Odlaskom Krešimira Šipuša hrvatska kultura izgubila je vrsnoga glazbenika, plodnog stvaraoca i glazbenog ambasadora diljem svijeta, istaknulo je u povodu njegove smrti Hrvatsko društvo skladatelja. Hrvatski dirigent i skladatelj Krešimir Šipuš bit će pokopan u Oslu
ZAGREB Hrvatski dirigent i skladatelj Krešimir Šipuš umro je u utorak, 23. rujna u Oslu u 85. godini.
Krešimir Šipuš rodio se u Zagrebu 1930. godine. Studij kompozicije završio je u klasi Stjepana Šuleka, u kojoj su bili i Stanko Horvat i Nikola Glassl, a u Parizu je pohađao predavanja glasovitoga Oliviera Messiaena.
Dirigiranje je počeo učiti kod Milana Horvata u Zagrebu, a usavršavao se kod Igora Markeviča na Ljetnoj akademiji Mozarteumu u Salzburgu te na tečajevima u Monte Carlu. Dobitnik je druge nagrade na poznatome Međunarodnom natjecanju mladih dirigenata u Besanconu, u Francuskoj, što mu je otvorilo vrata međunarodne karijere.
Profesionalnu karijeru Šipuš počinje upravo kao dirigent, i to najprije u Parizu, u poznatim baletnim trupama Jannine Charrat i Ludmile Tcherine. Bio je dirigent Zagrebačke opere 1964. i 1965., šef-dirigent Simfonijskog orkestra u Cannesu od 1964. do 1972., šef-dirigent Zagrebačkih simfoničara RTV Zagreb od 1968. do 1974. te glavni tajnik Muzičkog biennala Zagreb od 1974. do 1975.
Nastupao je s poznatim orkestrima, poput Filharmonijskog orkestra iz Osla, Staatskapelle iz Dresdena, Berlinskoga radijskog orkestra i Pariškoga nacionalnog orkestra, a gostovao je u mnogim opernim kućama.
Od 1976. do umirovljenja bio je umjetnički ravnatelj i profesor Državne operne akademije u Oslu, a uz tu dužnost vodio je mnoge međunarodne dirigentske tečajeve u Madridu, Monte Carlu, na Aspen Music Festivalu u SAD-u, u Weimaru, Helsingborgu i Umei u Švedskoj.
Šipuš je bio i plodan skladatelj. Njegov bogati opus sadržava mnoga orkestralna, komorna, vokalno-instrumentalna i scenska djela, od kojih se ističu Drugi gudački kvartet – Requiem Minor, Vier Rilke Lieder za visoki glas i klavir, koje je 1993. instrumentirao za orkestar Canti festivi za zbor i orkestar, Preobraženja za bariton i simfonijski orkestar, te glazbeno-scenska djela: baleti »La Fougue« (1959.) i »Bouquet de Roses« (1962.), opera »Lijepa Bartolomeja« (1960.) te »Mlada žena«, lirska drama u jednom činu (1992).
Dobitnik je nagrada Milka Trnina 1969. i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) 2004.
Odlaskom Krešimira Šipuša hrvatska kultura izgubila je vrsnoga glazbenika, plodnog stvaraoca i glazbenog ambasadora diljem svijeta, istaknulo je u povodu njegove smrti Hrvatsko društvo skladatelja.
Hrvatski dirigent i skladatelj Krešimir Šipuš bit će pokopan u Oslu.
