Ugledni hrvatski intelektualac i književnik Omer Rak svojim je novim romanom iznova, dojam je više no ikada prije, zakoračio na teren okultnog, paranormalnog, onostranog… kako god nazvali niz logici i nama poznatoj stvarnosti neobjašnjivih pojava.

Te je tematike u hrvatskoj književnosti jako malo pa je već i time »Sedam dana poltergeista« rijetka i zanimljiva pojava u domaćoj književnosti.

Radnju Rakovog novog romana nosi Trent, čovjek u završnom dijelu svojih tridesetih koji je od osnovnoškolskih dana sklon proučavanju paranormalnog. Odrastanje kod njega nije značilo napuštanje tog interesa.

Dapače, nastavio se time baviti, i čak izgradio oko toga posao pa se i naziva detektivom za paranormalne fenomene, odnosno slovi kao stručnjak za paranormalno i od poslova vezanih uz to sasvim solidno zarađuje.

Upoznajemo ga nakon što je kraju priveo dobro plaćen posao za jednu jaku hrvatsku turističku firmu koja je osmislila turistički proizvod pod nazivom »Najukletija mjesta u Hrvatskoj«.

Sva je ta mjesta Trent posjetio, snimio videopriloge i analizirao priče oko njih i to je potom zaživjelo na društvenim mrežama.

Neobjašnjiv fenomen

No, to je samo, kako bismo to rekli, uvod u lik. Prava radnja počinje nakon tog predstavljanja Trenta i njegovih mogućnosti. Naime, angažira ga lijepa i tek nešto od njega mlađa Selena, članica Instituta za antroplogiju i etnografiju, s ciljem da detaljno prouči slučaj iz 1950. godine, kad je u mjestašcu Rakovo Selo ponad Šibenika tjedan dana trajao neobjašnjiv fenomen zasipanja jedne kuće letećim kamenjem veličine odrasle ljudske šake.

Nakon sedam dana to je stalo, a nikada nitko nije ponudio iole razumnije objašnjenje toga što se događalo. Trent za taj slučaj zna i rado pristaje, tim više što je u pitanju vrlo dobar honorar, obaviti taj posao.

Nema smisla pisati što se sve tijekom njegova istraživanja događalo, ali treba reći da je nekoliko dana boravio u Rakovom Selu i razgovarao s nekima od još uvijek živućih svjedoka, analizirao dostupne materijale i izvještaje te na kraju došao do iznenađujućih saznanja koja čak i njega, kao i Selenu, vežu uz taj davnašnji neobjašnjiv događaj.

Zanatski na visokoj razini

»Sedam dana poltergeista« roman je, dakle, o paranormalnom fenomenu koji se, po pričanju brojnih svjedoka zaista i dogodio, a Rak nastoji spojiti dosadašnja saznanja s izmišljenim likovima i izmaštanim zbivanjima.

Budući da Rak zna pisati, sve što treba za dobru priču je tu – kvalitetno vođenje radnje, pripovijedanje, opisi, dijalozi, dobro razrađen sustav neizvjesnosti, napetost vezana uz konačno otkriće…

Sve je to zanatski na visokoj razini i čitatelj njegovu priču može čitati bez poteškoća te, ako ga ova tema zanima, i s povećim interesom. Ova priča o poltergeistima (bučni duhovi), entitetima (bića koja dolaze s nama nepoznatih razina postojanja), vilama i sličnim »likovima« svakako će najprije privući one sklone takvom pogledu na svijet, ali čak i bez te sklonosti »Sedam dana poltergeista« zanimljivo su štivo u kojem Omer Rak iznova vrlo kvalitetno spaja svijet misterija i fantastike s elementima kriminalističke priče te, a u tome je posebno dobar, erotike.

Značenje pojma poltergeist

Poltergeist je paranormalni fenomen koji označava »bučnog duha« koji se manifestira kroz fizičke smetnje u okolini. Riječ dolazi iz njemačkog jezika od riječi poltern (bučiti, lupati) i Geist (duh). Manifestacije tog »bučnog duha« su glasno kucanje, lupanje u zidove i neobjašnjivi zvukovi koraka, pomicanje predmeta, bacanje stvari kroz prostoriju ili nestajanje predmeta, paljenje i gašenje svjetala, kvarenje aparata ili paljenje televizora.

Oni koji zastupaju tezu o postojanju paranormalnih pojava vjeruju da su te pojave vezane uz bestjelesna bića, demone ili nemirni duh preminule osobe. Parapsiholozi često povezuju pojavu s nesvjesnom mentalnom energijom žive osobe, najčešće adolescenata pod velikim stresom, a znanost ovaj fenomen pripisuje prijevarama, halucinacijama, akustičnim anomalijama ili prirodnim pomacima u strukturama zgrada.

O autoru

Omer Rak rođen je u Šibeniku 1957. godine. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Pišući osvrte i komentare o kulturi, bioetici, medijima, znanosti i suvremenim društvenim fenomenima, radio je kao vanjski suradnik Vjesnika, Večernjeg lista, Novog lista, Glasa Istre, kao i nekih specijaliziranih publikacija.

Objavljuje eseje u Tvrđi, časopisu za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Hrvatskog društva pisaca, u Zadarskoj smotri, časopisu za kulturu, znanost i umjetnost Ogranka Matice hrvatske u Zadru, i u Osvitu, godišnjaku za promociju kulturne i prirodne baštine šibenskog kraja, časopisu šibenskog Ogranka Matice hrvatske.

Napisao je više kazališnih i radiodramskih tekstova za djecu i odrasle koji su nagrađeni, uprizoreni i emitirani (»Prizivanje duhova«, »Pupak usrid svita«, »Sablasni šešir«, »Malo veliko kvrgavo drvce«).

Pasionirani je istraživač prapovijesnog simbolizma, posebice neolitičkog, o čemu je napisao nekoliko radova. Najzapaženija je studija o zagonetnom neolitičkom artefaktu naslovljena »Danilski riton: struktura i simbolika kultne posude iz srednjeg neolitika« (Gradska knjižnica »Juraj Šižgorić«, Šibenik, 2008.), koja je objavljena i prevedena na engleski: »The Rhyton from Danilo: Structure and Symbolism of a Middle Neolithic Cult-Vessel« (Oxbow Books, Oxford, 2011.).

Autor je triju romana: »Arkana Fausta Vrančića Šibenčanina« i »Kultna posuda« (oba u izdanju Frakture, Zaprešić, 2014. i 2017.) te »Oneiricon« (V. B. Z., Zagreb, 2021.), dvije knjige eseja »Stoljeće na početku« (Profil, Zagreb, 2008.) i »Mistični simboli zavičaja« (Gradska knjižnica »Juraj Šižgorić«, Šibenik, 2019.). U 2023. godini objavio je knjigu pripovijedaka »Ovdje, ondje & trans« i opsežnu studiju »Okultni duh moderne.

Arhitekt Alois Vjekoslav Bastl alias astrolog Uranus«, o okultnim, astrološkim sklonostima poznatog zagrebačkog arhitekta. »Sedam dana poltergeista« njegov je četvrti roman. Živi i radi u Zagrebu.