Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 26
Sutra: 13° 13° 26
17. studenoga 2019.
Veliki kipar

foto Džamonjini radovi iz obiteljske kolekcije izloženi u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu

Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 4. travanj 2019. u 20:22 2019-04-04T20:22:12+02:00

ZAGREB Umjetnički paviljon svoja je vrata otvorio izložbi skulptura i crteža jednog od najvećih hrvatskih, ali i europskih kipara Dušana Džamonje, na kojoj je do 5. svibnja moguće vidjeti dosad nikad pokazana, ili davno pokazana Džamonjina djela iz privatne kolekcije njegove obitelji. Izložba »Dušan Džamonja – pedesete i šezdesete« postavljena je  povodom obilježavanja desetgodišnjice umjetnikove smrti i izbor je njegovih ranih radova,  podsjetnik na razdoblje koje nije zanimljivo samo kao početak karijere tog karizmatičnog umjetnika, ali i na trenutak u kojem se dogodio globalni pomak relevantne umjetničke produkcije od figuracije prema apstrakciji. Umjetnikov sin Fedor Džamonja, skrbnik očeve ostavštine, inicijator je i selektor radova za ovu izložbu, a kako napominje kustos izložbe Branko Franceschi, budući da su umjetnici danas okrenuti recikliranju, preslagivanju i preoblikovanju, u kojima nema ničeg suštinski novog, već se novo pojavljuje samo kao drugo lice starog, s današnjeg se gledišta pogled na jednu dekadu umjetničke karijere doima nadrealnim. – Publici će posebno biti zanimljive skulpture koje je Džamonja predstavio na Venecijanskom bijenalu 60-ih godina, kad je počela njegova značajna međunarodna karijera. One govore o drugačijem svijetu, koji je bio manji, i u kojem su se umjetnici probijali svojim entuzijazmom. Osjećao se polet, razvoj, događala se mini-renesansa, i ljudi su po prvi put postali svjesni što se globalno događa. Živjelo se u ozračju ushita, vjerovalo da se događaju porođajne muke jednog boljeg svijeta. I makar nam se otad dogodio najveći tehnološki napredak ikad, boljeg svijeta još nema, i živimo u globalnom razočaranju – istaknuo je uoči otvaranja izložbe Franceschi.

z0404k40

 Izložba broji sedamdesetak radova – skulptura, crteža i uvećanja crteža, otkriva Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona, dodajući kako baš niti jedno djelo postavljeno na ovoj izložbi nije stiglo iz hrvatskih muzeja, što znači da publika ima jedinstvenu priliku vidjeti Džamonju iz privatne kolekcije njegovih nasljednika, kao i  skulpture iz Memorijalnog parka Dušan Džamonja u Vrsaru. 

z0404k43

Džamonja (Strumica, Makedonija, 1928 – Zagreb, 2009) diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1951. (A. Augustinčić). Bio je suradnik Majstorske radionice F. Kršinića 1951–53. U početku je figurativne elemente svodio na dinamičke, napete oblike simboličnih značenja. Sklon tehničkim i oblikovnim eksperimentima, primjenjivao je novu kiparsku građu (željezo, staklo, žica, crni beton) i rabio neklasične postupke obradbe; skulpture je kovao, zavarivao ili gradio povezivanjem različitih materijala. U djelima nastalima nakon 1957. potpuno je napustio realan motiv i gradio slobodne prostorne konstrukcije izvanredne geometrijske čistoće i organske vitalnosti, skulpture kompaktnih ili rasječenih kugla. U spomeničkoj plastici gradio je slobodna plastička tijela jasnih simboličnih poruka, u kojima se psihološki kontrasti postižu uporabom različitih materijala (željezo – staklo, beton – metal). Izveo je spomenike u Slavonskom Brodu (1951), Malom Lošinju (1955), Zagrebu (1960), Podgariću (1967), na Kozari, BiH (1973) i spomen-kosturnicu u Barletti, Italija (s arhitekticom H. Auf-Franić, 1970). »Park skulptura Dušana Džamonje« otvoren je za javnost u Vrsaru 1981. godine. Bio je redoviti član HAZU od 2004., od 1988. dopisni član SANU u Beogradu. Dobitnik je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo (2007).

z0404k47

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.