Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 6° 4
Sutra: 6° 6° 4
20. studenoga 2018.
Vrijeđanje i mržnja

Politizacija nepodnošljivom lakoćom: Minula godina bila je jedna od turbulentnijih za kulturu

Vojko Obersnel, Zlatko Hasanbegović i Ivan Šarar / Foto Sergej DRECHSLER
Vojko Obersnel, Zlatko Hasanbegović i Ivan Šarar / Foto Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 3. siječanj 2017. u 10:30 2017-01-03T10:30:34+01:00

Kulturnjaci tvrde da će 2016. godinu više pamtiti po negativnostima i podjeli na »naše i njihove", a rijetki pozitivni događaji su proglašenje Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. i Nobelova nagrada za književnost Bobu Dylanu"

Ako bi trebalo izabrati kulturni događaj 2016. godine, prema našem izboru to je zasigurno proglašenje Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Rijeka je u borbi za ovu prestižnu titulu, u drugom krugu natjecanja, nadmašila Pulu, Osijek i Dubrovnik, i pokazala da je spremna u idućih nekoliko godina razvoj grada temeljiti na najširem području kulture. To je prepoznala i ocjenjivačka komisija koja je upravo Rijeci dala povjerenje da 2020. bude hrvatski grad koji će s ponosom nositi naslov kulturne prijestolnice i dokazati da je tu titulu zaslužio.

Istaknuto je da se odluka povjerenstva u procjenjivanju predloženih programa gradova nije temeljila samo na programima koje su pripremili za 2020. godinu, već i na svemu onom što se namjerava ostvariti i u godinama nakon što Rijeka ponese titulu Europske prijestolnice kulture. »Ključ je međunarodna dimenzija programa, ona ispunjava i prožima svaku poru života... To smo promatrali i tražili. Naglasak nije bio samo na umjetnosti, već na tome kako umjetnost i kultura služe i gradu, i zemlji, i Europi i njihovim građanima«, istaknulo je povjerenstvo.

Naši i njihovi

Za razliku od ovog iznimno pozitivnog događaja na planu kulture, u 2016. podosta negodovanja među kulturnjacima izazvao je izbor Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture. Po struci povjesničar, u javnosti je do tada bio poznat po nizu kontroverznih izjava o antifašizmu, fašizmu i NDH. Podsjetimo na neke od poteza bivšeg kontroverznog ministra. Već u prvom tjednu ministarskog mandata Hasanbegović je donio odluku o ukidanju Stručnog povjerenstva za neprofitne medije te ukinuo financijsku proračunsku potporu neprofitnim medijima. Spomenimo i pokušaj smjene čitavog Vijeća za elektroničke medije, pa afere s Hrvatskim državnim arhivom i Državnim arhivom Osijek, a Hasanbegović se okrznuo i Rijeke ne potvrdivši imenovanje Marina Blaževića za intendanta HNK-a Ivana pl. Zajca. Nakon posljednjih izbora, na Hasanbegovićevo mjesto došla je Nina Obuljen Koržinek, sadašnja ministrica kulture u Vladi Andreja Plenkovića.

Kako je za Hinu izjavio glavni urednik izdavačke kuće Fraktura Seid Serdarević, godina 2016. bila je jedna od najturbulentnijih u hrvatskoj kulturi, godina u kojoj su više nego ikada politika i moć koju ona nosi bile glavni akteri i koja će ostati upamćena prije svega kao ona u kojoj je dijalog zamijenjen bujicama netolerancije, u kojoj su razneseni zameci građanske kulture. Imenovanje Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture u kratkotrajnoj vladi Tihomira Oreškovića, smatra Serdarević, s pravom je izazvalo bunt kulturne i intelektualne javnosti, a ideje tzv. Kulturkampfa i promjene paradigme u kulturi koje je bivši ministar bio nositelj rascijepile su ionako malenu kulturnu zajednicu.

– Umjesto da kultura bude nositelj pozitivnih, istinskih humanističkih vrijednosti, došlo je do daljnjih podjela na »naše i njihove«, a diskurs vrijeđanja i govora mržnje postao je svakodnevica. Iako je nakladništvo u 2016. spalo na najniže grane, a broj novoizdanih knjiga na povijesni minimum, ipak nije sve bilo ni tako crno. PDV na knjigu ostaje na najnižoj stopi od pet posto, broj događanja, festivala i sajmova knjiga – od Zagreb Book Festivala, Festivala europske kratke priče, Festivala svjetske književnosti i Interlibera do Sajma knjiga u Puli pokazuje da čitatelja ipak još ima, da pisci i dalje pišu odlične knjige i da postoji solidna baza na kojoj možemo rekultivirati ne samo nakladništvo, već i cijelu kulturu, od koje sve počinje i na kojoj sve završava – poručio je Serdarević.

Kao važna i vrijedna inicijativa istaknuta je Kulturnjaci 2016. kojom su ljudi iz kulture ustali protiv nepravilnosti koje su se događale u resornom ministarstvu prošle Vlade, kao i protiv lošega tretmana kulture općenito. U izjavi za Hinu glavni urednik »Sandorfa« Ivan Sršen smatra pak da je godinu, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, barem što se književne scene tiče, definitivno obilježila Nobelova nagrada za književnost Bobu Dylanu.

– Ta nagrada podijelila je svjetsku, ali i hrvatsku književnu javnost na one koji odobravaju odluku Švedske akademije i one koji joj se protive. Ona je otvorila pitanje susreta ili pak sukoba takozvane »visoke« i popularne kulture, koja je prisutna u svakom društvu i jeziku, pa tako i u našem – kazao je Sršen.

Potpuni rasap

Hrvatski kazalištarci godinu koja je na izmaku ispraćaju kao godinu obilježenu pretjeranom politizacijom kulture, što se negativno odrazilo na čitav sektor, pri čemu su najveći teret podnijeli nezavisni umjetnici koji su pak, unatoč tome, pokazali izuzetnu otpornost i kreativnost.

– Što se kulture tiče, 2016. godina čini se iznimno turbulentnom, prije svega zbog nerazumijevanja uspostavljenog na relaciji između Ministarstva kulture, nezavisne scene i Kulturnjaka 2016. Ti su prijepori nedvojbeno oduzimali svima mnogo vremena, energije, ali i onog entuzijazma nužno potrebnog za umjetničko stvaranje – ocijenila je u razgovoru za Hinu intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu Dubravka Vrgoč.

Redateljica i glavna urednica portala Teatar.hr Nora Krstulović godinu 2016. opisuje kao »godinu koju je obilježio gotovo potpuni rasap ionako neodrživog sustava kojem su hitno potrebne radikalne reforme, te nepodnošljiva lakoća politizacije svega i svačega, koja je od u svijetu iznimno cijenjene ovdašnje kulturne scene u vlastitom dvorištu napravila »slučaj«. Godinu 2016. pamtit će kao godinu u kojoj je zakonodavni okvir u kojem rade domaći teatri »konačno prokazan kao potpuno neodrživ i besmislen«, istaknula je, što su pokazali brojni skandali s Kazališnim vijećima, od zagrebačke Komedije (u kojoj promjena ravnatelja traje već godinu dana), preko HNK-a Split (koje je od Ministarstva kulture tražilo dozvolu da primijeni ZOK) i zagrebačkog HNK-a (čije je vijeće derogiralo Državnu reviziju), pa do aktualne situacije u riječkom HNK-u.

Tužna godina

Godina 2016. ostat će upamćena kao tužna godina, jer su nas u njoj zauvijek napustili brojni velikani i svjetske, ali i domaće književnosti. Redale su se u kratkim razdobljima vijesti o smrti Umberta Eca, Harper Lee, Davida Bowieja, Princea, Leonarda Cohena, Imrea Kertesza, Nives Kavurić-Kurtović, Otta Reisingera, Slobodana Novaka, Ante Stamaća...

– Najbolje kazališne vijesti godine u kojoj je kultura spala na prosjački štap i zaslugom politike pretvorena u hodajuću metu za istresanje frustracija i netrpeljivosti, priskrbio je privatni sektor. U Zagrebu je osnovan prvi hrvatski kazališni klaster, Zmajevo gnijezdo, a Teatar Ulysses organizirao je najvažnije kazališno gostovanje sezone, ono londonske Almeide s predstavom »Richard III«, koja će – kako sad stvari stoje – »pobrati« sve ključne britanske kazališne nagrade sezone – ističe Krstulović.

Ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih, Snježana Abramović Milković, također smatra da je značajna negativnost koju nam 2016. ostavlja u nasljeđe i koja će dugotrajno obilježiti hrvatsku kulturu to što porezna reforma nije izuzela autorske honorare. No, bilo je još pozitivnih i vrijednih kulturnih događanja, među kojima svakako valja spomenuti izložbu Alberta Giacomettija u Umjetničkom paviljonu i koncert Ive Pogorelića u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka