Hrki i Haris Pavletić / Snimio Marin Aničić
Bilo bi suludo ne iskoristiti potencijal ovako velikog projekta za promoviranje turističke ponude. U suradnji s gradovima, turističkom zajednicom i ostalim partnerima pripremit ćemo zabavan i edukativan kulturno-umjetnički program, s naglaskom na dobar provod i trajne uspomene
Iako organizatori nisu tako nešto očekivali, Europske sveučilišne igre Zagreb – Rijeka 2016. izazvale su iznimno velike polemike. Najavljene kao nova Univerzijada, mada dakako nije riječ o istom natjecanju, najprije su dugo živjele u sjeni, da bi na vidjelo hrvatske javnosti izbile zbog problema financijske prirode.
Odjednom je tako postalo važno »koliko su nam bitne«, »koja je razina kvalitete sportaša« na njima i slično, što je skoro pa vodilo u jednu od većih hrvatskih, i ne samo sportskih, međunarodnih blamaža. Srećom, sve se relativno brzo vratilo u normalni kolosijek, tako da su pripreme za igre čije je otvaranje u Zagrebu 12. srpnja, a zatvaranje veličanstvenom paradom na riječkom Korzu 5. kolovoza ove godine, u punom jeku.
O suštini igara, ali i smislu studentskog sporta, razgovarali smo s Harisom Pavletićem, Riječaninom koji se našao u najvišim organizacijskim strukturama igara. U travnju je postao potpredsjednikom Europske sveučilišne sportske organizacije, dok se na najvišim pozicijama nalazi i po pitanju Europskih sveučilišnih igara Zagreb – Rijeka kao i Hrvatskog akademskog sportskog saveza. Također, predsjednik je Riječkog sportskog sveučilišnog saveza.
Možete li nam otkriti najvažnije elemente zatvaranja Igara koje će se održati u Rijeci. Najavljuje se veliki spektakl s, ako se ne varamo, defileom u kojem će biti po prilici 5 tisuća ljudi.
– I bit će veliki spektakl, ali ne bih previše otkrivao. Režiju otvaranja i zatvaranja radi naš poznati kazališni redatelj Krešimir Dolenčić što nam garantira vrhunsku kvalitetu i odličan provod za sve sudionike i gledatelje. Otkrit ću vam samo jedan detalj, a to je da će prepoznatljivi riječki brend – karneval, biti u podlozi priče.
Ovaj liječnik s diplomom riječkog Medicinskog fakulteta svoje je organizacijske sposobnosti na iznimno visoku razinu doveo radeći u farmaceutskoj industriji gdje je jedan od čelnih ljudi globalno poznate tvrtke na prostoru Hrvatske i regije.
Izazovi
Jesu li usuglašeni svi prijepori, jesu li ove europske studentske igre konačno ušle u mirnije vode? Ponajprije mislimo po pitanju financiranja?
– Rekao bih da smo ušli u mirnije vode, ali još uvijek imamo izazova. Razgovaramo s partnerima i pokušavamo riješiti otvorena pitanja i čini se da se gibamo u pravom smjeru. S gradovima i sveučilištima od početka komuniciramo na dnevnoj bazi, a nakon određene pauze i nadležno Ministarstvo je otvorilo vrata. Očekujem u idućem razdoblju intenziviranje suradnje te na kraju veliki spektakl u srpnju.
Svojedobno, prije 29 godina Univerzijada se slavila gotovo kao Olimpijada. Tri desetljeća kasnije doživljaj studentskog sporta je radikalno drugačiji.
– To su nažalost, ili na sreću, bila druga vremena. Cijela Hrvatska je živjela za Univerzijadu. Financiranje nije bilo upitno, a Zagreb se izgradio i obnovio na najvišoj razini. Upravo na tom sjećanju i pozitivnom osjećaju mi pokušavamo graditi novu Univerzijadu. Iako ovaj put dolaze »samo« sveučilišta iz 45 europskih zemalja, sportaša i sportova će ovoga puta biti gotovo dvostruko nego ’87.
Paralelno će se odvijati i igre studenata s invaliditetom?
