Crnogorsko ministarstvo i vojska priopćili su da su krajem srpnja izradili novu seriju znački, posebno dizajniranih za posadu školskog broda Jadran, „u znak poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji ovaj brod ima za Crnu Goru“, prenijeli su crnogorski mediji.

MVEP je prosvjednom notom upućenom u petak „izrazio žaljenje i osudio takav potez crnogorske strane kojim se ponovno dovodi u pitanje spremnost na dijalog i dogovorno rješavanje” tog otvorenog pitanja.

Šezdesetak metara dugačak bijeli jedrenjak izgrađen je 1933. i sve do 1991. bio je upisan u flotne liste hrvatskih luka. Na remont u Crnu Goru otplovio je 1991., tada upisan u matičnoj luci Split, ali ga Crnogorci do danas nisu vratili.

MVEP smatra „neprihvatljivima” odluku crnogorskog ministarstva te ukazuje na raniju prosvjednu notu i diplomatsku komunikaciju Zagreba i Podgorice u cilju rješavanja otvorenih pitanja bilateralnim putem.

Ako takav dijalog izostane, Hrvatska će „razmotriti i druge moguće načine diplomatskog i međunarodnopravnog rješavanje ovog pitanja”.

Hrvatsko ministarstvo spremno je crnogorskoj strani i dostaviti „detaljnu analizu i procjenu vrijednosti sukcesijske mase vojne imovine” koja osim Jadrana uključuje i „sva potraživanja Republike Hrvatske prema Crnoj Gori” u skladu sa Sporazumom o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.

MVEP je kasnije priopćio da prema toj analizi Crna Gora Hrvatskoj duguje „više od dvije milijarde američkih dolara”. Ministarstvo je naglasilo da Hrvatska ostaje posvećena dijalogu i zagovaranju europskog puta Crne Gore, no i da očekuje „izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza”.

Posljednje je to u nizu odluka crnogorske vlade kojom dominira prosrpska struja, a koje potkopavaju dobrosusjedske odnose dviju članica NATO-a.

Crnogorski ministar obrane Dragan Krapović, član prosrpskih Demokrata, prošli je tjedan odlučio da predstavnici njegovog ministarstva i vojske ne prisustvuju obilježavanju 30. godišnjice operacije Oluja na vojnom mimohodu u Zagrebu, poslavši na taj događaj otpravnicu poslova iz veleposlanstva.

Krapović je takvu odluku donio “uvažavajući cjelokupni povijesni i regionalni kontekst”, kao i “posebnu osjetljivost koju ova tema nosi u crnogorskom društvu”, prenijeli su crnogorski mediji.

Odnosi Crne Gore i Hrvatske prošle su se godine očekivano pogoršali dolaskom na vlast prosrpske koalicije. Ona je sredinom godine iz unutarpolitičkih razloga izglasala deklaraciju o Jasenovcu, nedugo nakon što je Crna Gora u Ujedinjenim narodima podržala sličnu rezoluciju o Srebrenici.

Podgorica i Zagreb spore se i oko bazena u Kotoru nazvanom po čuvaru zloglasnog logora Morinj te spomen-ploče kod tog logora.

Usprkos tim nesuglasicama Hrvatska snažno zagovara europski put Crne Gore, pa MVEP i na kraju prosvjedne note od petka „koristi prigodu da ponovi izraze svog osobitog poštovanja” crnogorskom ministarstvu vanjskih poslova.