ODBAČENI PREDMETI NAŠLI NOVE VLASNIKE Posjetili smo centar za ponovnu upotrebu u međimurskom Prelogu / Novi list
Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 22° 1
Sutra: 21° 24° 3
14. kolovoza 2018.
Šampion u reciklaži

foto ODBAČENI PREDMETI NAŠLI NOVE VLASNIKE Posjetili smo centar za ponovnu upotrebu u međimurskom Prelogu

Foto D. Kovačević
Foto D. Kovačević
Autor:
Objavljeno: 11. lipanj 2017. u 16:44 2017-06-11T16:44:46+02:00

Prelog, grad s oko devet tisuća stanovnika, nalazi se u Međimurskoj županiji, ali, kad su poduzetnost njegovih stanovnika i briga za okoliš u pitanju, ne i u Hrvatskoj. Ovdje gospodarstvo unatrag nekoliko godina raste po stopi od 30 posto godišnje, nezaposlenosti gotovo da i nema, posebno kad su u pitanju obrtnička zanimanja. U gospodarskoj zoni ovog međimurskog gradića, koji s okolnim općinama čini jednu trećinu Međimurske županije, tvorničke su pogone otvorili Amerikanci, Talijani, Slovenci i Austrijanci, čak i - Singapurci, koji tu imaju proizvodnju papira.

z0806k05

Ono u čemu je Prelog, zajedno s osam okolnih općina - među kojima su primjerice Donji Kraljevec, Kotoriba i Goričan - sigurno prvak u Hrvatskoj jest odvajanje i sortiranje odnosno oporaba korisnih vrsta otpada. Cijela Međimurska županija strši u hrvatskoj statistici kad je briga o okolišu u pitanju, jer na reciklažu šalju gotovo 40 posto otpada, daleko više od 18 posto, koliko je hrvatski prosjek.

Sam Prelog i njegova okolna mjesta na reciklažu šalju nevjerojatnih 60 posto korisnog otpada - papira, plastike, stakla, metala i drugog, najviše u Hrvatskoj, za razliku od, usporedbe radi, Splita, koji u reciklažu vraća jedva jedan posto svog »smeća«, ostalo baca na deponij. Odmah nakon Preloga, hrvatski su šampioni Krk i Crikvenica, koji se vrte oko 50 posto odvojenog i recikliranog otpada, upravo onoliko koliko EU od nas zahtijeva da odvajamo i recikliramo najkasnije do 2020. godine.

Kazne za nesortiranje otpada

Ono što već godinama rade Prelog, Krk ili Crikvenica - uskoro će morati cijela Hrvatska, jer nas EU obvezuje da najkasnije do 2020. godine sortiramo najmanje 50 posto »smeća«, dakle dvostruko više nego danas. S prvim danom veljače iduće godine građani cijele Hrvatske bi pred pragom, bilo da je riječ o kućama ili stambenim zgradama, trebali imati poseban spremnik za miješani otpad, drugi za papir i treći za biootpad, dok će ostale sirovine - plastiku, staklo, metal i tekstil, moći odvajati na »zelenim otocima«. Svaki će potrošač s komunalnim poduzećem imati definirane i ugovorne kazne za nesortiranje, što će račun poskupljivati, pitanje je samo kako će komunalni redari odnosno susjedi jedni druge uspijevati dovesti u red. Gradovi i općine plaćat će penale za odlaganje prekomjernih količina otpada na deponije, taj trošak neće smjeti prevaljivati na račune građana, što bi ih onda trebalo i natjerati da sustav odvajanja što bolje organiziraju, pa tako i službu komunalnih redara na terenu. Kako će sve izgledati u velikim gradovima poput Zagreba, Splita ili Rijeke, koja u reciklažu danas šalje tek oko 18 posto otpada, teško je zamisliti no da će porođajnih muka biti, bit će. Za početak, s prvim danom veljače iduće godine po cijeloj bi Hrvatskoj trebale biti otvorene i sortirnice, veća reciklažna dvorišta, kompostane za biootpad - teško vjerojatno, no ne požurimo li, Hrvatska će plaćati ogromne penale EU-u zbog kašnjenja, kakve već plaćaju Poljska, Grčka, Italija. Riječ je o kaznama od nekoliko tisuća eura dnevno, plus višemilijunske jednokratne kazne. Za odluku da li investirati pa na »smeću« zarađivati, ili plaćati kazne, sad je već podne i pet, vremena više nema.

