Promišljena umjetnost, bez traga improvizacije

Monografija objavljen au nakladi HDLU-a Rijeka prati sve faze Grčkova stvaralaštva, od prve samostalne izložbe u Filodramatici 1965. godine, do posljednje u Kortilu koja je održana 2005. godine.

RIJEKA U Malom salonu, gdje je postavljena izložba »Posvećenost redu« koja predstavlja dio opusa istaknutog riječkog umjetnika Slavka Grčka (1934-2007), jučer je predstavljena i monografija koja nudi cjeloviti prikaz njegova stvaralaštva.

Knjiga je objavljena u izdanju HDLU-a Rijeka, uredila ju je Jasna Rodin, grafički oblikovao Branko Lenić, a tekst potpisuje povjesničar umjetnosti Boris Toman. Rad na knjizi bio je dugotrajan, a započeo je još za života umjetnika. No financijski razlozi, kao i činjenica da je tek njegovom smrću otvoren uvid u cjelokupnu ostavštinu Slavka Grčka, uzrok su da je knjiga tek sada objavljena, objašnjeno je na prezentaciji.

 – U trenutku Grčkove smrti tekst za knjigu je bio već napisan, ali smo uvidom u ostavštinu krenuli iznova raditi, kako bismo obradili sve, a ne samo radove za koje je sam umjetnik mislio da ih treba pokazati. Drago mi je da knjigom zatvaramo krug koji je započet otkupom njegove ostavštine koju smo inicirali zbog bojazni da bi se radovi mogli rasuti – kazao je Branko Lenić.  Otkupom ostavštine u MMSU-u je formirana specijalizirana Zbirka Slavka Grčka s oko 350 radova. No, kako je napomenuo Toman, ona ipak ipak ne obuhvaća kompletnu ostavštinu, jer je u ateljeu nakon njegove smrti popisano 758 radova.    

Grafičar po vokaciji

– To nije veliki opus, ali je značajan po svim svojim segmentima i fazama. Žao mi je što ova prilika nije iskorištena da se napravi retrospektivna izložba koja bi ga u cijelosti pokazala – rekao je Toman koji je Grčka, uz Kalinu i Udatnya, opisao kao jednog od najvažnijih autora riječke likovne scene u drugoj polovici 20. stoljeća. 

Monografija prati sve faze Grčkova stvaralaštva, od prve samostalne izložbe u Filodramatici 1965. godine, do posljednje u Kortilu koja je održana 2005. Nakon toga umjetnik prestaje raditi i teško narušenog zdravlja gubi doticaj s realnošću, na što je – kako je rekao Toman – uvelike utjecala smrt supruge Helene koja je kao dobar duh davala poticaj svemu što je stvarao. 

U trenutku kad se pojavio na sceni, u svijetu likovne umjetnosti prevladava enformel, pa je to obilježilo i prvu fazu njegova stvaralaštva. Likovna kritičarka Vanda Ekl već tada s oduševljenjem piše o Grčkovom crtačkom umijeću koje i danas fascinira. Riječ je o umijeću koje je pokazatelj jednog poštenog i predanog rada, što je posebno važno naglasiti u današnjem vremenu kad imamo mlade umjetnike koji još nisu pošteno ni prohodali, a sebe smatraju velikim umjetnicima – rekao je Toman, naglasivši da je Grčko zazirao od svake vrste egomanije, što pokazuje i cijelim svojim opusom u kojem prije svega vidimo jedan proces desubjektivizacije. 

Iako je grafika primarna u njegovu opusu, 1970-tih godina dosta se bavio slikarstvom, ali se i u tome ponašao kao grafičar, koristeći plošno linearan otisak. I kada slika, njegovi radovi izgledaju kao da ih je radio stroj, jer je težio takvoj perfekciji izvedbe. Uz ciklus »Ruke«, koji predstavlja posebnu dionicu u njegovu stvaralaštvu, a predstavljen je na izložbi zajedno sa »Opušcima« i »Smećem«, Toman je kao posebno značajne izdvojio radove iz serije »Unakrst«, kao i one na temu konclogora i rata u Hrvatskoj.    

Crtačko čudo

– U svojoj je umjetnosti uvijek komentirao stvarnost, a jedan je od rijetkih koji je reagirao i na Domovinski rat, ali na čisto likovan način, bez ideologizacije, naglasio je. Posebna tema bili su »Opušci« koje radi 1980-tih, kao uvertiru u ciklus »Smeće« u kojem će od limenki Coca Cole i drugog otpada stvarati predmete izrazite vizualne ljepote i umjetničke vrijednosti.

 – Od banalne teme opuška napravio je crtačko čudo, a smeće ga je privlačilo jer je od njega stvarao nešto uzdignuto na razinu profinjenog estetskog predmeta. Oplemenjivao ga je do maksimalne estetske čistoće i ponašao se kao umjetnik koji misli jednu dimenziju više od ostalih. Kao da želi sačuvati neke memorabilije koje će ponijeti sa sobom na neki drugi planet, odlazeći s ovog našeg koji je na svaki način zagađen – rekao je Toman, zaključivši da je u Grčkovu radu sve do kraja promišljeno i čitava je njegova umjetnost bez traga improvizacije.  Monografija je objavljena uz financijsku potporu Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i Ministarstva kulture. Prema riječima kustosice Vilme Bartolić iz MMSU-a, ona je važan doprinos valorizaciji Grčkova stvaralaštva i njegove uloge na riječkoj likovnoj sceni, a može pridonijeti osvještavanju njegove vrijednosti i u širim nacionalnim okvirima. 

HDLU Rijeka, kako je istaknula Jasna Rodin, njezinim objavljivanjem vraća dug kolegi, istaknutom likovnom umjetniku i pedagogu koji je kao profesor na Pedagoškoj akademiji odgojio mnoge riječke generacije. Kao prvi grafičar u Rijeci, upravo on je postavio i temelje riječkoj grafičkoj školi, naglašeno je na prezentaciji monografije.