Utorak, 29. srpnja 2014.
Hrvatske željeznice - Hrvatska žalost

Od Rijeke do Lokava za 4 sata i 10 minuta: lokomotiva "jurila" 28 kilometara na sat!

Foto Roni BRMALJ
Foto Roni BRMALJ
Autor: Robert Frank
Objavljeno: 23. rujna 2012. u 22:17

Ukrcali smo se u lokomotovu staru 50 godina i pokušali doživjeti »muke po željezničarima«, koji nam za dobro jutro kažu ovo nisu ovo: Hrvatske željeznice, nego Hrvatska Žalost. Put od Mlake do Lokava prošli smo za 4 sata i 10 minuta, a od Bakra do Lokava »jurili« smo ni 30 kilometara na sat

RIJEKA Željeznička garaža na Mlaci. Prijepodne je. Strojovođe se skupljaju, pale cigarete. »Bit će dobar dan za vožnju«, kaže jedan. »Je, je, samo da kiša ne padne. Ako bude pljuštalo, vidjet ćeš kako lokomotiva proklizuje, šlajfa, na uzbrdici se kotači vrte u prazno«, dodaje drugi, koju godinu stariji i iskusniji stojovođa. Spojili su dvije lokomotive. Zajedno imaju ravno sto godina starosti. Mislimo na talijanske lokomotive Ansdaldice, ne na strojovođe. Oni su mladi dečki. Do Brajdice će ih povući manevarska lokomotiva, dizelašica, nevjerojatna gutačica nafte i ulja. »Gledaj ove ovdje«, kaže strojovođa i rukom pokazuje udesno, prema silosima za žito. Tamo, na jednom peronu, radna lokomotiva podiže radnike koji mijenjaju naponske žice. »Ma to traje predugo, nikome se ne žuri, ovo je Hrvatska, a ovo nisu Hrvatske željeznice, nego Hrvatska Žalost. Napiši to velikim slovima«, zeza se na svoj i račun svojih kolega, na račun Hrvatskih željeznica i Hrvatske, države s 2.700 kilometra željezničke pruge, države u kojoj bi svake godine trebalo obaviti remont na 150 kilometara.

No, u tri se godine obavi remont tek na 50 kilometara pruge, pri čemu se za obavljeno potroši nerazmjerno puno novaca. Toga dana okupili smo se u 11, a 20 minuta kasnije smo krenuli, pokazat će se, na višesatno putovanje do Lokava. Htjeli smo utvrditi kolikom se brzinom kreće vlak od Mlake do Lokava, koliko puta mora stati, može li ići brže, pokušali smo se uvjeriti u kakvom je stanju pruga, a u kakvom su lokomotive. Kad se sve mane zbroje, a podijeli s vremenom ispada da je prosječna brzina vlaka iz Bakra do Lokava samo 28 kilometara na sat.    

Mrgan: Treba li nam ikakava željeznica 

      Predsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske Nenad Mrgan, uz strojovođe naš vođa puta, kaže da je vrijeme da Hrvatska odluči treba li joj i kakva željeznica, posebno oko riječkog bazena, kao jedne od okosnica gospodarskog razvoja Vlade Zorana Milanovića. 
    – Jedino rješenje za ubrzanje transporta tereta i veću konkurentnost riječke luke i jačanja prometnog pravca vidim u gradnji dvokolosiječne ravničarske pruge koja bi skratila vrijeme transporta tereta od Rijeke do konačnog odredišta u Europi. Dotad bi trebalo kupiti dvosustavne lokomotive Siemens, kakve ima, ali nešto stariju generaciju, luka Kopar, ili lokomotive Bombardier. Potrebno je ulagati u održavanje pruge jer ona ovakva kakva je sada nosi rizik, usporava vožnju, ali i povećava troškove transporta zbog čestih kvarova i potrošnje lokomotiva.       

  52 kilometra za 100 minuta 

        Vlak s dvije električne lokomotive, talijanske Ansaldice, od kojih je svaka stara 50 godina, a vukle su 12 vagona ukupne težine 1.000 tona, dionicu od Bakra do Lokava dugačku 52 kilometra, s krajnje zahtjevnim usponom i do 27 promila, a ponegdje i 30, odvozio je za 100 minuta! Bilo je zaustavljanja, padala je kiša i stalno prisutna ograničenja brzine. Pruga je, osim u jednom dijelu koji je remontiran, u prilično lošem stanju. Strah strojovođa od odronjavanja kamenja je stalno prisutan.

  Vožnjom u lokomotivi na čelu vlaka koji je u Bakru pokupio željeznu rudu s krajnjim odredištem u jednoj mađarskoj željezari, pokušali smo se uvjeriti mogu li Hrvatske željeznice, kao partner Luke Rijeka i svih sudionika u riječkom prometnom pravcu, svoj posao odraditi bez većih zastoja, brzo i ekonomično, te bolje ili barem približno isto u odnosu na konkurenciju. Podaci do kojih smo došli i iskustvo koje smo proživjeli su obeshrabrujući. Čini se da jedino valjaju strojovođe. Ljudi svoj posao, u uvjetima koji ne da nisu idealni, nego graniče s pristojnošću, obavljaju krajnje profesionalno. Pitate se zašto spominjemo pristojnost? Pa lokomotive koje oni voze nemaju ni WC! U 21. stoljeću, inače, pristojno je nuždu obavljati na propisanom, odabranom mjestu, a ne mokriti u bocu ili kroz otvorena vrata jurećeg vlaka. Ili, još gore, zaustavljati vlak radi ove ili one druge, zahtjevnije nužde koja podrazumijeva par minuta mira, slobode i diskrecije. Strojovođe su, dakle, položile ispit.

