Hrvatska, Poljska i Portugal dobili su obrazloženo mišljenje u kojem ih Komisija poziva da prenesu pravila EU-a se kojim poboljšava model tržišta električne energije .

Te tri zemlje nisu u svoja nacionalna zakonodavstva prenijele nova pravila o dizajnu tržišta električne energije EU-a. Ta pravila imaju za cilj učiniti cijene električne energije za potrošače stabilnijima i manje ovisnima o cijeni fosilnih goriva. Provedba zakonodavstva ključna je za osiguravanje da europski potrošači – i kućanstva i poduzeća – snose troškove energije koji bolje odražavaju niže troškove proizvodnje obnovljivih izvora energije i da su cijene predvidljivije.

Reformirani dizajn tržišta električne energije također omogućuje bolju zaštitu potrošača, kako u smislu šireg izbora pri potpisivanju ugovora, tako i u slučaju isključenja. Države članice morale su obavijestiti o prenošenju Direktive iz 2024. do 17. siječnja 2025., osim odredbi o slobodnom izboru dobavljača i dijeljenju energije, za što imaju rok do 17. srpnja 2026.

U ožujku 2025. Komisija je poslala službene obavijesti 26 država članica zbog toga što nisu u potpunosti prenijeti Direktivu u nacionalno zakonodavstvo. Nakon što je proučila odgovore država članica, Komisija je odlučila izdati obrazložena mišljenja Hrvatskoj, Poljskoj i Portugalu zbog toga što nisu obavijestile da se prenijele pravila u svoja zakonodavstva. Tri države članice sada imaju dva mjeseca za odgovor i poduzimanje potrebnih mjera. U suprotnom, Komisija može odlučiti uputiti slučajeve Sudu Europske unije sa zahtjevima za izricanje financijskih sankcija.

Hrvatska je dobila dodatnu službenu opomenu zbog nepoštivanja Zakona o digitalnim uslugama (DSA), nakon što je u srpnju 2024. poslala prvu opomenu. Komisija smatra da se Hrvatska ne pridržava toga zakona. U okviru Zakona o digitalnim uslugama (DSA), države članice moraju imenovati koordinatore digitalnih usluga, nacionalna tijela odgovorna za provedbu Uredbe unutar svoje nadležnosti. Operativni koordinator digitalnih usluga dužan je u potpunosti provoditi odredbe DSA-a na teritoriju svoje države članice, omogućiti korisnicima da koriste njegova pravila i stvoriti pravnu sigurnost za sudionike na tržištu.

Nakon prve formalne obavijesti, Hrvatska je 18. travnja 2025. usvojila zakonodavstvo kojim se provodi DSA. Međutim, Komisija smatra da Hrvatska još uvijek ne daje pune ovlasti svom koordinatoru digitalnih usluga i da je pogrešno provela ovlasti za sankcioniranje predviđene DSA-om. Komisija navodi da hrvatski zakon ne poštuje uvijek maksimalna ograničenja od 6 posto za novčane kazne i 5 posto prosječnog dnevnog svjetskog prometa ili prihoda za periodične novčane kazne za online platforme, niti osigurava da su sve kazne učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Osim toga, ne dopušta izricanje novčanih kazni pojedincima zbog davanja netočnih ili nepotpunih informacija ili zbog nesuradnje s inspekcijama, kako je propisano Uredbom. Hrvatska sada ima dva mjeseca da odgovori i riješi nedostatke koje je uočila Komisija. U nedostatku zadovoljavajućeg odgovora, Komisija može odlučiti izdati obrazloženo mišljenje.

Komisija je pokrenula postupak protiv Hrvatske i Grčke, pozivajući ih da ispravno prenesu pravila EU-a o pravnoj pomoći za osumnjičenike i optuženike.

Pravo EU-a osigurava zaštitu osnovnih prava osumnjičenika i optuženika, uključujući i prava osoba za koje je izdat europski uhidbeni nalog. Prema Direktivi, odluke o pravnoj pomoći mora donijeti bez nepotrebnog odgađanja nadležno i neovisno tijelo, poput suda. Međutim, u Hrvatskoj odluke prije optužnice donosi državni odvjetnik, koji ne ispunjava uvjet neovisnosti prema pravu EU-a. Hrvatsko pravo također ne jamči jasno pravnu pomoć u određenim okolnostima kada se osoba izvodi pred lice pravde radi odlučivanja o pritvoru. U određenim situacijama Grčka odobrava pravnu pomoć samo na zahtjev, što je suprotno Direktivi.

Obje zemlje sada imaju dva mjeseca da odgovore i riješe nedostatke koje je istaknula Komisija. U nedostatku zadovoljavajućeg odgovora, Komisija može odlučiti izdati obrazloženo mišljenje.

Komisija jednom mjesečno objavljuje paket odluka u okviru postupka povrede prava EU-a. Taj postupak  ima tri koraka. Prvi je slanje službene opomene, a ako se stvar ne riješi tom opomenom šalje se obrazloženo mišljenje u kojem se traži da se osigura sukladnost sa zakonodavstvom Unije. Ako država članica još uvijek ne surađuje, Komisija može uputiti predmet Sudu Europske unije. Većina se slučajeva riješi prije upućivanja Sudu.