istaknuo da se pronašlo rješenje za zdravstvene preglede mlađih od 18 godina. U proračunu je osigurano 11 milijuna eura na dobrobit 145 tisuća sportaša i njihovih obitelji, rekao je.

Od velikih projekata u zdravstvu, premijer je izdvojio izgradnju Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu, za koju je osigurano 237 milijuna eura.
Gradi se i dovršava novi kompleks Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević«, obnavlja se KB Dubrava i dovršava se obnova KBC-a Zagreb nakon potresa. U tijelu su pripreme za nove bolnice u Osijeku, Splitu i Šibeniku, Centar za hitnu medicinu u Slavonskom Brodu, dnevnu bolnicu u Velikoj Gorici i sedam novih objekata hitne pomoći u Istri, najavio je.

Za gradnju i opremanje osnovnih škola izdvaja se 220 milijuna eura, s jasnim ciljem: da sva djeca idu u školu u jednoj smjeni i imaju cjelodnevnu nastavu, naglasio je premijer. Za podršku vrtićima osigurava se 163 milijuna eura, a nastavljaju se osiguravati besplatni udžbenici, prehrana i prijevoz učenika u osnovnim školama, za što se godišnje izdvaja 120 milijuna eura.