Gdje rezati zbog ušteda?

U Zavodu za mirovinsko osiguranje kolege u uredu dijelili plaću – nepostojeće čistačice

Gabrijela Galić

Kolege u uredu bi se dogovorili tko će nositi dokumente na poštu ili isprazniti koševe za smeže, i onda bi si taj "dodatak" uredno isplatili na plaći, dijeleći među sobom plaću čistačice koje zapravo nije ni bilo. Pravu čistačicu plaćala bi ustanova u čijoj se zgradi ured HZMO-a nalazi



ZAGREB  Povećanje plaća ravnatelja, zamjenika i pomoćnika u pet ustanova izazvalo je reakcije javnosti i sindikata koji su se oštro obrušili na vladin potez tim više što su izmjenama kolektivnih ugovora radnicima u tim istim ustanovama plaće smanjenje. No, u dijelu ustanova čijim će dužnosnicima primanja, odlukom Vlade, porasti, već su u prošloj godini ostvarene značajne uštede u poslovanju i to na rashodima za zaposlene, IT uslugama, administriranju i upravljanju, građevinskim i drugim uslugama. Samo u tri zavoda koja djeluju pod okriljem Ministarstva rada i mirovinskog sustava – REGOS, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) –  ukupno su lani, sređivanjem sustava, uštedjela gotovo 67,6 milijuna kuna. Pritom je ušteda na rashodima za zaposlene iznosila preko 19,4 milijuna kuna. Prema podacima resornog ministarstva i prije otvaranja razgovora o kolektivnim ugovorima, oštro se rezalo izdatke za prekovremeni rad, ugovore o djelu, ali i odvojeni život. Naime, i prekovremeni rad i odvojeni život nerijetko je isplaćivan u slučajevima kada za to nije bilo zakonske osnove. 


U podacima ministarstva rada i mirovinskog sustava o uštedama u tri zavoda ostvarenima lani, kao i planu daljnjih ušteda, posebno se ističe HZMO u kojem je sređivanje poslovanja sačuvalo 49,6 milijuna kuna, odnosno ukupno su troškovi smanjeni 11 posto u odnosu na godinu ranije. Pritom je na rashodima za zaposlene ušteđeno čak 18,2 milijuna kuna. 


U sustavu mirovinskog osiguranja, osim na ugovorima o djelu i prekovremenom radu štedjelo se i na jednom specifičnom dodatku, kojeg kolektivni ugovori niti ne poznaju. Naime, kako doznajemo, u ispostavama HZMO-a masovna je pojava bila da djelatnici ureda dijele plaću nepostojećeg djelatnika – spremačice odnosno dostavljača. Tako bi se, primjerice, djelatnici ureda dogovorili kada će tko od njih, primjerice, nositi dokumente na poštu ili isprazniti koševe za smeće u uredu, a na plaći bi za to dobili dodatak. Odnosno, ako je primjerice u uredu troje zaposlenih oni bi dijelili plaću spremačice na tri djela. Kako se neslužbenom može čuti, tako se poslovalo u cijelom nizu područnih ureda, a da je pritom postojala spremačica koja je čistila službene prostore i sanitarni čvor. No, nije bila zaposlenik HZMO-a, već općine ili institucije u čijem je prostoru ispostava HZMO-a. Takvoj inovativnoj praksi povećanja plaća, međutim, stalo se na kraj. 




Tako su ukupne uštede administriranja i upravljanja HZMO-a lani iznosile gotovo 32,8 milijuna kuna (od čega na rashode za zaposlene otpada 18,2 milijuna). Na IT uslugama ušteđeno je sedam milijuna kuna, dok su ulaganja u građevinske objekte smanjenja 9,7 milijuna kuna.