Digitalizacijom kina filmska vrpca definitivno odlazi u povijest. Stoga se kroz ovogodišnji program provlače posvete starim majstorima, a festival završava posljednjim velikim hitom Martina Scorsesea »Hugo 3D« koji je također jedinstvena posveta pionirima sedme umjetnosti
MOTOVUN Motovunski filmski festival počinje danas i potrajat će do srijede, 1. kolovoza. No, već je jučer, prije službenog početka festivala, održan takozvani »nulti dan« – dan kad su se počeli okupljati posjetitelji i gosti, kad je proradio kamp, festivalska blagajna i trgovine, a grad ponudio uobičajenu dozu festivalske zabave. Upriličena je, između ostaloga, i prigodna, besplatna projekcija holivudskog spektakla »Red Tails« koji je sniman i u Motovunu.
Neprekidan niz filmskih projekcija pet dana i pet noći, od subote do srijede, u čijem će se glavnom programu prikazati 22 filma odabrana između stotina naslova recentne svjetske kinematografije, ovodišnji je 15. Motovun film festival koji je večeras svečano otvoren na motovunskom trgu.
Direktor festivala Igor Mirković na svečanosti otvaranja ocijenio je kako su izabrani filmovi zapravo “vrh vrhova” te kako je sačinjena, kako je rekao “jedna dobra kombinacija poznatih i manje poznatih radova”. On je kazao kako je ovo vjerojatno posljednji festival na kojem se filmovi prikazuju s filmske vrpce, jer, kako je rekao „nastupa era digitalizacije, pa će s nekoliko posveta ovogodišnji Motovunski filmski festival odati počast filmskoj vrpci kao mediju koji je na svojim leđima iznio 110 godina filmske povijesti“. Stoga su večeras i posjetitelji pozvani da minutom šutnje odaju počast “preminuloj filmskoj vrpci”.
Među pratećim programima Mirković je posebno izdvojio filmove o apokalipsi, odnosno o smaku svijeta, kroz četiri filma koji tematiziraju posljednje dane na Zemlji te programe Konfucijevog instituta, koji će kroz pet festivalskih dana nizom radionica približiti kinesku kulturu ovom dijelu Europe.
Svečanosti otvaranja 15. Motovun film festivala nazočila je i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.
Nazočnima se obratila redateljica filma “Sestre” Ursula Meier, film koji je prikazan na motovunskom trgu nakon otvaranja.
U glavnom programu prikazat će se, među ostalim, film “Raj: Ljubav” austrijskog redatelja Ulricha Seidla, prošlogodišnjeg dobitnika motovunske nagrade “Maverick”, zatim film “Tajni adut” američkog redatelja Todda Solondza, čiji je film “Sreća” obilježio prvi Motovun film festival te “Danak anđelima” Kena Loacha, što je četvrti put da se neki njegov film prikazuje u Motovunu.
Na kraju festivala dodijelit će se glavna nagrada Propeler Motovuna, Nagrada Bauer za najbolji film godine za filmove snimljene u sedam regionalnih kinematografija. Nagradu FIPRESCI dodjeljuje tročlani međunarodni žiri filmskih kritičara. Žirijem nagrade “Propeler” predsjeda glumica Jagoda Kaloper.
Dobitnici nagrade “50 godina” su redatelji Veljko Bulajić i Lordan Zafranović.
Jedan dio Motovuna održan je već u zagrebačkom kinu »Tuškanac«, gdje je prikazana retrospektiva Terencea Daviesa, po mnogima jednog od ponajboljih britanskih redatelja u povijesti. Davies je ovogodišnji dobitnik nagrade »Maverick«.
