"Ovdje, ondje & trans"

Nova knjiga Omera Raka donosi neobične priče na granici realnog i onostranog

Marinko Krmpotić

Omer Rak / Foto ARHIVA NL

Omer Rak / Foto ARHIVA NL

Nezadovoljstvo svijetom stvarnosti i pokušaji da se on pošto-poto promijeni vode u sve tri priče ove zbirke do zbivanja koja znaju biti – ili bar likovi koji u njima sudjeluju tako misle – na granici realnog i onostranog



Likovi koji ne žele biti to što jesu, a pogotovo bi htjeli biti negdje drugdje a ne tu gdje baš jesu, kreću se stranicama nove knjige hrvatskog književnika Omera Raka, zbirke većih priča nazvane »Ovdje, ondje & trans« sastavljene od tri priče – »Omara«, »NLO nevjesta« i »Dečka«. Nakon pred nepune dvije godine objavljenog zapaženog romana »Oneiricon« Rak nastavlja svoje literarno putovanje iznova nudeći čitatelju osvrte na život i stvarnost pune nesvakidašnjih likova te raznovrsnih, često i provokativnih stavova i ideja. Nezadovoljstvo svijetom stvarnosti i pokušaji da se on pošto-poto promijeni vode u sve tri priče ove zbirke do zbivanja koja znaju biti – ili bar likovi koji u njima sudjeluju tako misle – na granici realnog i onostranog.


Nesvakidašnji likovi


Tako u uvodnoj »Omara« pratimo priču o svojevrsnom prokletstvu koje jednu šibensku obitelj prati jer je jedan njezin član u doba Drugog svjetskog rata bez pravog razloga ubio talijanskog vojnika koji nikome nije predstavljao prijetnju. U »NLO nevjesta« ponuđena nam je priča o svemircima koji otimaju ljude koristeći ih za nastavak svoje vrste, odnosno stvaranje nove, a u »Dečka« svjedočimo pokušaju promjene spola utemeljenom na religioznim promišjanjima i analizama. U svakoj od te tri priče stvarnost na kraju pobjeđuje i zbivanja svodi u realne okvire, mada to glavnim protagonistima i protagonisticama tih štorija i nije bitno jer oni i dalje žive, ili umiru, uronjeni u svoj izmaštani i iskreirani svijet koji je i stvorio njihov poseban pogled na život. Tako Andrija S. u uvodnoj priči, koliko god nastojao sebi realno pojasniti zbivanja vezana za njegovog oca, na kraju gine na način tipičan za prokletstvo koje lebdi nad tom obitelji. Novinar iz priče »NLO nevjesta« sve do kraja tragično prekinutog života ne shvaća da su zbivanja vezana za ženu u koju se zaljubio bila dio triler, a ne science-fiction zapleta, a časna sestra Fulgencija iz odlične završne »Dečka« sto posto je uvjerena kako su njezine lezbijske slonosti posljedica u Bibliji zapisane odrednice po kojoj žene, želi li postati jedno s Kristom, moraju postati muškarci.


Bilješka o autoru

 




Omer Rak rođen je u Šibeniku 1957. godine. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Pišući osvrte i komentare o kulturi, bioetici, medijima, znanosti i suvremenim društvenim fenomenima, radio je kao vanjski suradnik Vjesnika, Večernjeg lista, Novog lista, Glasa Istre kao i nekih specijaliziranih publikacija.


Objavljuje eseje u Tvrđi, časopisu za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Hrvatskog društva pisaca, u Zadarskoj smotri, časopisu za kulturu, znanost i umjetnost Ogranka Matice hrvatske u Zadru, i u Osvitu, godišnjaku za promociju kulturne i prirodne baštine šibenskog kraja, časopisu šibenskog Ogranka Matice hrvatske.


Napisao je više kazališnih i radiodramskih tekstova za djecu i odrasle koji su nagrađeni, uprizoreni i emitirani (»Prizivanje duhova«, »Pupak usrid svita«, »Sablasni šešir«, »Malo veliko kvrgavo drvce«). Pasionirani je istraživač prapovijesnog simbolizma, posebice neolitičkog, o čemu je napisao nekoliko radova. Najzapaženija je studija o zagonetnom neolitičkom artefaktu naslovljena »Danilski riton: struktura i simbolika kultne posude iz srednjeg neolitika« (Gradska knjižnica »Juraj Šižgorić«, Šibenik, 2008.), koja je objavljena i prevedena na engleski: »The Rhyton from Danilo: Structure and Symbolism of a Middle Neolithic Cult-Vessel« (Oxbow Books, Oxford, 2011.).


Autor je tri romana »Arkana Fausta Vrančića Šibenčanina« i »Kultna posuda« (oba u izdanju Frakture, Zaprešić, 2014. i 2017.) te »Oneiricon« (V.B.Z., Zagreb, 2021.), dvije knjige eseja »Stoljeće na početku« (Profil, Zagreb, 2008.) i »Mistični simboli zavičaja« (Gradska knjižnica »Juraj Šižgorić«, Šibenik, 2019.). »Ovdje, ondje & trans« prva mu je knjiga pripovijedaka, a do konca 2023. očekuje objavljivanje opsežne studije »Okultni duh moderne« o arhitektu Aloisu Vjekoslavu Bastlu alias astrolog Uranusu, odnosno o okultnim i astrološkim sklonostima poznatog zagrebačkog arhitekta.

Slažući svoje neobične priče o nesvakidašnjim likovima Rak vrlo umješno »plovi« između svijeta stvarnosti i onog kojeg su u svom umu izgradili njegovi likovi. Argumenti koje njegovi likovi podastiru, najprije sami sebi, imaju dovoljnu težinu da u određenim trenucima njihova života djeluju snažno, a to ih čini uvjerljivima i čitatelju koji, iako zna za neodrživost nekih od njihovih stavova, strepi za sudbinu opisanih likova. To pak znači da su ti likovi, koliko god bili otkvačeni i netipični, odnosno pravi »oriđinali« – uvjerljivo životni. Isto tako Rak, što je već znano kad je o njemu kao autoru i intelektualcu riječ, suvereno vlada velikom količinom znanja pa kroz pripovijetke često na razne načine plasira filozofske, sociološke, vjerske i slične rasprave koje tekstu daju notu esejističkog pristupa što možda ponekad uspori ritam pripovijedanja, ali podigne razinu ideološkog i pristupa utemeljenog na duhu i intelektu.


Sukob tjelesnog i duhovnog


Rak itekako brigu vodi i o stilu pa su te pomalo i pomjerene teme njegova pripovijedanja već naznačene odrednicama koje veže za svaku od pripovijedaka spominjući je uz podnaslov. Tako je »Omara« nazvana »prozna kantata«, »NLO nevjesta« je »zapis iz prve ruke o zgodama i nezgodama sirotog fetišista i ljubitelja žestica zarobljenog u procjepu između dvaju svjetova, ovoga ovdje i onoga ondje«, a »Dečka« je »transrodna travestija« što će već imenovanjem, a isto tako i sadržajem, razbjesniti određeni dio čitatelja. Taj ironični, cinični i crnohumorni pristup nastavlja se nakon ovakvih »odrednica« i kroz tekst pri čemu se intenzitet takvog pristupa kreće od srednjoeuropske a la Kundera intelektualne blagosti do srednjovjekovne sardoničnosti kojoj, primjerice, svjedočimo u jednoj od početnih scena priče »Dečka« kad jedan od negativaca istodobo uživajući u felaciju telefonom razgovara s ocem biskupom o čistoj predanosti vjeri i Kristu. No, takvi »ogledi« vezani za sukob tjelesnog i duhovnog, odnosno nedvojbene snage i širine uma s često ipak nadvladavajućom rudimentarnom silom tjelesnog i temeljnog za Raka su tipični pa ih ima i u ovoj vrlo zanimljivoj knjizi pripovijedaka koja istodobno može biti i dobra zabava uz zanimljive priče i misaona gimnastika vezana za nešto više sfere.