Prelog i osam okolnih općina, dakle područje s oko 28 tisuća stanovnika, sa sortiranjem su otpada počeli prije deset godina, i danas u funkciji imaju veliko reciklažno dvorište, sortirnicu korisnog otpada, kompostanu, obrađuju i glomazni otpad, što je u Hrvatskoj gotovo nepoznanica, dok su nedavno otvorili i, prvi u Hrvatskoj, Centar za ponovnu uporabu, kakvih bi ubuduće trebalo biti dvadesetak u cijeloj državi. U njega građani mogu donijeti, ili komunalno poduzeće Pre-kom od njih sakuplja pred vratima, robu široke potrošnje, glomazni otpad koji im više ne treba - odjeću i obuću, namještaj, igračke, madrace, bilo što što se u centru popravlja i čisti, ponovno stavlja u funkciju i ovdje prodaje po cijeni kojom se pokriva samo trošak popravka i materijala.

z0806k21

»Sve što smo unatrag dvadesetak dana, otkad je centar otvoren, popravili i stavili u prodaju, začas je planulo, najviše namještaj, ali dobro ide i prodaja knjiga po cijeni od deset kuna za kilogram, odjeće i obuće koje prodajemo za 30 kuna po kilogramu, i slično. Najviše robe kupuju Romi, kojih u Međimurju živi puno. Surađujemo sa socijalnom zadrugom Humana Nova, koja iz otpadnog tekstila za nas radi novu odjeću i predmete od tekstila općenito, kao i sa društvenim poduzećem Naš izvor, koje reciklira otpadnu kožu«, priča nam Siniša Radiković, direktor Pre-koma unatrag deset godina, koji je broj zaposlenih u toj komunalnoj tvrtki povećao s tadašnjih 18 na današnjih 81, a prihod tvrtke sa tri milijuna kuna u 2007. godini podigao na današnjih 11 milijuna. Unatoč tome, zanimljivost je, umjesto službenog auta vozi - skuter.

Mrkva i batina

Kako je građane Preloga i okolnih mjesta nagovorio da u tolikoj mjeri sortiraju otpad, pitamo ga. »Nema druge nego sistemom mrkve i batine«, odgovara nam. Svako kućanstvo na raspolaganju ima kantu za miješani otpad, kantu za biootpad, dakle kuhinjski i vrtni otpad te beplatne vrećice u koje se odvajaju plastika, papir, metal, tekstil i ostalo. »Kad netko ne odvaja, prvo mu na kantu za miješani otpad zalijepimo žuti karton kao upozorenje, a onda, ako se i dalje ne drži reda, crveni, pa ljudima bude neugodno zbog susjeda, i brzo promijene naviku. Na to ih najviše, međutim, natjera činjenica da im otpad, ako ga ne sortiraju, mi ne odvozimo dok god ne počnu sortirati«, pojašnjava Radiković, napominjući kako su unatrag pet godina podijelili oko tri i pol tisuće žutih i crvenih kartona. Prosječan račun za odvoz otpada u Prelogu i njegovim općinama iznosi 45 kuna mjesečno, u Splitu, primjerice 31 kunu, no za tih 14 kuna razlike, dakle niti dvije kave popijene u kafiću, ovdje su na poslovima sortiranja otpada, kompostiranja i drugog, otvorena mnogobrojna radna mjesta, a Pre-kom je samo u prošloj godini na prodaji korisnih sirovina iz otpada zaradio nemalih 900 tisuća kuna. Devedeset posto prikupljenog sortiranog otpada prodaju dalje oporabiteljima u Hrvatskoj, a deset posto odlazi u inozemstvo.

z0806k03

»Papir i karton prodajemo u Kinu, oni 'gutaju' otpadni karton kojeg recikliraju i ponovo pretvaraju u ambalažu, njima kartonske ambalaže zbog ogromnog izvoza robe nikad dosta. Prikupljene gume i metal prodajemo domaćim oporabiteljima, plastiku, primjerice, u Sloveniju, kompost lokalnim tvrtkama za daljnju prodaju, ali ga besplatno dijelimo i našim kućanstvima za vrtove, sto litara godišnje, što je otprilike vrijednost dvaju mjesečnih računa za odvoz otpada«, priča Radiković. Kuhinjske ostatke i vrtni otpad ovdje ljudi sortiraju u posebnu, smeđu kantu pred kućom, jednom u dva tjedna Pre-kom biootpad sakuplja te odvozi u vlastitu, obližnju kompostanu gdje se on kroz samo četiri mjeseca, zahvaljujući posebnoj japanskoj mješavini mikroorganizama koji ubrzavaju proces razgradnje, pretvara u fini, visokovrijedni kompost.

