RIJEKA » Talijanski slikar Varotari, zvan Padovanino, autor je slike »Bogorodica s djetetom« koja je prošle godine nađena i vraćena krčkim benediktinkama, nakon što je 20 godina ranije bila ukradena iz Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu, gdje su je časne sestre poslale na restauraciju. Do tog zaključka došao je riječki publicist Igor Žic, koji o atribuciji djela piše u najnovijem broju »Krčkog kalendara«, časopisa koji u izdanju nakladničke kuće »Glosa« od 1993. redovito izlazi jednom godišnje i posvećen je isključivo krčkim temama.

   Top tema broja za 2015. godinu upravo je slika »Bogorodica s djetetom« koja dosad nije bila atribuirana, ali se dovodila u vezu s Tizianom, pa je vjerojatno i ukradena iz tog razloga.

  S krađom umjetnine povezan je niz bizarnih okolnosti – od činjenice da je ukradena iz Regionalnog zavoda pred sam dovršetak restauracije, i to u noći 29. prosinca 1993. godine, što navodi na zaključak da je kradljivac djelovao u sprezi s nekim iznutra, preko činjenice da unatoč vrlo konkretnim tragovima kradljivac nije otkriven 20 godina, pa do toga da je na kraju slika nađena kod sitnog lopova Željka Lovrića koji je izjavio da ju je ukrao »iz dišpeta«, ali je zbog apsolutne zastare izbjegao bilo kakav oblik odgovornosti.

Prizivanje Tiziana

Za razliku od njega, kaznu nije izbjegao policijski inspektor Josip Vrbić, specijaliziran za krađe umjetnina, koji je godinama tragao za »Bogorodicom« i vjerojatno najviše pridonio njezinu pronalasku. On je nedavno osuđen zbog zloupotrebe ovlasti i položaja zato što je novinarima dostavio dvije fotografije snimljene tijekom pretrage kuće predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića. Prema navodima u obrani, upravo njega je smatrao i naručiteljem krađe »Bogorodice«, ali je istragu koja bi otkrila pravog počinitelja opstruirala sama policija.

   Iako ne piše o njemu, na Vidoševićevu vezu s nestankom »Bogorodice« aludira i Žic koji je na jučerašnjem predstavljanju »Krčkog kalendara« rekao da je za njezin nestanak zaslužan visokorangirani hrvatski tajkun koji je legalno kupio Medulićevu »Alegoriju jeseni« pa je od sitnog lopova naručio i ovu sliku, misleći da je Tizianova.

   Prema Igoru Žicu, slika ni približno nema takvu kvalitetu i u Veneciji ne bi nikoga posebno impresionirala, ali ipak se radi vrijednome djelu koje za Krk i Hrvatsku ima veliku važnost. Riječ je odjelu talijanskog slikara Alessandra Varotarija (1588-1648), glavnog predstavnika venecijanskog renesansnog klasicizma iz prve polovice 17. stoljeća, koji je u svom vremenu bio vrlo popularan i uspješan upravo zbog vještog prizivanja Tiziana i Veronesea. U slučaju »Bogorodice s djetetom« oponaša ranog Tiziana, uzimajući elemente različitih slika da bi stvorio svojevrstan kolaž, kao vlastitu interpretaciju velikog renesansnog majstora.

Krčke teme

»Bogorodicu s djetetom« krčkim je benediktinkama u 17. stoljeću darovala Bettina Contarini, kći 100. dužda Carla Contariinija. Prema shvaćanju tadašnjeg vremena, bila je to prvorazredna umjetnina, a osim nje Krk je zahvaljujući pobožnoj duždevoj kćeri dobio još dvije velike slike koje se čuvaju u Biskupiji: »Navještenje« i »Gozbu u kući Simonovoj« koje Žic također pripisuje Varotariju. Na žalost, ni jedna nije dostupna oku javnosti.

   »Krčki kalendar 2015« u nekoliko poglavlja na 170 stranica donosi još niz zanimljivih tekstova o različitim temama. Miljenko Smokvina piše o fotografskom opusu fra Stanka Dujmovića; Marinko Barbiš o Svetištu Majke Božje Goričke u Batomlju koje 2015. obilježava 600 godina postojanja na današnoj lokaciji; dr. Ivana Reberski prisjeća se slikarice Mile Kumbatović u povodu 100. obljetnice rođenja umjetnice, a Darko Mađarević piše o ljetovanju Stjepana Radića u Baški 1925. godine… Dr. Ivan Botica i dr. Ivan Galović autori su teksta o najstarijem glagoljičnom zapisu iz Dubašnice – darovnici Ivana VII. Frankopana, dok dr. Franjo Velčić piše o najstarijoj ženskoj redovničkoj zajednici na otoku – krčkom benediktinskom samostanu. Tekst glavnog urednika Josipa Žgaljića posvećen je krčkim glazbenim sastavima druge polovice 20. stoljeća.