Vrdoljak očekuje pola milijarde eura od Bruxellesa za LNG i plinovode

Branko Podgornik

23. srpanj 2014 08:25

Vlasti neće dopustiti da vlasnici zemljišta blokiraju gradnju LNG-a, upozorio je Vrdoljak

ZAGREB Očekujemo da će Europska komisija s 320 milijuna eura sufinancirati gradnju terminala za ukapljeni plin (LNG) na Krku, koji je postao jedan od strateških energetskih prioriteta ne samo za Hrvatsku, nego i za EU, jer omogućuje sigurniju opskrbu plinom država u ovom dijelu Europe, izjavio je jučer ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. 

   – Na taj način Komisija bi sufinancirala 50 posto vrijednosti LNG-a, što je vjerojatno njezin maksimalni mogući udio u tom strateškom projektu, kazao je Vrdoljak. Terminal je vrijedan oko 640 milijuna eura. Dokumentacija za projekt trebala bi biti završena do 2015., kada Vlada planira kandidirati LNG za sufinanciranje iz europskih fondova. »Očekujemo da će terminal biti završen 2019., a najkasnije 2020. godine«, kaže ministar. 

   Od krčkog terminala gradit će se otpremni plinovodi u unutrašnjost, vrijedni oko 420 milijuna eura. Vrdoljak kaže da i tu očekuje sufinanciranje iz EU, pa bi Hrvatska za terminal i plinovode mogla od EU dobiti pola milijarde eura nepovratnog novca. Vlasti neće dopustiti da vlasnici zemljišta svojim zahtjevima blokiraju gradnju LNG-a, s obzirom na njegovo strateško značenje za Hrvatsku i EU, upozorio je Vrdoljak na konferenciji za novinare u državnoj tvrtki Plinacro.   

Vrdoljak je dao do znanja kako Hrvatskoj trenutačno nije najvažnije graditi priključak na plinovod Južni tok, za čiju su gradnju zainteresirani Rusi. Šefu Gazproma Alekseju Milleru hrvatska je strana već rekla da je zainteresirana za odvojak od Južnog toka »ako se znatno poveća« potrošnja plina u Hrvatskoj. Do toga bi moglo doći ako neki ruski investitori požele uložiti novac u energetski intenzivne industrije u Hrvatskoj – predložio im je Vrdoljak – što bi sadašnju hrvatsku potrošnju od 2,8 milijardi povećalo na oko četiri milijarde prostornih metara plina. 

   Međutim, nakon ukrajinske krize EU je sve više rezerviran prema gradnji »ruskog« Južnog toka koji bi od Bugarske išao do Austrije, preko Srbije i Mađarske. EU prioritet daje alternativnom, Transjadranskom plinovodu (TAP) koji bi od Kaspijskog jezera vodio preko Turske, sjeverne Grčke i Albanije prema Italiji. Hrvatska će se priključiti na taj plinovod putem Jadransko-jonskog plinovoda (IAP), koji će se graditi kroz Crnu Goru i Albaniju. 

   – Jadransko-jonski plinovod također bi trebao biti završen 2019. godine, usporedo s Transjadranskim, a njegova gradnja u Hrvatskoj stajat će oko 330 milijuna eura, izjavio je Marin Zovko, predsjednik uprave Plinacroa, tvrtke koja je trenutačno Hrvatsku premrežila s više od 2.600 kilometara plinovoda. Plinacro je posljednjih godina uložio 600 milijuna eura u plinovode, a sljedećih godina planira ulaganja udvostručiti, na oko 1,2 milijarde kuna, najavio je Zovko