Grad: Rijeka
Danas: 29° djelomično oblačno
Sutra: 19° 27° djelomično oblačno
26. lipnja 2016.
Projekt istraživanja Jadrana

Slovenija traži procjenu utjecaja na okoliš, Hrvatska zasad ne da

Na hrvatskom dijelu Jadrana trenutačno je aktivno 17 platformi na devet eksploatacijskih polja / NL arhiva
Na hrvatskom dijelu Jadrana trenutačno je aktivno 17 platformi na devet eksploatacijskih polja / NL arhiva
Autor:
Objavljeno: 24. siječanj 2015. u 8:00 2015-01-24T08:00:00+01:00

Ravnateljica Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić kaže da susjedna država može zatražiti dodatne ekološke studije tak ako se na nakom istražnom polju otkriju nafta ili plin, a to je posao od pet godina

ZAGREB  Slovenija i Italija mogle bi Ministarstvu gospodarstva odnosno Agenciji za ugljikovodike zagorčati posao istraživanja i eksploatacije nafte i plina u Jadranu, ili ga, u najblažoj varijanti, odgoditi.

Kako je našem listu odgovoreno iz slovenskog Ministarstva okoliša i prostora, Slovenija će, prema Protokolu o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš, hrvatskom Ministarstvu zaštite okoliša i prirode podnijeti pisanu inicijativu za uključivanje u proces prekograničnog utjecaja na okoliš.

Od hrvatskih kolega, ističu, nisu dobili stratešku procjenu utjecaja na okoliš ovog projekta, koja je 16. siječnja u Hrvatskoj otišla u javnu raspravi s trajanjem do 16. veljače, te će zahtijevati da im se ona dostavi u Ljubljanu.

ESPOO konvencija

Kako piše portal energetika.net.com, Slovenija ima pravo prema Konvenciji o procjeni utjecaja na okoliš prekodržavnih granica (ESPOO konvencija) zatražiti vlastitu javnu raspravu o prekograničnom utjecaju na okoliš ovoga projekta.

No, kako napominje šefica Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić, ali potvrđuje i sam protokol na kojeg se pozivaju Slovenci, prekograničnu procjenu Slovenija može tražiti ukoliko dođe do eksploatacije nafte i plina, odnosno ako se potvrde nalazišta na dnu Jadrana, i odluče postavljati eksploatacijske bušotine.

Tijekom prvih pet godina istražnih radnji, koje bi trebale započeti najranije ove jeseni, ni jedna država s kojom graničimo na moru nema pravo tražiti vlastitu javnu raspravu o istraživanju ugljikovodika na Jadranu jer je Studija utjecaja na okoliš pokazala da prekograničnog utjecaja u ovoj fazi nema.

Studijom je samo utvrđeno da istražni blok 1 na samom sjeveru Jadrana zalazi u zaštićeno talijansko ekološko područje Trezze San Pietro e Bordelli te taj blok mora, i bit će smanjen, pri čemu ni smanjen, u ovoj »rundi«, nije dan u koncesju zainteresiranim tvrtkama.

– Nema osnove da itko zatraži raspravu o studiji utjecaja na okoliš u svojoj državi, jer je njome utvrđeno da prekograničnog utjecaja nema. Ukoliko se na nekom istražnom prostoru otkriju nalazišta nafte ili plina, moraju biti napravljene dodatne ekološke studije za svaku eksploatacijsku bušotinu i onda, sukladno navedenoj ESPOO, kao i Barcelonskoj konvenciji, druga država može provesti prekogranične konzultacije. Tako će se to i raditi, ističe Dorić. Ina je, napominje, već do sada imala prekogranične konzultacije s Italijom zbog svojih polja u sjevernom Jadranu.

Škrlec: Vladina retroaktivna legalizacija sramotna

Hrvatski europarlamentarac, zastupnik ORaH-a Davor Škrlec oglasio se jučer priopćenjem u kojem stoji kako su Agencija za ugljikovodike i Vlada prekršile Zakon o zaštiti okoliša, jer su se sve aktivnosti, uključujući istraživanje podmorja koje je proveo norveški Spectrum, smjele provesti tek nakon što Sabor usvoji Strategiju upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem. Iz Agencije za ugljikovodike i Ministarstva gospodarstva tek najavljuju, kaže, donošenje Zakona o sigurnosti priobalnih naftnih i plinskih djelatnosti  koji bi trebao propisati administrativne procedure javnog nadmetanja i ishođenja dozvola za priobalne naftne i plinske djelatnosti. »Vlada time šalje jasnu poruku kako će novim zakonom retroaktivno legalizirati sve provedene administrativne procedure i svoje odluke, što je sramota za izvršnu vlast koja bi trebala biti primjer svojim građankama i građanima«, zaključuje Škrlec.

Na nogama i Italija

Osim Slovenaca, na noge se digla i Italija, čiji europarlamentarci od srpnja prošle godine naovamo Europskoj komisiji postavljaju pitanja o tome hoće li i kako spriječiti po okoliš, turizam i ribarstvo »potencijalno štetno« bušenje u Jadranu.

Agilni talijanski eurozastupnici ne spominju, dakako, da na vlastitoj strani Jadrana imaju oko 70 aktivnih plinskih, i još 38 naftnih eksploatacijskih bušotina, dok su istražnih do sada iskopali oko 1.300.

Hrvatska je, u sjevernom Jadranu, imala deset puta manje istražnih bušotina, a aktivno je 17 platformi na devet eksploatacijskih polja. Na proljeće bi, podsjetimo, Hrvatska s pet koncesionara – dva strana konzorcija i Inom, koja u posao ide samostalno, trebala potpisati ugovore o istraživanju i eksploataciji na deset jadranskih polja.

Europska komisija je, od pet pitanja talijanskih europarlamentaraca od srpnja prošle godine naovamo, odgovorila na dva, napominjući kako svaka zemlja članica EU-a ima pravo odlučivati o svojoj energetskoj opskrbi, ali je i odgovorna za implementaciju sigurnosnih direktva u svoje zakonodatstvo, što će i Hrvatska učiniti do srpnja ove godine.

HNK Rijeka