Kad je glomazni otpad u pitanju, u reciklažnom dvorištu u Prelogu sve se odvaja pa »federi« iz madraca i kaučeva odlaze u metalni otpad koji se također prodaje, tekstil ide u Humana Novu koja ga pretvara u nešto drugo, lakirano drvo se ovdje pretvara u ivericu za proizvodnju novog namještaja, a netretirano drvo šalje u varaždinsku energanu koja iz biomase proizvodi električnu energiju. Gotovo svi strojevi koji u Prelogu »smeće« pretvaraju u novu sirovinu dolaze pak iz Tehnixa, domaće tvrtke iz Donjeg Kraljevca.

z0806k17

Cirkularna ekonomija

»Sve smo sinergijski zaokružili, i na djelu imamo pravu cirkularnu ekonomiju koja štiti okoliš, jer stare predmete vraćamo u uporabu i tako smanjujemo količine otpada, ali i zapošljavamo ljude«, kaže nam Radiković. Zlatne ruke tesara Stjepana Sinkovića sve što građani donesu kao robu koja im više ne treba, pretvaraju u novi namještaj. Da bi stolicu staru i pedeset godina, za koju se čini da joj spasa nema, pretvorio u »skoro k’o novu«, treba mu, kaže, samo sat vremena. Iz radionice, ona će otići u trgovinu novootvorenog Centra za ponovnu uporabu, gdje će joj cijena biti oko sto kuna. Ima tu i slika s početka 20. stoljeća, koje je netko, čisteći tavan, bacio u smeće, a koje se u Centru prodaju i za tisuću kuna. »Skoro k’o novi« kauč ovdje košta 800 kuna, stol 150, noćni ormarić, primjerice, 80 kuna.

z0806k10

Ništa u Prelogu, kad je cirkularna ekonomija u pitanju, nisu izmislili - sve je, kažu, preslikano iz obližnje Slovenije i Austrije, sa zapada na kojem kompostane i sortirnice, centri za ponovnu uporabu, postoje desetljećima. U Sloveniji radi desetak takvih centara koji, kao i ovaj naš prvi u Prelogu, ima i socijalnu komponentu, budući da u udrugama Humana Nova i Naš izvor zapošljavaju i osobe s invaliditetom, ljude koji su dugo bez posla, beskućnike, općenito socijalno isključene. U čitavoj EU ima oko osam tisuća centara za ponovnu uporabu, velika većina ih je u Velikoj Britaniji, u kojoj su na obnovi i popravcima zaposlene čitave male tvornice. Preloški je centar komunalna tvrtka Pre-kom financirala sama s oko četristo tisuća kuna, kaže Radiković, i od njega nikakvog profita neće imati, dapače, jer se prodajom pokriva samo trošak popravka odnosno materijala, no taj je centar, dodaje, dio važne priče.

»Ovo je sustav koji štiti okoliš, otvara radna mjesta i donosi neki profit. Prije deset godina smo shvatili da nam je odlaganje smeća na deponij dugoročno daleko skuplje nego sortiranje, od kojeg se može zaraditi. Prosječni građanin Hrvatske prozvede 300 kilograma miješanog komunalnog otpada, mi u Prelogu i okolici 80 kilograma, ostalo odlazi u reciklažu«, zaključuje Radiković, napominjući kako sustav, međutim, traži i velika početna ulaganja, koja poskupljuju račune građanima, ali postepeno, kako se ostvaruje profit od prodaje korisnih sirovina, taj račun onda i pada. Na početku, kad je trebalo sve organizirati i nabaviti opremu, račun je ovdašnjim kućanstvima iznosio u prosjeku 70 kuna, danas je 25 kuna manji. Prelog je danas izuzetno čist grad, a njegova priča lijepa.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka