Hrvatskome političkom životu od početka višestranačja Pribičević je pridonio djelujući kroz HDS s Markom i Vladom Veselicom te kroz HDZ uz predsjednika Tuđmana, istaknuo je Njavro
ZAGREB Sveučilišni profesor ekonomije i političar Đorđe Pribičević umro je u Zagrebu u utorak u 86. godini nakon duge i teške bolesti, priopćeno je iz Zagrebačke škola ekonomije i managementa.
Đorđe Pribičević rodio se 18. prosinca 1931. u Bosanskom Novom. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1955. Doktorat ekonomskih znanosti stekao je 1978. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1957. radio je u Državnom sekretarijatu za vanjske poslove u Beogradu, a od 1959. kao advokatski pripravnik u Zagrebu.
Od 1962. do 1967. asistent je na predmetu političkoj ekonomiji na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Sveučilišnu karijeru nastavio je na Elektrotehničkom fakultetu i Fakultetu za vanjsku trgovinu te Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je od 1984. godine bio redoviti profesor.
Objavio je nekoliko monografija iz područja makroekonomske i mikroekonomske teorije te veliki broj članaka iz tih područja i usporedne analize ekonomskih sustava, kaže se u biografiji koja je dostupna na mrežnim stranicama Pravnog fakulteta u Zagrebu. Kao gostujući profesor, predavao je na sveučilištima u Francuskoj, Njemačkoj i Austriji. Bio je posebni savjetnik predsjednika Republike (1994.–1996.) i veleposlanik Republike Hrvatske u Grčkoj (1997.–1999.).
Dekan Zagrebačke škole ekonomije i menagementa Đuro Njavro izrazio je sućut obitelji i prijateljima te istaknuo da je Pribičević ostavio za sobom veliko djelo, važan utjecaj na generacije svojih studenata kojima je predavao mikroekonomiju (teoriju tržišta i cijena) na Fakultetu za vanjsku trgovinu, a poslije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Hrvatskome političkom životu od početka višestranačja Pribičević je pridonio djelujući kroz HDS s Markom i Vladom Veselicom te kroz HDZ uz predsjednika Tuđmana, istaknuo je Njavro i dodao da je Pribičević, osim dužnosti savjetnika predsjednika Republike Hrvatske, bio i veleposlanik Republike Hrvatske u Grčkoj te da se zadnje desetljeće posvetio pisanju i obitelji.
Među najvažnijim djelima su mu: Osnove makroekonomske analize i ekonomske politike (1969.), Teorija tržišta i cijena (1984.) i Poslovni rječnik (urednik i koautor, 1991.).