Pruga nije. U katastrofalnom je stanju. Na mnogim dionicama od Bakra prema Šoićima, ali i kroz Gorski kotar, zeleno žbunje izbija između pragova, a lokomotive, nekad pouzdane 50-godišnje Ansaldice, sada se ipak previše kvare. Nisu najpouzdanije. Za HŽ, ali i Luku Rijeka, iznimno je rizično preuzimati ozbiljne poslove dovođenja tereta u Riječku luku i transporta tog tereta do konačnog odredišta te pritom računati na istrošene lokomotive kojima se vozi u širem riječkom bazenu. Pitanje je da li preuzimati posao pa se snalaziti, improvizirati i vjerovati u sreću da će HŽ obaviti svoj posao na vrijeme ili treba prvo uložiti u lokomotive i prugu pa tek onda tražiti posao za Riječku luku. Istina je vjerojatno u sredini: istodobno treba ulagati i dovoditi teret. Hoće li u tome biti uspjeha, ovisit će o mnogim faktorima, ponajprije o tome koliko će brzo, u kojem roku, teret s Terminala za rasuti teret u Bakru morati doći do odredišta negdje u Europi. Srećom za HŽ, naručiteljima željezne rude, jednoj mađarskoj željezariji, ne žuri se da teret dobiju, što je inače uobičajeno, u što kraćem roku. 
   

Skupljanje vagona

S Mlake, preko Žabice, ovog puta bez posebnih zadržavanja, naše dvije lokomotive i manevarska koja nas je vukla, dolazimo na Brajdicu. E, tu već počinje čekanje. Manevarska lokomotiva odvaja se od Ansaldica i onda po peronima skuplja prazne vagone. Slaže se kompozicija. I to traje. Minute prolaze uludo. Kada bi na Hrvatskim željeznicama vrijedilo pravilo vrijeme je novac, svi bi već odavno bankrotirali. Malo tko, naime, pogledava na sat. Na kašnjenja se nitko ni ne obazire. Ona se naprosto podrazumijevaju. Ovo su Hrvatske željeznice. Pitamo jednog strojovođu zašto se tek sada, kad su lokomotive došle, pravi kompozicija. 

    – Kakvo vam je to pitanje. Fali nam još jedna manevarska lokomotiva. HŽ Cargo je jednu manevarsku lokomotivu zbog ušteda radne snage otkazao, a ona bi nam dobro došla da poslužuje lokaciju Brajdica. Zato sve toliko traje. I dobro je kad nema rokova i žurbe. A kad se bude trebalo žuriti, ne znam kako ćemo ispuniti očekivanja, kaže strojovođa. Vidi se da je naučen na čekanje, dovoljno se on nervirao oko svega toga, no kad je utvrdio svoju nemoć, predao se. Nama se nekako čini da su tri ključne upute na željeznici: čekaj, polako i nije još gotovo. Konačno krećemo iz Željezničke stanice na Brajdici. Prolazimo kraj Kontejnerskog terminala. Ulazimo u tunel Brajdica. Dugačak je nešto preko dva kilometra. Sav je, nevjerojatno, u blagom lijevom zavoju. Unutra nema osvjetljenja. Reflektor na vrhu lokomotive baca slabašan trag svjetlosti na cijeli tunel. S vrha kaplje voda. Rukom povremeno pomičemo ručicu brisača. Vlak se trese. Pragovi odavno nisu mijenjani. Sve skupa djeluje poput prizora otprije 50 ili 80 godina, gdje nas je vratio vremenski stroj. I dalje podrhtavamo. Vagoni iza nas poskakuju. Pogledavamo se. 
   

Legenda o tunelu

Strojovođa se tiho smije. Prepričava kako je nastao ovaj tunel. Legenda kaže, uživio se dok se vozimo tek nešto iznad 30 kilometara na sat, da su ga gradili Mađari, jedan bračni par. 

    – Zamislite sad ovo! Oduzeli su si živote jer tunel nisu izradili u dogovorenom roku. Nisu bili svjesni da su se tog sudnjeg dana, dolazeći iz suprotnih smjerova, promašili tek za metar, dva. Zbog odgovornosti, probijenog roka i sramote, bračni par se ubio. Drugi dan, kad su se cijevi spojile, radnici su shvatili koliko je njihova smrt, zbog dva promašena metra, bila besmislena, kaže naš sugovornik. Kako su ga Mađari davno napravili, takav smo tunel mi zatekli. Stječe se dojam da se u njega ništa nije ulagalo. 

    Idemo dalje. Prvi cilj je Bakar. Tamo nas čekaju stotine tona željezne rude. Ukupna, bruto težina kompozicije s dvije lokomotive i 12 vagona iznosit će tisuću tona. No da bi došli do Bakra, najprije moramo do Škrljeva. Ne postoji direktna pruga Rijeka – Bakar pa se teretni vlakovi voze od Rijeke preko Škrljeva do Bakra. U 13 sati stajemo u Škrljevu. Lokomotive s početka vlaka sada moraju doći na njegov kraj koji zbog promjene smjera postaju početak. To manevriranje na kolosijecima opet traje. Prolaze minute, ali drugačije ne ide. Naravno, i ovdje se probavaju kočnice. Onaj s čekićem u ruci dolazi do svakog vagona. Lupne! On čuje nešto što obični smrtnik vjerojatno ne bi čuo. – Ajmo kreći, viknu taj s čekićem. Sada je početak vlaka ono što mu je do pred 15 minuta bio kraj. Napravili smo možda desetak kilometara u dva sata!   

Nevjerovatan pad

Vožnja od Škrljeva do Bakra je zahtjevna. Veliki je pad. Čak i do 25 promila. »Ma i do 30, ali se to na signalizaciji uz prugu ne piše jer nije dozvoljeno«, kaže strojovođa. To znači da se na tisuću metara pruge visinska razlika smanjuje za 30 metara. Doista, pad je nevjerojatan. Vlak se spušta nizbrdicom. Ova je pruga stara 81 godinu. Otvorena je 12. srpnja 1931. godine. Pruga vijuga iznad Bakra i spušta se dugim zavojima prema razini mora. Prolazimo kroz stanicu u Šoićima. Slijede zadnji kilometri do Terminala za rasuti teret u Bakru. Cijelom dionicom, od početne točke u Škrljevu, vozimo se 40 kilometara na sat. Nekad se ovuda vozilo 60, no Hrvatske željeznice infrastruktura spustile su brzinu na 50, pa sad 40 na sat. Dogodine, kaže strojovođa, bit će to i 30 kilometara na sat. Razlog smanjenja brzine je loše stanje pruge. Pragovi su stari, a šine često nekvalitetne. I to možda može biti objektivan problem.

Ali ono što je nevjerojatno, e to je raslinje koje se probija između pragova i raste do pola metra visine. Naizgled, za nas koji ništa o tome ne znamo, takvo raslinje ne stvara štetu. Strojovođa, međutim, tvrdi drugačije. Zemlja se diže, stvara se humus, pruga na tom dijelu gubi stabilnost i čvrstoću. HŽ infrastruktura takve probleme zanemaruje. Naprosto površno održava prugu. Pitanje je da li zbog nedostatka ljudi ili je to znak neslaganja s politikom upravljanja cijelom kompanijom. Jesu li ti otpori racionalni ili ovdje stvarno svakoga boli ona stvar za prugu, željeznicu i cijeli taj sustav. Zadnja dva kilometra pred ulazak u Bakar uz prugu primjećujemo da se odronjava kamenje. U nekim zavojima i usjecima lokomotiva prolazi na možda tek metar od stijena koje se nalaze prijeteći blizu. Neke stijene su se dobrano odvojile i samo je pitanje trenutka kada će pasti na prugu. U takvim situacijama štete mogu biti velike, a opasnosti još veće. Nikoga to, osim strojovođa koji ovuda prolaze i riskiraju, očito nije briga. Ili nema novaca ili nema volje da se problemi riješe.   

Konačno Terminal

Već je 13.30 sati. Konačno ulazimo na Terminal za rasuti teret. S desne strane ostaje nam 300-metarski brod Cape Veni koji je dovezao 163 tisuće tona željezne rude. Novi direktor Luke Rijeka, Vedran Devčić, ponosno ističe kako je teret iskrcan dan prije roka. Skladišta su puna željezne rude. Prolazimo kraj njih. Puštamo prazne vagone za novo punjenje, a mi preuzimamo već pripremljene. Opet papirologija. Opet »piš« pauza. Pale se cigarete i čeka čovjeka s papirima koji dolazi iz nadzorne kućice. Polako, korak po korak, svladava tih par stotina metara do nas. Vlak ne smije krenuti prema njemu. Bez nekog posebnog razloga mora stajati tu gdje stoji. Strojovođa kaže: »Takvo je pravilo. Možda glupo, ali je pravilo«. Vrijeme opet prolazi. Oko 20 minuta je prošlo nepotrebno, zbog loše, spore i neodgovorne organizacije.

U 13.51 krećemo za Lokve. Sada izlazimo iz Bakra. Ono što je bila velika nizbrdica sada postaje velika uzbrdica. Čak do 30 promila. Vozimo se jedva 40 kilometara na sat. Usain Bolt bi nas pretrčao bez problema, kao i svi finalisti sa zadnje utrke na 100 metara na Olimpijskim igrama u Londonu. Oko 14.10 smo opet u Škrljevu. Ovaj put začudo ne moramo stati. Brzina je i dalje 40 na sat. Ispred nas množe se tamni, crni oblaci. Kiša prijeti. Strojovođa na jednoj dionici koristi priliku i daje gas do daske. Hvata zalet za tešku, kilometarsku uzbrdicu pred nama. Zna on da će brzina uskoro početi padati pa je sada podiže. Forsira lokomotivu, ali preko 60 ne ide. I već kad smo pomislili da bi to mogla biti putna brzina, počela je padati kiša.   

Proklizavanje

Slaba, rijetka, ali dovoljna da se zbog promijenjenih uvjeta smanji brzina. Lokomotiva počinje lagano proklizavati. Kotači se povremeno vrte u prazno. Strojovođa to osjeti najčešće po zvuku. Kišne kapi i masnoća na tračnicama stvaraju emulziju, a emulzija problem proklizavanja. Sada nam brzina pada na jedva 50 na sat. Vlak poskakuje. Nevjerojatno, kompozicija od 300 metara, teška 1000 tona, po uzbrdici nije priljubljena za prugu kao što bi čovjek očekivao. Šine su nekvalitetne, grbave, potrošene, a pruga visi.

Strojovođa vozi uzbrdo i pjeskari. Izbacuje pijesak i na taj način stvara trenje, a trenje spriječava proklizavanje. Kiša počinje jače padati. Brzina vlaka dodatno se smanjuje. Sada već debelo ispod 50 kilometara. Uspon je povremeno i do 26 promila. Zavoji su dugački, vlak se »lomi« popola. Dio ga vidiš, dio ne. Odjednom, lokomotiva iza nas je »izbacila«. Otkazala. Strojovođa to vidi po povećanju rasta struje. Kaže da osjeti kad se to dogodi. Padamo na 31 kilometar na sat. Srećom, njegovi kolege u minutu, dvije otklanjaju kvar. Da nisu, vožnja se mogla dodatno zakomplicirati. Vlak bi možda stao, a kad se to dogodi na uzbrdici nastaje ozbiljan problem.

Nastavljamo vožnju k'o kočijom po Divljem Zapadu. Kompozicija se trese, ljulja, poskakuje, naginje. Jurimo nevjerojatnih 60 na sat. Ulazimo u Plase. No, već trenutak poslije spuštamo brzinu na 40. Izbjegavamo šlajfanje, jer u suprotnom motori bi mogli izgorjeti. Brzinomjer može pokazivati da voziš 100 na sat, a ti na mjestu šlajfaš, kaže strojovođa. I ponavlja, to mu je mantra: »Ne smijemo stati«. Ako stanemo, u ovakvim kišnim uvjetima, i još ako ima jesenjeg lišća po pruzi, treba doći pomoć iz Rijeke. U tom bi se scenariju treća lokomotiva prikačila na kraj kompozicije i onda bi pogurala najprije 12 vagona ispred sebe, kao u ovom slučaju, i tako dala forcu dvjema lokomotivama na početku vlaka. Samo da nam se to sad ne dogodi, kaže strojovođa.

