Gašenje popularne stručne emisije

Ukidanje “Treće povijesti” dovodi nas do precizne dijagnoze ovoga društva

Siniša Pavić

Snimio Denis LOVROVIĆ / NL arhiva

Snimio Denis LOVROVIĆ / NL arhiva

Zadnji čavao u taj lijes onog što je HRT3 bio i što će teško ikada više biti je ukidanje emisije za popularizaciju povijesti i povijesnih tema. Na jesen će navodno krenuti nova emisija koju će voditi dvije povjesničarke Hrvatskih studija, a jedan od vanjskih suradnika bit će s Katoličkog bogoslovnog fakulteta



 Kako se u nas mijenjaju vlade, tako se, nije tajna, mijenjaju i oni koji vode Hrvatsku radioteleviziju. Nekada su te prisavske vlade manje nalik onima na Markovom trgu, nekad su njihova vjerna preslika, a nekad idu i korak dalje ne bi li dokazali da se može – gore! Aktualna i privremena vlast javnog servisa u malo je vremena pokazala da ako išta zna, onda zna porušiti sve što miriše na ‘stara’ vremena. Nije pri tom važno je li što vrijedi ili ne, je li gledano ili ne, ima li potporu javnosti ili nema.


Lako se uostalom sjetiti svih onih pisama potpore i apela javnosti da se s mjesta urednika HRT3 ne miče Deana Šošu. Nije pomoglo, Šoša je smijenjen, na njegovo mjesto dolazi Krešimir Čokolić, povjesničar. S ekrana, malo pomalo,  nestaju, valjda sve emisije koje su se za Šošina doba profilirale u gledano i priznato. Zadnji čavao u taj lijes onog što je HRT3 bio i što će teško ikada više biti, je ukidanje emisije »Treća povijest«.


– Iskreno, ja sam zbunjen – priznao nam je u kratkom telefonskom razgovoru Tonči Tadić.




Ovaj uvaženi znanstvenik iz Instituta Ruđer Bošković, gostovao je pa govorio o bitci kod Lepanta 1571. Bila je to, najgledanija emisija uopće na Trećem programu. Zbunjen je, kaže, jer je mislio da se ukidaju samo emisije koje su loše realizirane i slabo gledane.


Sve se čini da nije vidio pojašnjenje HRT-a u kom se kaže: »Programsko vodstvo smatra kako taj televizijski program u svojoj širini treba biti prepoznat kao inkluzivan zbog čega se traži novi koncept emisije o povijesti kojim bi se omogućio još cjelovitiji pregled najnovijih dosega svjetske i hrvatske historiografije te proširio krug povjesničara koji se predstavljaju gledateljima i cjelokupnoj javnosti.«  


Nagrada pa ukidanje


Tu se valja vratiti malo na početak. Emisija »Treća povijest« nastala je na inicijativu Deana Šoše. Na HRT-u više od jednog desetljeća nije bilo emisije koja bi se bavila poviješću, a kako Treći program HTV-a po definiciji program za kulturu i znanost, bez povijesne emisije on se ne bi imao pravo tako ni zvati. U ljeto 2013. godine Šoša je raspisao konceptualnu ponudu za emisiju o povijesti. Na poziv se ponudom javila Lada Džidić, urednica i novinarka s dugim stažem uređivanja emisija iz kulture i znanosti.


Njena je konceptualna ponuda prihvaćena, a u uređivanju emisije pridružio joj se Dario Špelić, povjesničar i dugogodišnji urednik povijesnih emisija na radiju. Zacrtali su oni i jasne ciljeve: postaviti na Trećem kanalu gledljivu i stručnu emisiju iz povijesti, prikazati sadržaje iz povijesti tako da budu zanimljive gledateljstvu koje pokazuje interes za te sadržaje, ne raditi kompromise u obradi sadržaja iz povijesti.


Uključili su u sve i znanstvenu zajednicu, dali profesorima, predavačima povijesti i srodnih znanstvenih područja djelić medijskog prostora. Za voditelje su odabrani Dario Špelić i Tvrtko Jakovina, ne zato što su lijevi ili desni, već zato što su poznati po svom radu na popularizaciji znanosti i znaju nastupati u medijima.


Ubrzo se znalo – nedjeljom, iza 21.30 sati, na HRT3 »Treća povijest«. Znalo se da će ide jedan odabran povijesni događaj ili osoba o kojoj će se razgovarati u studiju s jednim ili dva povjesničara, arheologa, antropologa, ili nekim drugim stručnjacima za razdoblje o kojem se govori. Cilj je bio multidisciplinarnost, otvaranje povijesti drugim znanostima.


