Prema stručnjacima

Kasno doručkujete? Evo zašto bi vas to moglo stajati zdravlja

M. Č.

Foto: Pexels

Foto: Pexels

Novo istraživanje sugerira da bi raniji doručak mogao biti jednostavan, ali učinkovit način da podržimo dugovječnost, mentalno zdravlje i opće blagostanje.

Vrijeme kad jedete doručak često ovisi o tome kad se budite. Nakon pranja zubi i jutarnje rutine, prirodno slijedi priprema prvog obroka u danu. No, prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Nature, vrijeme kad započinjete doručak možda ima veći utjecaj na vaše zdravlje nego što mislite.


Studija je otkrila da osobe koje doručkuju kasnije imaju povećan rizik od smrtnosti u usporedbi s onima koji jedu ranije. U desetogodišnjem razdoblju stopa preživljenja iznosila je 89,5 % kod ranih doručkova, dok je kod kasnih bila 86,7 %. Drugim riječima, i tih pola sata razlike ujutro može značiti više nego što se čini.



Foto: Pexels

Povezanost ranog doručka i dugovječnosti


Kako bi razumjeli vezu između vremena doručka i dugovječnosti, znanstvenici su analizirali podatke gotovo 3.000 starijih odraslih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu, prikupljenih kroz više od tri desetljeća (1983. – 2017.).


Pokazalo se da se s godinama obroci, osobito doručak i večera, pomiču na kasnije sate. No istraživanja u području krononutricije, koja proučava utjecaj vremena obroka na zdravlje, već su pokazala da kasniji obroci mogu biti povezani s lošijom metaboličkom funkcijom, višim indeksom tjelesne mase i većim rizikom od kroničnih bolesti.


U prosjeku su ispitanici doručkovali 31 minutu nakon buđenja, odnosno oko 8:22 ujutro, a s povećanjem dobi doručak je bio sve kasniji.


Vaš biološki sat voli ritam


Vrijeme kada jedemo usko je povezano s našim cirkadijalnim ritmom, unutarnjim tjelesnim satom koji upravlja mnogim funkcijama, uključujući spavanje, probavu i hormone. Obroci služe kao signali tom biološkom satu.


Kada jedemo kasno, naš organizam može se „zbuniti“, što remeti prirodni ritam, osobito kod starijih osoba kod kojih se ritam ionako mijenja zbog manjeg kretanja i smanjenih socijalnih aktivnosti. Samim time, redovit i raniji doručak mogao bi pomoći u očuvanju stabilnog tjelesnog sata i doprinijeti zdravijem starenju.


Mali pomak koji čini veliku razliku


Iako je potrebno još istraživanja, rezultati sugeriraju da vrijeme obroka može imati veći utjecaj na zdravlje nego što mislimo.


Rani doručak, unutar prvih pola sata do sat vremena nakon buđenja, može pomoći u održavanju zdravog ritma, boljeg raspoloženja i ravnoteže energije tijekom dana.


Uz to, usklađivanje doručka i večere s prirodnim ciklusom dana (svjetlo – tama) moglo bi biti jednostavan, ali učinkovit način da podržimo dugovječnost, mentalno zdravlje i opće blagostanje.



Foto: Pexels