Negdje je 14.45 i dolazimo u Drivenik. Vožnja do te stanice uglavnom je izgledala kao pokušaj glisiranja na uzburkanom moru. Pruga je na nekim mjestima u takvom stanju da bolje od nje izgledaju njemački bunkeri smješteni uz nju. U Driveniku opet stojimo. Ovaj put i više nego opravdano jer čekamo prolaz vlaka iz suprotnog smjera za Rijeku. Nakon Drivenika slijedi pad pa još jedan veliki uspon. Krećemo prema Fužinama. Kratka dionica doživjela je remont pruge. Uvjeti vožnje znatno su bolji, ali daleko od onih kakvi bi trebali biti. Strojovođa kaže da se za 20 kilometara pruge remont radio tri godine! »Jurimo« remontiranom prugom, nizbrdicom, oko 50 na sat. Zanimljivo, i suludo, potpuno nejasno: prije remonta vozilo se tom dionicom 60 na sat, nakon remonta 50! Točno u 15 sati stižemo u Fužine. Opet čekamo, 11 minuta. Krećemo u Lokve u koje stižemo u 15.30 sati. Iz Rijeke smo krenuli u 11.20!?

Komentari

37
Morate biti prijavljeni ako želite ostaviti komentar. Prijavi se / Registriraj se
  • dasha
    dasha   Objavljeno: 28. rujna 2012. u 8:38

    Ovo nisu samo muke po strojovođi nego i muka života u Gorkom kotaru. Izoliraniji su od bilo kojeg otoka u Jadranskom moru ako se uzdaju u javni prijevoz.

  • palena
    palena   Objavljeno: 25. rujna 2012. u 23:25

    Patriot
    Izgleda da imaš neku osobnu averziju prema "agilnom predsjedniku sindikata" ili si veoma loše informiran jer iznosiš podosta netočnih tvrdnji i insinuacija.
    U čemu je problem da je potreban određen broj dvosstavnih lokomotiva koje bi mogle voziti na samo po prugama HŽ nego i u inozemstvu,kao što inozemne lokomotive dolaze i još će više dolaziti na pruge HŽ?
    Odakle ti teza da "agilni predsjednik sindikata" OPERATIVNO ZATVARA OČI što ni jedna lokomotiva koja već godinama vozi po našim jadnim ali najskuplje održavanim prugama nije ispravna?
    Što ti znači "dobro plaćena prekobrojnost " strojovođa? Je li 38kn na sat u brutu dobra plaćenost za taj posao?
    Koja prekobrojnost?
    Odakle teza da "uvaženi sindikalista" već odavna pripada glavi koja vodi HŽ? Zar zbog toga što je temeljem funkcije koju obnaša i na koju je demokratski biran od članstva koje zastupa,dežurni neprijatelj svakoj upravi HŽ bez obzira od koje vlasti je postavljena?
    Odakle teza koju insinuiraš da je "uvaženi sindikalista" bio savjetnik i pratnja kod kupnje nagibnjaka,znači i zagovornik kupnje,kad je baš zbog ukazivanja na nepotrebnost i promašaj te investicije bio prozivan kao protivnik modernizacije? U vrijeme te kupnje je zagovarao isto što i sada:kupnju višesustavnih lokomotiva koje će donosti zaradu HŽ.
    I na kraju,strojovođe SAMI,SVOJEVOLJNO odlučuju tko će ih zastupati .Od 1989.kad su skoro pa revolucionarnom pobunom osnovali prvi nerežimski sindikat na ovim prostorima,su sigurno naučili prepoznati tko s njima dijeli dobro i zlo a tko bi s njima želio manipulirati.I to je njihov "istočni grijeh",jer su mnogima stali na žulj pa ih ne vole a s druge strane ih ne vole niti oni koji nisu imali,niti imaju,niti će imati muda izboriti se za svoju profesiju i svoj rad,uvažavajući pritom i interese firme.

    • Patriot
      Patriot   Objavljeno: 26. rujna 2012. u 13:43

      Na portalu zeljeznice.net naći ćeš sve odgovore.

      Glede "istočnog grijeha" upravo mi je čelnik o kojem govorimo osobno naveo da je cijeli problem željeznice u Hrvata upravo grijeh tog zemljopisnog određenja. Nakon toga sam shvatio da priča p. No, ovo nije mjesto za priču o tome, željeznica se od deset kapitalnih propusta u poslovanju može pohvalit s najmanje 30 ... A ja u tome nisam sudjelovao, uvaženi stručnjak je. U tome je osnovni problem ...

    • palena
      palena   Objavljeno: 26. rujna 2012. u 10:54

      Vidim da nema smisla nastaviti ali citirati ću tebe.Nekoliko puta si na ovom portalu napisao:nema glupih pitanja,postoje samo glupi odgovori.Skačeš sam sebi u usta.

    • Patriot
      Patriot   Objavljeno: 26. rujna 2012. u 10:45

      Usput, hebe mi se za Mrgana, nema tu nikakve averzije. Imam samo averziju prema onima koji su grobari naše tradicijom bogate željeznice, a prikazuju se njezini spasioci i zaštitnici ... i to ne besplatno, što cijelu priču čini zanimljivijom ...

    • Patriot
      Patriot   Objavljeno: 26. rujna 2012. u 10:42

      Na ovako glupa pitanja mogu dati samo glupe odgovore. O tome sam pisao i diskutiurao na željeničkom forumu, i mislim da se po tom pitanju ne trebam ponavljat. Pametnom će i ovo biti dosta.

    • palena
      palena   Objavljeno: 26. rujna 2012. u 10:11

      Naveo sam nekoliko tvrdnji i insinuacija koje sam pročitao u tvom komentaru i zatražio da ih argumentirano objasniš.Usput sam naveo i činjenice koje demantiraju tvoje tvrdnje.A ti ne možeš dati ozbiljan odgovor,u čemu je problem? Možda tvoj komentar ispod nije bio ozbiljan???

    • Patriot
      Patriot   Objavljeno: 26. rujna 2012. u 2:41

      Na ovakva pitanja ti ne mogu dat ozbiljan odgovor ... iako su redom svi (odgovori) iz prve ruke ...

  • Patriot
    Patriot   Objavljeno: 25. rujna 2012. u 14:13

    Gdje je nestao čovjek, pardon, članak ...

  • Patriot
    Patriot   Objavljeno: 25. rujna 2012. u 6:34

    Ne nasjedajte na cijelu priču. Pa sav je ovaj tekst mogao stat u jednu rečenicu koaj je i svrha ovom ratnom izvještavanju: "Dotad bi trebalo kupiti dvosustavne lokomotive Siemens, kakve ima, ali nešto stariju generaciju, luka Kopar, ili lokomotive Bombardier." Agilni predsjednik sindikata (a da što bi glasogovornik bio nego sindikalist, neće valjda onako mlad biti strojovođa koji dijeli dobro i zlo s kolegama) je u pravilu jak na riječima, eventualno tek kao društvo onima koji idu u nabavu novih pružnih vozila, a operativno zatvara oči što ni jedna lokomotiva koja već godinama vozi po našim jadnim ali najskuplje održavanim prugama nije ispravna. Ne bi bilo teško napisati i drugačiji članak, a ne ovako naručen, no onda ne bi za stanje na HŽu bili krivi svi osim strojovođa (koji u svoj svojoj dobro plaćenoj prekobrojnosti rade svoj posao u jednakom prekombrojnom omjeru kakav imamo i u npr. NLu) već bi se pokazalo da je krivica ponajprije u glavi koja vodi HŽ, a kojoj uvaženi sindikalista već odavno pripada. I odiza odlučuje ...

    Zato je cijeli članak smiješan, tim više što je ovakav scenario strojovođama svakodnevnica. Dok veselo društvo ne ode - kao što je otišlo i za nagibnjake (sindikalista iz priče, kao i svi ostali, dobro zna kojem je našem kvarnerskom političaru bio i savjetnik i pratnja na tim izletima) koji danas većinom stoje neispravni - po nove strojeve koji će ih vuć ili gurat jednako sporo.

    U nas nisu problem lako rješvi strojevi za vuču, koliko nikakve pruge (na koje su utrošeni enormni novci) i još nikakvije rukovodstvo - u koje potiho, ali vrlo utjecajno pripada i uvaženi sindikalista - koje promišlja željeznicu u Hrvata, već odavno najvećeg zgubidana i uništavača državnog novca u nas ...

    Očito se ide u nabavu, pa je ovaj tekst tek lagana narudžba teme koja će se upisat u putni nalog kao opravdanje puta ... Uostalom, autoru teksta narudžbe i jesu sav njegov novinarski izričaj. Što će reć' da bi s emogli nadat da će - nakon morskog putničkog prijevoza i nakon željeznice sad oplesti po trećoj prometnoj tuzi u Hrvata: putničkom zrakoplovstvu i dičnim aerodromima ...

    A do tad će jadne, slavne ali već odavno za ukrcaj u staro željezo (na riječkim lukobranima) Žutke (iako novohrvatski poplavljene) svoje i strojovođine muke mučit vukući tih desetak sirotih vagona po našoj veseloj i sporoj pruzi ...

    http://www.patriot.com.hr/foto/Dupljak_2.JPG
    http://www.patriot.com.hr/foto/Dupljak_1.JPG

  • "čini se da jedino valjaju strojovođe"   Objavljeno: 24. rujna 2012. u 21:24

    Jedan sam od onih nesposobnih, ljenih i Bog zna kakvih željezničara kojima treba pola sata za sto metara i još neznam kakvih gluposti nabrojanih u ovom tekstu. Gospodin Robert Frank je nevino nasjeo na jos jednu predstavu iz radoinice SSH. Tekst je prepun laži ,podvala i omalovažavanja svih ostalih koji nisu strojovođe. Gospodine Frank svaka priča ima i lice i naličje. Svi znamo za teško stanje na željeznici ali ne zbog "ljenčina" koje pošteno rade svoj posao na terenu nego zbog općeg neulaganja u ovaj sektor. Gospodin Frank niti jedna lokomotiva u svijetu nema WC. Vlakovi ne voze po peronima nego po kolosjecima, vlakovođe ne voze vlakove nego strojovođe, vlakovođa popisuje,sastavlja vlakove....Čovjek koji bezveze lupa po kotačima vlaka je Pregledač vagona koji je najvažniji za sigurnost prometa jer vrši pregled kočnica a u Vašem članku prema njemu posprdno pišete. Prema svim pravilnicima proba kočnica je morala biti napravljena u kol Škrljevo, iako je vama prema tekstu sugerirano drugačije. Taj vlak nije krenuo kako vi tvrdite na zapovijed "onog s čekićem" nego po nalogu prometnika vlakova i sinala. U kolodvoru Bakar vlak je stajao na mjestu koje je propisano i nije bez razloga tako ali vama je drugačije sugerirano. Željeznica je prekompleksan sustav da bi ga lajici razumjeli u par sati. Gledajući s mog stajališta kao željezničara tekst je užasno loš i postigao je cilj a to je senzacionalizam. Posao strojovođe je zaista odgovoran i opasan ali prema vašem opisu astronauti su mačji kašalj. Za taj posao bogato su nagrađeni, 6 mjeseci benificiranog radnog staža i da ne zaboravim službene sunčane naočale. Na 7-8 aktivnih lokomotiva dolazi preko 150 strojovođa koji rade u smjeni tek nekoliko sati. ali gospodine Frank to vam pretpostavljam nije prezentirano. Vjerujem da ste tekst napisali u dobroj namjeri a vjerujte da je kod većine željezničara izazvao jad i nevjericu.

    • palena
      palena   Objavljeno: 29. rujna 2012. u 13:02

      "čini ti se.."
      iz tvog nicka je odmah jasno što tebe "svrbi"-kilometar koji ZARAĐUJU strojovođe,ali ne samo strojovođe nego svi radnici na HŽ koji "putovanjem" na vlaku obavljaju svoje radne zadatke:kondukteri,vozni vlakovođe i manevristi na vlaku.Isto tako,radnici koji obavljaju rad na terenu zarađuju terenski dodatak ili dnevnice.Vjerovatno i ti radiš poneki sat noću,nedjeljom i praznikom jer bi inače sigurno i to naveo kao "nagradu" koji imaju strojovođe.Uvećani radni staž nisu sami sebi dodijelili niti policajci niti strojovođe,niti je izmišljen jučer."Sunčane naočale" se tebi samo priviđaju,jer to su ipak samo zaštitne naočale sa bezbojnim staklima a radnicima koji nose naočale za vid,u zaštitne naočale su ugrađene adekvatne leće temeljem nalaza okuliste.Kod kojih sunčanih naočala se to radi? I koje sunčane naočale imaju bezbojna stakla?
      Ako se ne možeš sjetiti nijedne sindikalne akcije zbog neispravnosti vučnih vozila,znači da imaš ili jako kratko i slabo ili selektivno pamćenje.
      Što se tiče dolaska stranih operatera i konkurencije,ne brini ti brigu za strojovođe,imat ćeš svojih briga i skoncentriraj se na rješavanje.Strojovođe su i do sada rješavali svoje brige bez pomoći i usprkos "pomoći" dežurnih dušebrižnika poput tebe.Korisnije će ti biti da brineš o svojoj struci nego da nepotrebno prosipaš svoju "zabrinutost" za strojovođe.A na podmetanja,omalovažavanja,zavist pa čak i mržnju određenog broja "kolega" na HŽ,strojovođe su ionako navikli pa su postali imuni na te napade bjesnoće.
      L.P.

    • "čini se da jedino valjaju strojovođe"   Objavljeno: 28. rujna 2012. u 19:38

      I dalje tvrdim da je wc u lok. iznimka a ne pravilo. Za danasnje prilike bogato. Pelena dali si slučajno izostavila/lo dodatak na plaću "kilometar" u iznosu mjesečni fond sati x 6 kuna i sitno pa se dobije još 1000-1200 kn. Policija 3 mjeseca uvećanog radnog staža strojovođa šest. I šlag na kraju kako nazivaš zaštite naoćale, nisu zaštite nego sunčane a bit ću toliko obziran da neću napisati ime brendiranog prizvođača "zaštitnih naoćala" .
      Moje je pravo da mislim da je bogato,nisam mislio ništa loše jer svatko se bbori za sebe ali je žalosno da je vuči uvijek netko drugi kriv, da se kolege nazivaju s ovaj, onaj ili kako već ne. Nemogu se sjetiti da ste imali kada sindikalnu akciju iz razloga što nemate osnovnog sredstva za rad a to je lokomotiva. Dolaskom stranih operatera nećete biti spremni za konkurenciju ali kroz zaštitne naočale ljepši je pogled zar ne?

    • palena
      palena   Objavljeno: 25. rujna 2012. u 23:52

      čini ti se.....
      Neću ponavljti ono što ti je ware 1966 lijepo i točno rekao.Ali kad napadaš novinara zbog "naivnosti",moram te pitati odakle ti pravo da bezočno lažeš?
      Što znači bogato "nagrađeni"? Strojovođe nisu nagrađeni nego svojim radom
      zarađuju plaću,38 kuna u brutu na sat.Bogatstvo zar ne?
      Uvećani radni staž (ili kako ti kažeš beneficirani) je nagrada? Zaštitne naočale (ne sunčane kako ti podmećeš) su nagrada?
      Vjerovatno si onda i ti nagrađen jer dobivaš zaštitne rukavice i zaštitne cipele.Ili je to kod tebe zaštitna oprema a kod strojovođe nagrada?
      Na 7-8 aktivnih lokomotiva dolazi preko 150 strojovođa? Odakle si to isisao?
      Točan podatak je 99 strojovođa i 14 pomoćnika strojovođe na 11 elektrolokomotiva (od kojih stvarno aktivnih 7-8),2,3,4 čak i pet dizelki za prugu (zbog nedostaka elektri) i 5 manevarki (Rijeka,Brajdica,Škrljevo i Bakar).
      A što se tiče rada od tek nekoliko sati u smjeni,vjerujem da si to napisao jer ti radiš toliko pa onda misliš da i strojovođe rade toliko.

    • ware1966
      ware1966   Objavljeno: 24. rujna 2012. u 23:54

      isao sam malo pogledati da li su "pregledaci vagona" (koji tuckaju po kotacima), stvar proslosti u suvremenim zeljeznickim sistemima.

      jesu.

      na zapadu su zamijenjeni digitalnim detektorima. na wikipediji pise (http://en.wikipedia.org/wiki/Wheeltapper) kako su ostatli kao zanimanje jos samo u nekim istocnoeuropskim zemljama (ilustrirano slikom radnika na bugarskoj zeljeznici). na zapadu, to je zanimanje koje vise ne postoji. to znaci, drugim rijecima, nasa zeljeznica nije modernizirana (dovoljno). valjda je i za to kriv novinar koji je napisao ovaj tekst.

    • ware1966
      ware1966   Objavljeno: 24. rujna 2012. u 23:37

      ti, "čini se da jedino valjaju strojovođe", ko da si citao neki drugi tekst. o svim radnicima zeljeznice, novinar pise sa postovanjem (cak i radniku koji tucka po kotacima pise njezno i cudi se - kako on moze razlikovati zvuk loseg kotaca od dobrog -drugim rijecima divi se njegovoj vjestini) novinar posprdno pise o neulaganju u infrastrukturu, pruge i pise i o losoj organiziranosti tvrtke.

      o wc-ima u lokomotivi - pogledaj ovaj video sa youtube-a pa onda pricaj kako "niti jedna lokomotiva na svijetu nema wc-a": http://www.youtube.com/watch?v=Yx2SPrY7eFI (do ovoga sam dosao slucajnim odabirom). znaci da ipak postoje wc-i u lokomotivama po svijetu?!

      svaka cast novinaru da je otisao na lice mjesta, potrosio jedan dan da bi napisao svjedocenja radnika i opisao stanje na zeljeznici (koje je katastrofalno). upravo boli ono sto je napisao da je prije rekonstrukcije dijela pruge brzina bila veca nego nakon rekonstrukcije. to znaci da se radi lose i da se pare bacaju u vjetar.

      o tome sto je vlak stajao na stanici u bakru, makar se novinaru ucinilo da bi bilo brze da vlak dodje sluzbeniku zeljeznice - pa razvidno je iz daljnjeg teksta da zeljeznicari postuju pravila sluzbe (makar kako se cinila besmislenima), sto je svakako dobro za sigurnost prometa (ali organiziranost je tu losa - i to se da iscitati). i sto je sporno u tom dijelu tekstu?

      novinar je iskazao vece postovanje prema radnicima na zeljeznici nego si ti svojim komentarom iskazao postovanje prema novinarskoj profesiji (u ovom veoma dobro napisanom tekstu). ako mislis da je lako biti novinar, onda recimo, ja mogu komentirati (pitati), zasto si zanimanja zeljeznicara negdje pisao velikim slovima? pisu se malim slovima (Pregledac vagona), a ima i jos gresaka u tvom tekstu (osnovna greska je tendencioznost tvog napisa)...

  • grgagk
    grgagk   Objavljeno: 24. rujna 2012. u 17:49

    Slažem se,ima tu grešaka u tekstu i nepoznavanja stvarnosti jako jako puno.Da je sve u redu...nije,ali nije ni tako crno.

  • kiborg
    kiborg   Objavljeno: 24. rujna 2012. u 16:16

    Čitajući komentare vidim da je postignut cilj koji je imao gospodin koji je novinaru diktirao tekst.
    Težak život i rad strojovođa, neljudski uvjeti u kojima rade, a onaj koji nosi papire na vlak i onaj sa čekičem koji tuče po kotačima samo usporavaju tijek prometa. Kada to pročita netko "izvana" koji nije upoznat sa stanjem i poslovima na željeznici još će i pomislit kako je to sve istina...

    • Morchich
      Morchich   Objavljeno: 24. rujna 2012. u 17:02

      Upravo tako! ovo mogu pušit samo neupućeni!
      P.S. gospodin koji je ovo diktirao novinaru zanemario je činjenicu kako do dizanja brzine pojedine poddionice može doći izlaskom novog voznog reda tj. 21.12.2012.g.(simboličnog li datuma)btw.parametri na toj remontiranoj poddionici zadovoljavaju i brzinu preko 100 km/h no geometrija brdske pruge(mali radijusi) to onemogućuje. Na kraju,možemo mi pljuvat jedni po drugima,pričat priče a sve ovisi o količini novaca i volji odnosno strategiji države.Živjeli i sretno!

  • GLEMBAY
    GLEMBAY   Objavljeno: 24. rujna 2012. u 15:36

    Vratili smo se u doba prve industrije revolucije po brzinama... A što se tiče toga koji će nam klinac željeznica,dovoljno je pogledati u EU u uređenim zemljama poput Njemačke,ona je okosnica svega.Zato se i plaćaju penali za vožnju kontejnera auto-cestama ako postoji željeznički transport .Dodue,što to vrijedi govoriti našim genijalcima-tko se od njih zadnji put provozao vlakom ,osim ako nije bilo za slikanje i pinkicu ?

  • Nome
    Nome   Objavljeno: 24. rujna 2012. u 14:51

    Bunkeri uz prugu nisu njemački, nego talijanski.

    @pixel.ri, u kojoj godini i kojem filmu si ti zapeo? Tko to u dva sata vožnje Ri-ZG, jede "masne kobasice"? U zadnjih 5-10 godina putovanja tom relacijom, jedina hrana koja sam vidio da se jede je samo na početku iz nekog fast-fooda sa kolodvora, obično neki sendvič, pecivo ili piza cut. Čak ni u doba prije autoputa, kada se stajalo u Severinu ili Skradu nije baš bilo za vidjeti da netko u autobusu jede "masne kobasice".
    I po čemu je netko stoka ako kašlje?

  • grgagk
    grgagk   Objavljeno: 24. rujna 2012. u 13:35

    Neko je spomenuo da ne treba željeznice..... samo jedan vlak vuče npr.24 vagona,može i više.Zamislite 24 kamiona koja je to potrošnja goriva od npr.Bakra do Mađarske,koju gužvu stvore u gradovima,cestama autocestama,koja je opasnost po živote ostalih sudionika u prometu,usporavanje prometa,zagađenje i još mnogo toga....pa i pri prosječnoj brzini od 30 kmh se isplati,a da negovorim o drugačijoj organizaciji novim mašinama i sl. i sve to govorim za jedan vlak.A dnevno ih može proči 50-tak,ne računajući putničke ili strojne vožnje.Isplativost je neupitna.

  • domaći čovik
    domaći čovik   Objavljeno: 24. rujna 2012. u 11:54

    Snaga naše državi se ne očituje va moderneh železničkeh prugah nego va velen broju za delo sposobneh penzioneri i ogromnen broju državneh činovnici.......saki se z nečemen fali ča ne.

  • brko1
    brko1   Objavljeno: 24. rujna 2012. u 9:43

    Mislim da je 1. vlak u povijesti puno šal puno brže.

  • domaći čovik
    domaći čovik   Objavljeno: 24. rujna 2012. u 9:01

    Va normalnoj zemlje , Ri-ZG z vlakon oko uri vrimena, da moreš na miru prolistat Novi List i popit kafe.
    Cela EU forsira železnicu samo bi naši genijalci autobusi i kamioni ki puno više zagađuju i troše goriva.

  • domaći čovik
    domaći čovik   Objavljeno: 24. rujna 2012. u 8:53

    Železnica služi da se jeftineje i ekološki prihvatljiveje prevoze putnici i teret. Puno manje se energije troši po jedinice prevežene masi nego kod cestovnog prometa. Od železnice jedino je jeftineji
    pomorski prevoz.