– To je velika stvar za akademski sport i sport uopće. Full inclusion Igre kako smo ih mi zamislili definitivno pokreću nove standarde gdje će se svi studenti natjecati, družiti i uživati u isto vrijeme. Kao pilot-projekt za ove igre uključili smo dva sporta koja smo izabrali zajedno s Hrvatskim paraolimpijskim odborom jer okupljaju najviše studenata u Europi, a svaki grad će ugostiti jedan sport koji će uključivati i osobe s invaliditetom. U Zagrebu je to stolni tenis, a u Rijeci plivanje.
Tada je Zagreb ugostio oko 3.800 sportaša u 13 sportova, a u srpnju u Zagrebu i Rijeci očekujemo prema zadnjim prijavama preko 5.500 sudionika u 23 sportske discipline. Ako samo pogledamo brojke, jasno je da će Europske svučilišne igre Zagreb-Rijeka biti najveći i najmasovniji sportski događaj za mlade u Europi ove godine.
Prilika
Koje su najveće prednosti igara. Sportski dosezi ili nešto drugo, odnosno kombinacija svega pomalo?
– Igre su prije svega prilika da se gradovi Zagreb i Rijeka, pa i čitava Hrvatska, predstave europskoj akademskoj zajednici. Predstavnici više od 400 sveučilišta dolaze u Hrvatsku i tu priliku moramo iskoristiti. Znamo da se hrvatska visoka učilišta bore za mjesto pod suncem na europskom obrazovnom prostoru i upravo je ovo prilika da se pokaže u očima europskih predstavnika što znamo, što možemo i kamo planiramo ići.
– podijeliti preko 180.000 obroka
– ostvariti preko 60.000 noćenja
– popiti više od 200.000 litara vode
Volonteri
– 2.000 volontera
– 272.000 sati volonterskog rada
– 34.000 radnih dana
– 20 mil. kuna volonterskog rada
Igre na TV
– 15 h prijenosa uživo
– 21 h ukupnog TV programa
Sportske borbe
Igre će pružiti:
– preko 5.000 sportskih borbi
– više od 200.000 min. sportskih natjecanja
– 1.200 osvajača medalja
Sportski dosezi su naravno važni i kroz različite sportove gledati ćemo i vrhunske sportašice i sportaše, ali ipak ovo natjecanje ne možemo mjeriti s razinom Olimpijskih igara. Tu je važna i turističko-promotivna komponenta koju stavljamo pred preko 5.500 sudionika u nadi da će provesti nezaboravnih 15 dana u Hrvatskoj i u skoroj budućnosti se vratiti, bilo kao studenti postdiplomci, poslovni ljudi ili turisti.
Ima nemalo tipične primorske sumnjičavosti, te se mnogi pitaju zbog čega Rijeka, a ne Split koji se uvijek rado hvali karakterom »najsportskijega grada na svitu«.
– Rijeka je uvijek bila sportski grad i to dokazuje iz godine u godinu. Možda nemamo najveća natjecanja, ali sportski objekti se ne mogu posramiti ni u komparaciji sa Zagrebom i Splitom. Štoviše, u pripremi Igara morali smo pregledati sve sportske objekte u oba grada i moram reći da Rijeka puno bolje stoji. Što se tiče samih Igara, ideja je i potekla iz Rijeke. Naime, prvo Europsko sveučilišno prvenstvo u Hrvatskoj je organizirano upravo u Rijeci 2007.
Bila je to odbojka s rekordnih 34 tima u muškoj i ženskoj konkurenciji. Nakon toga uslijedili su rukomet 2011. godine, bridge 2013. i taekwondoo 2015. godine, a to su bili samo organizacijski testovi Riječkog sportskog sveučilišnog saveza za Igre koje nas čekaju ove godine. Rijeka ima jak organizacijski tim koji već godinama organizira velike međunarodne događaje, što dokazuje i činjenica da same Igre vodi veliki tim ljudi iz našega grada. Morat ću razočarati Splićane. Ove će godine Rijeka biti »najsportskiji grad na svitu«.
Inkluzija
U kojim će se sportskim disciplinama odvijati ogledi u Rijeci i Opatiji?
– Rijeka i Opatija će ugostiti šest različitih sportova te jedan sport za osobe s invaliditetom. Radi se o rukometu i vaterpolu kao timskim sportovima, te judu, taekwoondou, plivanju i košarci 3×3 kao pojedinačnim sportovima.
Uz ove sportove, kao dodatnu komponentu igara organiziramo i plivanje za studentice i studente s invaliditetom u tzv. »full inclusion« varijanti, što bi značilo da parasportovi idu u isto vrijeme s ostalim sportskim programom. Ovo je jedno od rijetkih sportskih natjecanja koje na ovaj način prepoznaje jednakost sportaša i stoga iziskuje izuzetno zahtjevnu organizaciju.
Dolaze li neka poznatija sportska imena?
– Očekujemo dolazak nekolicine vrhunskih sportaša, čak i olimpijaca, pogotovo u pojedinačnim sportovima, ali zasad ne mogu o imenima dok ne završimo s nominativnim prijavama. Ipak, ovo je olimpijska godina i Brazil počinje nedugo nakon zatvaranja Igara u Zagrebu i Rijeci te je za očekivati da je Olimpijada ipak prvi izbor za najbolje od najboljih.
Koliko će ukupno sportaša boraviti na Kvarneru?
– Kao što sam ranije napomenuo, ukupno u Hrvatsku dolazi više od 5.500 sudionika, a od toga će Rijeka ugostiti oko 1.700. Prve projekcije su bile na 1.500, ali prema posljednjim informacijama interes je porastao i morali smo uz novi studentski dom na Trsatu, aktivirati i stari dom na Krnjevu da možemo smjestiti sve zainteresirane sudionike.
Promocija
Nije li to onda sjajna prigoda da Rijeka iskoristi Igre za promociju Europske prijestolnica kulture. Jeste li s gradskim čelništvom po tom pitanju imali razgovore?
– Europska prijestolnica kulture je sjajan i vrijedan projekt za naš grad koji je od samih početaka kandidature koordiniran s Gradom i od naše strane u potpunosti podržan i promoviran. Za same Igre pripremamo veliku promociju i najavu tako da i našu sportsku manifestaciju iskoristimo kao promotivnu platformu vrhunskog kulturnog projekta.
Prema vašim kontaktima s relevantnim ljudima koji u političkom i turističkom smislu vode ovu regiju, hoćemo li kapitalizirati igre u vidu velikog broja ljudi koji će nam se vraćati, koji će se zaljubiti u naš kraj te tako igre vratiti s pozitivnim kamatama? Drugim riječima, pripremaju li se za ta tri tjedna posebni dodatni programi?
– Naravno da pripremamo. Bilo bi suludo ne iskoristiti potencijal ovako velikog projekta za promoviranje turističke ponude. U suradnji s gradovima, turističkom zajednicom i ostalim partnerima pripremit ćemoi zabavan i edukativan kulturno-umjetnički program s naglaskom na dobar provod i trajne uspomene. Tijekom samih Igara očekujemo da će grad živjeti 24 sata tih 14 dana i da će uspomene iz »grada koji teče« ostati trajno zapisane u mislima naših posjetitelja.
Dobitak
Dakle, dobit ili gubitak? I ne mislimo pritom samo na materijalnu stranu.
– Igre su definitivno dobitak, i to veliki. Samo da vam navedem nekoliko brojeva pa će vam biti jasno. Tehnička organizacija Igara košta otprilike 38 milijuna kuna, od čega sami sudionici plaćaju oko 30 posto. Ostatak se namiruje od javnih sredstava i sponzorstava. To je što se rashodovne strane tiče.
Što se tiče prihoda, Igre su poslužile kao platforma za privlačenje sredstava EU i kroz projekt izgradnje, i rekonstrukcije studentskih domova u Zagrebu i Rijeci smo povukli preko 400 milijuna kuna, od čega je državni proračun uprihodio 100 milijuna kuna PDV-a. Osim toga, na prethodnim igrama u Cordobi i Rotterdamu s manjim brojem sudionika (oko 3.000), izvanpansionska potrošnja je iznosila više od 3,5 milijuna eura.
Gledajući samo ove brojeve, jasno je da su Europske sveučilišne igre Zagreb-Rijeka 2016, definitivno pozitivan projekt koji nam nosi ne samo kvalitativnu, nego i kvantitativnu dobit.