Jer, zašto u o Opijumskim ratovima ne bi gostovao i stručnjak za narkotike pa da objasni djelovanje opijuma. Dati što je moguće točniju sliku nekog povijesnog događaja i osobe, to je bio cilj i gledatelji su to voljeli.


Struka je emisiju nagradila. Damir Agačić, profesor na Odsjeku povijesti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, lani je u ime Kliofesta, festivala povijesti kojem je jedan od pokretač i osnivača, dao priznanje »Trećoj povijesti«. Lani priznanje, ove godine je čelništvo HRT-a ukida!?


 – Koliko znam, gledanost »Treće povijesti« bila je jako dobra. O ponekim su mi emisijama govorili moji zagrebački susjedi, ali i znanci i prijatelji iz maloga slavonskog mjesta u kojem sam se rodio i odrastao – i jedni i drugi činili su to sa stanovitim ponosom da, eto, i njih zanima povijest pa im ova televizijska emisija odlično ispunjava njihove interese. Mislim da je značaj »Treće povijesti« za popularizaciju povijesti i povijesnih tema, pa i predstavljanje samih povjesničara široj javnosti bio izuzetno velik. Uostalom, to smo prošle godine i prepoznali u strukovnim udrugama, pa smo Dariju Špeliću, uredniku i voditelju emisije, dodijelili Nagradu »Vjekoslav Klaić« za popularizaciju povijesti. Nitko tada zasigurno nije ni pomišljao da će godinu dana kasnije emisija biti ukinuta – kazuje Agačić.  

»Pali« bez riječi


Ukinuta na način da se o tome nije obavijestio ni jedan od vanjskih stručnjaka, pa ni Tvrtko Jakovina koji je bio i voditeljem.


– Treća povijest, što se mene tiče, ukinuta je kako se to i inače događa u totalitarnim sustavima. Radite, čini se da su stvari solidne, jer imate gledanost, različite goste, teme koje se sigurno dugo ili nikad nisu pokrivale na HTV-u, a svi strani gosti, što je, po mome sudu bila jedno od najvažnijih postignuća, bili su apsolutni vrh znanosti i došli su u Zagreb besplatno – ističe Jakovina.


Lista onih koji su zahvaljujući kontaktima i poznanstvima s autorima emisije u njoj gostovali, uistinu je impresivna. Razlog je to više, uz dobri gledanost i odlično uređivanje i vođenje, da se ovakvu emisiju ne gasi.


– Ukidanje emisije sa mnom nije iskomunicirano nikako. Nitko mi se nije obratio, ništa javio, ništa rekao. Valjda misle da je sve bilo užasno loše, kad kažu da smo bili neinkluzivni, da nismo bili okrenuti modernim trendovima. Nadam se samo da će budući voditelji imati bolju biobliografiju i znanstvene reference od mene, bolje međunarodne kontakte i bolji izbor tema, da će biti jeftiniji – kaže Jakovina te dodaje pri tom kako je šteta da autorima nitko nije rekao što je krivo, pa su se možda neke stvari mogle i popraviti.


Agačić ne dvoji kako je »Treća povijest« imala sve preduvjete za daljnji plodan i dug život.


– Volio bih da javnost čuje koji su razlozi naveli vodstvo Hrvatske radio-televizije da prestane snimati i emitirati »Treću povijest«. U posljednjih nekoliko dana razgovarao sam s dosta kolegica i kolega – svi su u nevjerici da je tako nešto moguće. U tom sam smislu uputio i jedan dopis televizijskom vodstvu sa zahtjevom da još jednom razmotre posljedice svoje odluke. Nisam siguran da će to doprijeti do njihovih ušiju, ali će ipak ostati nekakav trag o tom kako smo upozoravali da dobre stvari ne treba ukidati nego ih dalje razvijati – smatra Agačić.


 Premda su na HRT3 tek odaslali poziv za predaju novih konceptualnih ponuda, pa tako i onih za emisiju o povijesti, Prisavljem već kruži informacija kako će »Treću povijest« na jesen zamijeniti nova emisija koju će voditi dvije povjesničarke s Hrvatskih studija. Zna se, navodno i to, da će imati tri stalna vanjska suradnika i to s Hrvatskih studija, Katoličko bogoslovnog fakulteta i Filozofskog fakulteta u Zagrebu. A tri vanjska suradnika moraju koštati više od jednog dosadašnjeg, tamna da se vidi da ušteda nije bila motiv za ukidanje. Stoga se nameće zaključak da je jedini motiv bio dati povijesni format u ruke ljudima koji su svjetonazorski bliskiju aktualnoj vlasti. Jesmo li mi to dotjerali do toga da nam ideologija kroji – povijest!?

Dijagnoza društva


– Ne znam koliko je u pitanju ideologija, a koliko naše male prizemne stvari – zavist, jal, nesreća zbog tuđeg uspjeha… Čini mi se da je ovdje upravo o tom riječ. A ideologija se onda zapravo zloupotrebljava. To je zapravo loše i opasno – zloupotreba ideologije za obračun s onima koji ne misle kao mi – mišljenja je Agačić.


Jakovina se pak nada da će barem jedna od emisija koju će novi povjesničari raditi, biti o totalitarnim sustavima o kojima se toliko priča na našoj desnici.


– Tako se smjenjuju suradnici u takvim sustavima. Bilo bi dobro da to malo prokomentiraju – veli Jakovina.


U konačnici i ukidanje »Treće povijesti« dovelo nas je do posve precizne dijagnoze ovoga društva. Najgledanija emisija iz HRT-ove produkcije za HRT3, odlazi u povijest. Dio gledatelja jamačno će nedjeljom, iza 21.30 na druge kanale. Što se popularizacije povijesti tiče, vratit ćemo se tamo gdje smo i bilo dok »Treće povijesti« nije bilo.



U tri sezone emitiranja snimljeno je i emitirano 94 emisija. Teme su se kretale od prapovijesti, do suvremenih fenomena.  Kroz emisiju je prošlo više od 120 stručnih suradnika i sugovornika.– Stranci koje smo snimili u Zagrebu bili su kolege iz Poljske, Izraela, Italije, Njemačke, Francuske, Japana, Indonezije, Slovenije, Belgije, Ujedinjenog Kraljevstva, a skypeom smo razgovarali s nizom najboljih stručnjaka koji postoje kada je riječ o temama koje smo pokrivali. Od onih koji su govorili o Kubanskoj raketnoj krizi, što je bila naša prva emisija, nema važnijih na tržištu. Yuval Harari, autor »Sapiensa« je trenutno ultimativni celebriti humanističkih znanosti. Sapiens je preveden posvuda, on već dvije godine hodočasti po svijetu predajući. Riječ je o genijalnom autoru – navodi primjer Jakovina. Joseph Maila, diplomat i profesor, govorio je o nastanku Libanona, Frederic Encel o Islamskoj revoluciji, Annette Wieviorka, autorica je knjiga o holokaustu i važne studije o Adolfu Eichmannu, gostovao je i najvažniji živući francuski povjesničar Henry Rousso i govorio o Vichyju. Oni su, kako kaže Jakovina, svjetski vrh, vrh vrhova.Talijanski povjesničar Marco Bresciani govorio je o Mussoliniju, Ulf Brunnbauer o iseljavanju s Balkana u Ameriku kao vodeći slavist-povjesničar u Njemačkoj, Dušan Nećak je pisao o Willy Brandtu pa je o tome govorio, inače je kolega iz Ljubljane. O Sukarnu i Indoneziji…. Niz gostiju je dug i impresivan, tematski se nastojalo regirati aktualno, primjerice kada se govorilo o Charlie Hebdou i povijesti karikature.


– Mnogi redoviti gledatelji emisije sigurno nisu sretni zbog ovakve odluke rukovodstva HRT-a. Možda bi vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja i v.d. urednika Trećeg programa trebali obasuti pismima prosvjeda. Na žalost, takav običaj kod nas se još nije stvorio. S druge strane, živimo u vremenu u kojem se ljudi brzo okreću drugim stvarima i bojim se da će »Treća povijest« – ukoliko uistinu bude potpuno ukinuta – prestati postojati ne samo na televizijskim ekranima nego i u pamćenju ljudi. Pa opet, nadam se da će to trajati samo kratko i da će se vrlo brzo  promijeniti okolnosti – i rukovodeći kadar – koji su doveli do ove teške situacije za popularnu povijesnu emisiju na televizijskim ekranima – zaključuje Agačić.  


Nego, što li samo znači i koju poruku odašilja spomen one inkluzuije u priopćenju HRT-a s razlozima za ukidanje!?


– Kada ne bih znao zašto i pod kojom neinkluzivnom ideologijom se sve ovo događa, onda bih rekao da doista ne razumijem obrazloženje HTV-a. Ovako, znam. Inkluzivnost mišljena koju traže  je ozbiljna taman toliko koliko je ozbiljna i potraga za reformama ove vlasti. Toliko uvjerljivo to zvuči – zaključuje Jakovina.