Tiha deprecijacija

Priprema za bankrot ili pomoć izvoznicima? Tečaj blizu 8 kuna za euro, a HNB ne intervenira

Aneli Dragojević Mijatović

Klizanje tečaja nije moguće tumačiti znakom bilo kakve promjene u tečajnoj politici, a pogotovo ne odustajanjem od politike stabilnog tečaja, odgovaraju na naš upit u HNB-u



Tečaj kune već se neko vrijeme kreće nešto ispod 7,70 kuna za euro (trenutno je 7,665), no središnja banka zasad ne intervenira na deviznom tržištu. S obzirom da je ranijih godina tečaj bio na prosječno nižim razinama, oko 7,4 ili 7,5 kuna za euro, na djelu je tiha deprecijacija kao posljedica ponude i potražnje na deviznom tržištu.


Ako se zavrne slavina stranih kredita, jer je zemlja u režimu prekomjernog deficita, glavni izvor (pre)jake kune mogao bi iščeznuti, pa u tom kontekstu ima smisla zapitati se, je li ova deprecijacija, koja zasad još ipak nije toliko značajna, tiha prilagodba središnje banke na mogući bankrot javnih financija uslijed potencijalnog zatvaranja priljeva dužničkog kapitala, što bi naravno rezultiralo naglim skokom tečaja ukoliko se ne intervenira. S time da je prostor za intervencije uvijek omeđen razinom deviznih rezervi.   Odustaje li dakle HNB pomalo od politike čvrste kune, osjećajujući da će se kad-tad morati prilagoditi slaboj industrijskom bazi koju jaka kuna dodatno ugrožava. Iz središnje banke odlučno demantiraju da je riječ o nekoj ciljanoj tihoj deprecijaciji ili promjeni politike tečaja:

  – U tečajnom režimu kakav se primjenjuje u Hrvatskoj, stanovite oscilacije tečaja kune prema euru u oba smjera, a onda posredno i prema drugim valutama, uobičajena su pojava, i odraz su trenutačnog odnosa ponude i potražnje na deviznom tržištu. I »klizanje« tečaja koje je potaknulo ovaj upit takve je naravi, i to bez ikakvih »ekscesnih« zbivanja: u odnosu na stanje prije mjesec dana tečaj kune prema euru promijenjen je samo 0,15 posto, a u odnosu na 8. prosinac prošle godine samo 0,45 posto, tvrde u HNB-u. Dakle, kažu, »to doista nije moguće tumačiti znakom bilo kakve promjene u tečajnoj politici Hrvatske narodne banke, pogotovo ne odustajanjem od politike stabilnog tečaja kune prema euru«, poručuju.


  – Kod toga treba naglasiti da ne postoji nikakav unaprijed određeni raspon tečajnih kolebanja, krajnje točke kojega bi automatski podrazumijevale intervenciju središnje banke, već do intervencije dolazi kad se ocijeni da su tečajne promjene takvog tempa i intenziteta da bi mogle biti pogrešno shvaćene na tržištu i izazvati neželjene reakcije tržišnih aktera, odgovorili su iz središnje banke na naš upit.Da se HNB ovime ne priprema ni na kakav bankrot tvrdi i prof. dr. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Kaže da je razumljivo da u uvjetima politike koju HNB vodi, a to je politika stabilnih cijena, ako te cijene nemaju tendenciju rasta, nego pada.

Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista…