Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) uputila je početkom rujna u javno savjetovanje prijedlog Pravilnika o provođenju tajnog nadzora nad pružanjem usluga povezanih s kriptoimovinom, a nadzor će povoditi tajni kupci. Cilj predloženog pravilnika je zaštititi potrošače od agresivnih prodajnih tehnika i nepoštenih poslovnih praksi na tržištu kriptoimovine kao što je nedavni slučaj s urušavanjem piramidalne prevare u kojoj je 20 tisuća građana s područja Slavonije ostalo bez uloženog novca. Hanfa stoga želi osigurati da takve tvrtke pošteno informiraju kupce prije nego što im prodaju kriptovalute, a ne da im daju lažna obećanja o brzom bogaćenju.

Široki nadzor

Tajni kupci koje će Hanfa slati u nadzor provjeravat će kako trgovci kriptovalutama postupaju s kupcima, a predstavljat će se kao obični klijenti zainteresirani za kupnju kriptovaluta, pri čemu će provjeravati informiraju li takve tvrtke kupce o rizicima, objašnjavaju li im razumljivim jezikom složene proizvode, prodaju li kupcima kriptovalute koje odgovaraju njihovim financijskim mogućnostima te pritišću li na kupce da ulože više nego što mogu priuštiti. Ukratko, predmet tajnog nadzora Hanfe može uključivati bilo koju vrstu kriptoimovine ili povezane aktivnosti koje su predmet pružanja usluga u vezi s kriptoimovinom tvrtke koju se nadzire.

I značajniji porast broja sklopljenih ugovora o pružanju usluga povezanih s kriptoimovinom također će podlijegati pod tajni nadzor jer u Hanfi smatraju da nagli porast sklopljenih ugovora može sugerirati na postupanje protivno pravilima, kao i velike stope raskida ugovora. Hanfi će također biti sumnjiv i značajan broj odnosno porast pritužbi zainteresiranih osoba kao i značajan broj sudskih sporova vezanih uz kriptovimovinu što će također biti razlozi za tajne nadzore, uključujući i saznanja medija koja ukazuju na rizike ili nezakonitosti vezane za obavljanje poslova povezanih s kriptoimovinom.

Tajni nadzor provodit će se tako da tajni kupac kao potencijalni klijent ili klijent subjekta nadzora izravno komunicira s djelatnicima tvrtke koju ne nadzire na prodajnim mjestima u prostorijama tvrtke, kao što su, primjerice, sjedište tvrtke, poslovnice, podružnice te uredi gdje subjekti nadzora pružaju usluge povezane kriptoimovinom, objašnajva se u prijedlogu pravilnika, pri čemu će se i digitalni kanali distribucije smatrati prodajnim mjestom iako će se tajni nadzor u tom slučaju provoditi »putem sredstava za komunikaciju na daljinu«, Pri provedbi tajne kupovine Hanfini će djelatnici osim službenog izvješća morati priložiti i dokaze kojima se potvrđuje utvrđeno činjenično stanje, kao što su predugovorna dokumentacija kao i sva druga dokumentacija uručena od strane djelatnika subjekta nadzora, u fizičkom obliku ili elektroničkim putem, uključujući i snimke zaslona ekrana prilikom uvida u internetsku stranicu subjekta nadzora. Tvrtke će o tajnom nadzoru biti obaviještene tek nakon što se nadzor završi, a one koje ne poštuju pravila mogle bi dobiti kazne ili im čak se može zabraniti trgovanje kriptovalutama.

Udruga potrošača

Tajni nadzor na tržištu kriptoimovine najavljen je još u srpnju prošle godine. Oblik nadzora poznat kao tajni kupci ili mistery shopping već postoji u nekim djelatnostima, posebno u ugostiteljstvu i trgovini, a sada se uvodi i na financijsko tržište, iako neke oblike tajnog nadzora HANFA već provodi i to u nadzoru poslovanja osiguravajućih društava, ali na temelju Zakona o osiguranju. Predsjednica Hrvatskog društva za zaštitu potrošača Ana Knežević podsjeća da je funkciju tajnog kupca obavljalo pet potrošačkih udruga prilikom uvođenja eura, a nadzirale su zaokruživanje cijena i prijavljivale trgovce koji su to radili nepošteno. Hoće li udruge za zaštitu potrošača biti uključene i u tajni nadzor tržišta kriptovaluta znat će se ako država raspiše natječaj na koji bi se udruge mogle prijaviti, kaže Knežević.

Apel za oprez i iz Sabora

Piramidalne prijevare bila su tema i u saborskoj raspravi, a zastupnici su pozvali građane da budu oprezni kad ulažu na financijskom tržištu, da se klone obećanja o brzoj i lakoj zaradi i da ulažu u državne obveznice.

Koliko Hrvata ima novac uložen u kriptovalute, Ministarstvo financija za sada ne zna, no nada se da će kroz sustav razmjene imati bolji uvid u to, kaže državna tajnica Tereza Rogić Lugarić u raspravi o izmjeni Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza koja donosi obvezu dubinske analize i razmjenu informacija između članica EU-a o kripto-imovini i elektroničkom novcu. I vladajući i oporba pozdravljaju uređenje kripto-tržišta, jer to, kako je rečeno u raspravi, štiti građane, čuva proračun i stvara pravnu sigurnost.