Piše Kim Cuculić

Kulturni sektor i umjetna inteligencija

Kim Cuculić

Foto iStock

Foto iStock



Ovog tjedna održana je plenarna sjednica Europskog parlamenta na kojoj je usvojen završni tekst Direktive Europske unije o umjetnoj inteligenciji s velikom većinom (523 za, 46 protiv i 49 suzdržanih). Vezano za to, dobili smo priopćenje Hrvatske diskografske udruge (HDU), u kojemu se navodi da će se formalno odobrenje Vijeća ministara Europske unije održati najvjerojatnije krajem travnja, dok će konačni tekst biti objavljen u Službenom listu EU-a u svibnju.


Usvajanje Direktive o UI-ju pozdravilo je više od 200 organizacija europskog kreativnog i kulturnog sektora, koje okupljaju autore iz različitih sektora uključujući glazbeni, vizualni, audiovizualni i književni, izdavače knjiga i novinskih tiskovina, magazina i specijaliziranih publikacija, glazbe, znanstvenih i tehničkih izdavača, producente snimljene glazbe, filma i audiovizualnih sadržaja, izdavače filmova i audiovizualnog sadržaja na internetu i izvan njega, distributere i fotografske agencije.


»Zahvaljujemo članovima Europskog parlamenta na važnoj ulozi koju su odigrali u potpori kreatora i nositelja prava tijekom legislativnog procesa«, stoji u službenoj izjavi koju su, među ostalima, potpisale Svjetska diskografska organizacija (IFPI) i Europsko udruženje nezavisnih glazbenih izdavača (IMPALA).




Hrvatska diskografska udruga posebno zahvaljuje hrvatskim europarlamentarcima na održanim sastancima i podršci pri donošenju ovako važnog akta za glazbenu industriju. Kako ističu, Direktiva EU-a o umjetnoj inteligenciji je prvi zakonodavni dokument ovakve vrste na svijetu koji regulira razvoj i korištenje UI-ja i postavlja primjer odgovornog korištenja UI sustava.


»Ova Direktiva omogućuje prve alate nositeljima prava da osnaže svoja prava, uključujući obveze pružatelja usluge UI-ja za opću namjenu (GPAI) kako bi učinili dostupnim dovoljno detaljan sažetak djela korištenih za obuku svojih modela, da zadrže detaljnu tehničku dokumentaciju i da pokažu da su uskladili politike s Direktivom EU-a o autorskim pravima, bez obzira na to jesu li stekli podatke ili su ih obučavali i razvili svoje UI modele. Iako ove obveze omogućuju prvi korak za nositelje prava da osnaže svoja prava, kreatori i nositelji prava pozvali su Europski parlament da nastavi podupirati razvoj odgovornih i održivih modela UI-ja omogućavanjem da se ova pravila provode u praksi na smislen i učinkovit način, usklađenima s ciljevima odredbi. Kako bi se to omogućilo, važno je da predložak za dovoljnu količinu informacija koje pruža GPAI mora staviti na raspolaganje omogućavanjem učinkovitog ostvarivanja i provedbom autorskog prava i ostalih temeljnih prava, i da su kreativni sektori i nositelji prava formalno i izravno uključeni u njegovu izradu«, naglašeno je u priopćenju.


»Cilj je zaštititi ljudska prava, demokraciju, vladavinu prava i okolišnu održivost od visokorizične umjetne inteligencije, a istodobno poticati inovacije i osigurati Europi ulogu predvodnika u tom području«, poručili su iz Europskog parlamenta.


Istaknuli su da su pravila za umjetnu inteligenciju utvrđena na temelju njezinih potencijalnih rizika i razine učinaka.


Tako se, među ostalim, zabranjuje primjena umjetne inteligencije u segmentima u kojima ona može ugroziti prava građana. Riječ je, primjerice, o sustavima za biometrijsku kategorizaciju temeljenim na osjetljivim karakteristikama i neciljanom prikupljanju prikaza lica s interneta ili iz nadzornih snimki radi stvaranja baza podataka za prepoznavanje.


Zabranjuje se i prepoznavanje emocija na radnom mjestu i u školama, zatim društveno vrednovanje građana, prognostički rad policije kada se temelji isključivo na izradi profila pojedinaca ili procjeni njihovih osobina, kao i umjetna inteligencija koja utječe na ljudsko ponašanje ili iskorištava ranjivost pojedinaca, ističu u Europskom parlamentu.


U načelu je zabranjena i uporaba sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju u svrhu kaznenog progona, osim u okolnostima koje su precizno navedene i definirane. Naime, daljinska biometrijska identifikacija može se koristiti u stvarnom vremenu samo ako su ispunjeni strogi zahtjevi, poput vremenskog i geografskog ograničenja i sudskog ili upravnog dopuštenja.