Na ovogodišnjem MFF-u bit će prikazano više od 100 naslova raspoređenih u 70 projekcija, a cjelovit raspored svih festivalskih programa objavljen je na web-stranici festivala. Programom dominiraju neki znani festivalski hitovi, kao što su novi film Ulricha Seidla »Raj: Ljubav«, kultni naslov ovogodišnjeg Cannesa »Sveti motori« Leona Caraxa, novi filmovi poznatih autora Kena Loacha »Danak anđelima« i Toda Solondza »Tajni adut«…
Od Meliesa do Scorsesea
Osobitost festivala je da se na otvaranju prikazuje 110 godina stari film jednog od prvih redatelja u povijesti Georgesa Meliesa »Put na mjesec«, čime se uvodi u glavnu temu ovogodišnjeg festivala: karmine za filmsku vrpcu, koja će digitalizacijom kina definitivno otići u povijest. Stoga se kroz ovogodišnji program provlače posvete starim majstorima, a festival završava posljednjim velikim hitom Martina Scorsesea »Hugo 3D« koji je također jedinstvena posveta pionirima sedme umjetnosti. Premda je film dobio pet Oscara, u Hrvatskoj nije prikazan u svojoj izvornoj 3D verziji, pa je ovo jedinstvena prilika da se vidi u punom sjaju.
U utrku za nagradu »Bauer« ušlo je dvanaest nominiranih filmova iz ex-Yu zemalja: biračko tijelo sastavljeno od ravnopravno zastupljenih predstavnika svih kinematografija (profesionalaca i filmskih kritičara) odgledalo je svoje filmove i dodijelilo svoje glasove. Tri filma s najvećim brojem sakupljenih glasova ostali su u igri. To su »Izlet«, debitantski rad Nejca Gazvode iz Slovenije, zatim »Klip« srpske redateljice Maje Miloš i hrvatski »Ljudožder vegetarijanac« tandema Alen Bović/Branko Schmidt. O konačnom laureatu nagrade »Bauer« odlučit će žiri u sastavu: Pjer Žalica (redatelj, BiH), Nikola Vukčević (redatelj, Crna gora), Marija Škaričić (glumica, Hrvatska), Arta Dobroshi (glumica, Kosovo), Vladimir Blaževski (redatelj, Makedonija), Karpo Godina (redatelj i snimatelj, Slovenija), Svetozar Cvetković (glumac i producent, Srbija).
Budući da su česti prigovori da je film i dalje igralište za muškarce, Motovunski filmski festival ove godine ugostit će dvije redateljice s najvećim filmskim priznanjima u Europi. U Berlinu je »Srebrnog medvjeda« za film »Sestra« dobila Švicarka Ursula Meier. U Motovun dolazi i Taisia Igumenceva, studentica filma prestižne moskovske škole VGIK. Njezin film »Put ka« dobio je prvu nagradu u programu Cinefondation, koji ističe izuzetna ostvarenja studenata »sljedeće generacije« autora, onih na kojima svijet ostaje.
»Opake žene«
Nagrada »50 godina« bit će dodijeljena dvojici autora koji imaju više razlika nego sličnosti, ali ih povezuje činjenica da su obojica film odabrali još u najranijoj mladosti i ostali mu vjerni cijeli život. Veljko Bulajić svoje je prve kratke filmove snimao početkom pedesetih, Lordan Zafranović prve amaterske režije potpisuje kao šesnaestogodišnjak. A upravo to je smisao ovoga priznanja: njime Motovunski filmski festival odaje počast profesionalcima čija je upornost opstajanja u nemirnim vodama filmske industrije nadišla pola stoljeća.
Izdvajamo i program »Tko je ubio Barbie?«, koji je posvećen »opakim ženama«. Projekcije počinju filmom »Romance« Catherine Breillat, jedne od najnagrađivanijih i najosporavanijih europskih autorica, kojoj puritanci zamjeraju eksplicitne prizore erotike i nasilja. Slični pokušaji diskreditiranja pod krinkom brige za javni moral pratili su i karijeru njene kolegice Virginie Despentes, koju domaća publika zna po kontroverznom »Rasturi me«, a bit će prikazan njen dokumentarac »Mutantes: Punk Rock Feminism«.
Da se radikalnom queer politikom ne moraju baviti samo žene, dokazuje parodični »Raspberry Reich« u režiji kanadskog redatelja i pornografa Brucea LaBrucea. Tu je i dokumentarac »Rise Above« o lezbijskoj punk skupini Tribe 8 iz San Francisca, čiji su koncerti vrvjeli seksom na pozornici, simboličkim kastracijama i sado-mazo interakcijom s publikom. Bit će upriličeno i druženje s aktivisticom, feministicom i filmskom teoretičarkom Mimom Simić, koja je i sama protagonistica dokumentarca o kompliciranim odnosima na zagrebačkoj lezbijskoj sceni.
