Brodogradilište u Martinšćici radi u tri smjene

Lenac ne gasi svjetla: Dokovi puni brodova, ali nedostaje radnika

Orjana Antešić

Najveći broj ljudi angažiran je na zahtjevnoj preinaci »Cable Enterprisea«, jer bi kašnjenje uzrokovalo goleme penale. Nedostaje kvalificiranih zavarivača, cjevara, električara... koji su mahom otišli iz Hrvatske, trbuhom za kruhom



RIJEKA  U Brodogradilištu »Viktor Lenac« posljednjih tjedana pucaju po šavovima od posla, radi u dvije, pa i tri smjene, a uz svoje radnike, njih oko 500, angažirali su i svu dostupnu kooperantsku radnu snagu diljem Hrvatske, otprilike još toliki broj. I još im nedostaje ljudi, kaže predsjednik Uprave Robert Škifić.


  Kraj prošlog tjedna dočekali su s devet brodova, u jednom trenutku u dokovima i na vezu bilo ih je čak dvanaest. Ne računajući pritom njihov najveći i najvažniji posao, preinaku kabelopolagača »Cable Enterprise« na kojem je trenutno angažirano i najveći broj ljudi, u ovoj fazi posla naročito cjevara.


Posao je velik i zahtjevan, rok za završetak ove preinake prilično kratak, sredina veljače iduće godine. Bilo kakvo značajnije odstupanje od onog što su ugovorili s Prysmianom, vlasnikom ovog broda, »Lencu« bi u čas posla donijelo penale u takvim svotama da »boli glava«.


  – Sa preinakom »Cable Enteprisea« zasad sve ide prema planu. Ulažemo maksimalne napore da posao odradimo kvalitetno i u ugovornom roku i vjerujem da ćemo u tome uspjeti, kaže Škifić.    Ulog je ogroman, riječ je o poslu od dvadesetak milijuna eura, a i referenca jedne ovakve uspješno odrađene preinake bio bi velik plus za »Lenac« kojemu bi ova godina, nakon izlaska iz stečaja, mogla biti rekordna po broju dokovanih brodova.

  Da je kojim slučajem situacija od prije sedam, osam godina, kada su brodari proživljavali pravu renesansu u cijenama vozarina, »Lenac« bi danas plivao u novcu. No, nažalost, još nema značajnijeg oporavka na tržištu brodskog prostora, pa brodarske kompanije i dalje naručuju samo najnužnije zahvate.


Pribroji li se tome i nesmiljena konkurencija koja vlada među brodogradilištima na Mediteranu, naročito onih turskih koji dodatno snižavaju cijene, financijski efekti obavljenih remontova brodova mogli bi se podvesti pod onu »velik promet, mala zarada«.


Prosječni prihod po brodu, zbog malog opsega radova koji se naručuju i niskih cijena, i dalje se vrti oko 220.000 eura, napominje Škifić. Zato se pokušava nadoknaditi sa što većim brojem brodova. Do konca prošlog tjedna, kroz tri »Lenčeva« doka prošlo je ukupno 70 brodova, još ih je pet ugovoreno, a Škifić vjeruje da će ovogodišnju listu zaključiti sa više od 80 brodova na dokovanju.    No, ovaj povećani obujam posla otvorio je i novi problem. Nedostatak kooperanata odnosno dodatne kvalificirane radne snage.

Više možete pročitati u tiskanom izdanju!