Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 14° 1n
Sutra: 14° 14° 1n
24. rujna 2018.
Ispis članka: 'Nahranite spomenike dok su živi': Oproštaj od svestranog Vladimira Dodiga Trokuta - Novi List

NoviList.hr

'Nahranite spomenike dok su živi': Oproštaj od svestranog Vladimira Dodiga Trokuta

In memoriam

5. rujan 2018 10:29

Napisali: HINA , Jasmin Đečević

Iza Trokuta ostaje više od 700 problemskih izložbi, akcija, performansa, body arta, instalacija, wundercammera, living teatra, monodrama, kazališnih predstava, a njegovo se ime nalazi u više enciklopedija i leksikona, kao i u svjetskim pojmovnicima

'Nahranite spomenike dok su živi': Oproštaj od svestranog Vladimira Dodiga Trokuta

Ugledni hrvatski likovni umjetnik, kolekcionar, galerist, arhivist, filmski umjetnik, donator, mistik i osnivač prvog svjetskog Anti-muzeja Vladimir Dodig Trokut preminuo je u ponedjeljak u 70. godini života u Zagrebu. Iza njega ostaje više od 700 problemskih izložbi, akcija, performansa, body arta, instalacija, wundercammera, living teatra, monodrama, kazališnih predstava. Njegovo ime nalazi se u više enciklopedija i leksikona, kao i u svjetskim pojmovnicima, bio je član Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 1968. godine, a prije pet godina ta mu je strukovna udruga dodijelila nagradu za životno djelo.

Dodig Trokut bio je rado viđeni gost u Rijeci, gdje je često surađivao s ekipom Multimedijalnog centra i Damirom Čargonjom Čarlijem.

A Anti-muzej?

– Nahranite spomenike dok su živi. To je Trokut rekao nakon smrti Toma Gotovca, a mislim da je to i najbolji komentar nakon što je stigla vijest da je Trokut umro. On je još jedan primjer kako za života ne cijenimo dovoljno takve ljude – kaže Čargonja.

Prema njegovim riječima, Dodig Trokut bio je zaista jedinstvena pojava na umjetničkoj i društvenoj sceni na samo Hrvatske nego i šire. Primjerice, predlagao je muzej turizma prije negoli je itko uopće imao u planu takvu, u današnjem svijetu uobičajenu instituciju. Okušao se u raznim umjetničkim izražajima, bavio se pitanjem budućnosti Golog otoka još ranih 90-ih, a posebna priča je njegova fascinantna zbirka s, procjenjuje se, više od 500.000 artefakata. Za vrijeme njegova života svakih nekoliko godina bile su aktualne priče kako će se zbirka konačno staviti pod zajednički krov, čak se i bivši predsjednik Ivo Josipović u jednom trentku angažirao po tom pitanju, spominjala se mogućnost da njegov Anti-muzej svoj dom nađe i u Rijeci, ali u konačnici se ništa od toga nije dogodilo.

– Možda je njegova smrt prilika da se konačno neka institucija ozbiljno pozabavi tom nevjerojatnom zbirkom. Koliko znam, ona se nalazi na nekoliko lokacija, a najveći dio se nalazi u njegovu domu. Institucije ga nisu baš prihvaćale, mislim čak da su ga se djelomice i bojale, jer je njegovo znanje bilo zaista veliko. Društvo bi moralo moći prihvatiti istinske umjetnike, a Trokut je to sigurno bio, onakve kakvi oni jesu – kaže Čargonja.

Brada, seks i milijuni

U intervju za Tportal Vladimir Dodig Trokut izjavio je da se u životu samo dvaput brijao.
– Prvi put ‘91. na zadatku u Beču, a drugi put ‘92. kad sam ušao u Knin, u mantiji srpskog popa. Morao sam se prerušiti. Brkove nikad nisam brijao – rekao je tada Trokut. Istaknuo je i da nam zbog nedostatka čiste ljubavi i čistog seksa prijeti katarza te da je jedan njegov rad u New Yorku prodan za više od milijun dolara.

– Imao sam agenticu koja mi je rekla da mogu ostvariti svjetsku slavu, no ja sam pobjegao nakon 24 dana. Ipak sam ja vlaj iz Dalmatinske zagore koji se ne snalazi u tom svijetu – rekao je Trokut.

U razgovoru objavljenom na portalu Vizkultura.hr prošle godine, Trokut se osvrnuo i na sadašnji Zagreb.
– Generalno, Zagreb je izgubio svoju nekadašnju aureolu, po meni je to mrtav grad, čast rijetkim iznimkama poput ovog okruženja. Zagreb je grad vreve i užurbanih malograđana među kojima zapravo više nema izvorne građanske klase, ona je nestala, odnosno nema radničke klase. Grad je živio sve do devedesetih. Mogao si izaći na ulicu u bilo koje doba dana ili noći i sreo bi nekog s kim možeš otići na piće ili momentalno početi nešto raditi – ispričao je Trokut.

Anarhist

U jednom razgovoru za Tportal, Dodig Trokut dao je svoje objašnjenje zašto »u umjetničkim i kulturnim krugovima ima puno protivnika«.
– Zato što sam anarhist i ne mogu me kontrolirati. Ne znaju što bi sa mnom pa im je najlakše negirati moje postojanje. No ja se ne bavim njima. Ne treba se baviti drugima nego sobom. Druge ne možete promijeniti, ali možete sebe – izjavio je tada ovaj svestrani umjetnik.

Vladimir Dodig Trokut rođen je 4. travnja 1949. u Kranju, a umjetnički je rad započeo 1968. u Splitu, gdje je naukovao kod Ante Kaštelančića i Božidara Jelinića do 1976., nakon čega je djelovao i radio u Zagrebu, uz povremene odlaske u inozemstvo. Surađivao je s Dimitrije Baščićevićem-Mangelosom, Radoslavom Putarom, Darkom Schneiderom, Haraldom Szeemannom, Brankom Fučićem, Bogdanom Bogdanovićem, Mladenom Pejakovićem; družio se i s priznatim umjetnicima Josephom Beuysom, Johnom Cageom, Namom Juneom Paikom i drugima.

Vladimir Dodig Trokut, kako je izvijestio HDLU, lider je i osnivač više formalnih i neformalnih grupa: frakcije grupe Crveni Peristil, 3i, grupa 30, Manifest 72, grupe A, B, C, D, E, grupe Atributivna participacija. Šezdesetih se godina bavio signalističkom, letrističkom i objekt-poezijom, a od 1968. godine kreće iz šamanizma u umjetnost, a iz umjetnosti u anti-muzeologiju. Deklarirao se anarholiberalom i orfeistom, začetnik je varijante konceptualne i post-konceptualne no-umjetnosti.

Utemeljitelj je sveobuhvatnog likovnog i muzeološkog projekta Anti-muzej, Otvoreni muzej, Borbeni muzej, Muzej za svaki dan, Totalni muzej... U svojim zbirkama čuvao je više od 500.000 artefakata. Godine 1991. zbirka Anti-muzeja zaštićeni je spomenik kulture darovan u cjelini hrvatskoj državi, a 2012. godine dana je na upravu Vijeću Europe. Vrijeme i mjesto ispraćaja Vladimira Dodiga Trokuta bit će naknadno objavljeno.