  • maliodmakine
    maliodmakine   Objavljeno: 24. rujna 2012. u 4:37

    i jos jedan zanimljiv podatak iz svijeta. nedavno sam putovao silom prilika autobusom po tajlandu u prvom razredu, preko 1200km za priblizno 14h uz jedno stajanje od 30min, uz dva obroka ukljucena u cijenu karte, udobna sjedala s mogucnoscu pretvaranja u polulezaljke, WC, i za sve to sam platio preracunatu vrijednost od 195kn. trajanje puta je minus, iako je autobus za europske pojmove superhotel na sest kotaca, no sve ostalo je plus. zrakoplov je brzi, ipak najcesce bitno skuplji, a u udobnosti i sigurnosti i ne nudi neke prednosti. sve u svemu,ne vidim smisao opstoja zeljeznice u hrvatskoj pod trenutacnim okolnostima.

  • maliodmakine
    maliodmakine   Objavljeno: 24. rujna 2012. u 4:21

    cemu uopce sluze zeljeznice u hrvatskoj? ta nije hrvatska svicarska, i ocito nikad ne ce ni bit. rijecka i ostale hrvatske luke su za ku*ac, po svim pokazateljima i statistikama. BiH moze iz ploca prevozit terete i na kamionima. a to svakako mogu i 'amero-filipinci' s brajdice i sire, te sutra talijani s novoga terminala. dakle, zeljeznice i HZ hrvatskoj vise ne trebaju. moze ih se prodat ili rastavit te zeljezo i drvo prodat ko osnovne sirovine. balkanske lopinske komunjarske cigonje cacic i linic ce bit veseli i siti, a sitnozube ovce na broju u daljnjoj blazenoj pas(nj)i trave natopljene rosom.

    • Patriot
      Patriot   Objavljeno: 25. rujna 2012. u 5:43

      Naravno, Dado. U svakoj pametnoj i afirmativnoj prilici. Ne treba ništa spominjati, copyright piše na slikama već otprije. Sve OK ...

    • F.Čabrijan
      F.Čabrijan   Objavljeno: 24. rujna 2012. u 8:53

      Pa kad se nešto radi,izgrađuje ili razgrađuje samo tamo ima postotaka i korupcije. Kao treba nova pruga, pa se druka ali ne zbog brzine vlakova već da se dijeli lova. Jasno tu novu prugu bi platili svi građani Hrvatske, jer samo se tako može dijeliti lova. Nisam baš pročitao da su neke štete zbog te male brzine? Opet ideje Vaše a plaćanje naše.

    • dado1
      dado1   Objavljeno: 24. rujna 2012. u 8:24

      @Patriot. Samo jedno pitanje. Dopuštate li korištenje slike uz naravno navođenje izvora, tj. Vašeg copyrighta.? Hvala na odgovoru.

    • Patriot
      Patriot   Objavljeno: 24. rujna 2012. u 5:01

      Željeznica u Hrvata služi onome čemu služi i brodogradnja. da se novac hrvatskih poreznih obveznika pretoči u privatne džepove ... uz veliku količinu nerada i nereda ...

      http://www.patriot.com.hr/foto/Kolodvor.jpg

  • ware1966
    ware1966   Objavljeno: 24. rujna 2012. u 3:07

    ovaj izvrstan tekst je potpuna metafora o hrvatskoj brzini izlaska iz krize (25 do 30 km na sat). infrastruktura koja bi mogla sudjelovati u obnovi i reindustrijalizaciji zemlje, a nece jer je potpuno trula.

    i sad, sto je vaznije za hrvatsku: peljeski most ili obnova pruge i lokomotiva na pravcu rijeka - madzarska granica? rodoljubi ce reci "most, most!" e taj most ce nas odvesti u potpunu propast (kao sto su nas u propast odveli "rodoljubi")...

  • pixel.ri
    pixel.ri   Objavljeno: 24. rujna 2012. u 1:01

    ...znaci 6 i pol sati vremenski nije niti puno za putovati na relaciji rijeka - zagreb...
    jednom prilikom sam otisao na kolodvor po informaciju kada ima vlak iz RI za ZG i djelatnica mi je kazala da krece nesto poslije 11h a dolazi oko 18h u zagreb... u prvi mah sam pomislio da sam krivo cuo, ali na kraju istina je bila previse brutalna... zato u nas sibaju autobusi autotransa ciji vlasnici pljackaju putnike iznosima voznih karata, dok u tim istim autobusima se vozi stoka od ljudi koja prdi smrdi, podriguje, kaslje, jedu masne kobasice da zasmrdi cijeli autobus i slicno... djelatnice na prodaji voznih karata i informacijama na autobusnom kolodvoru u rijeci uzasno neljubazne, nesimpaticne, nadrkane, cak i bezobrazne! koma...

    • unio
      unio   Objavljeno: 24. rujna 2012. u 10:55

      nebi se složio sa tobom,zadnje vrijeme putujem dosta prema puli i idem busom,meni na našem kolodvoru su ljubazne.Možda im im krivo pristupiš ili tražiš nešto a i sam neznaš što jer meni uvijek do sad lijepo odgovore i dobijem informaciju,čak mi izlistaju za taj sve polaske iz rijeke za pulu i dan kada se vračam sve iz pule prema rijeci da mogu sli lakše kombinirat od koga uzet povratnu kartu. Autotrans je skup to stoji a neki busevi nemaju dovoljno visok naslon za glavu pa vrat boli,valjda bude bolje ;)

  • Marinko
    Marinko   Objavljeno: 23. rujna 2012. u 23:55

    Dobar clanak. Nazalost,cini mi se da bi se slicna prica,pogotovo kada se govori o bespotrebnom cekanju,gubljenju vremena,ne-organizaciji rada i jasno kvaliteti onoga sa cime se radi moglo prenijeti na veliku vecinu drzavnih sluzbi i njezinih zaposlenika.Nema sumnje da su lokomotive i pruge stare.Ali to ne znaci da se posao ne bi mogao drugacije i bolje organizirati .Ali koga briga.

  • unio
    unio   Objavljeno: 23. rujna 2012. u 23:44

    bilo bi zanimljivo da su u bakar došli preuzet teret preko noči,onda bi vidjeli mrak i tamu cjelog kompleksa,tek onda koliko bi trebalo za čekat da se priključe vagoni ;)