Prijedlog koncepta tek je početak, a ne konačno rješenje – ima prostora za brušenje ideja i vremena da se iskristaliziraju teme u cilju redefiniranja Rijeke
RIJEKA Druga u nizu rasprava na temu kandidature Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture održana je u Art-kinu Croatia.
Moderator je bio Velid Đekić, a o prijedlogu koncepta govorili su članovi radne skupine za izradu prijedloga koncepta – arhitekt Idis Turato, kazališni redatelj Oliver Frljić i teatrolog Marin Blažević. U raspravu se uključio i pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar.
Podsjetimo, koncept se temelji na četiri ključne odrednice – rad, manjine, voda i luka, koje predstavljaju vrijednosti duboko utkane u povijesni identitet Rijeke.
Vezano uz to otvorena je rasprava o mogućim programskim temama, o načinima uključivanja u projekt, o tome što će se očekivati od predlagatelja programa, europskoj dimenziji projekta i slično.
Uvodno izlaganje održao je Idis Turato, koji je napomenuo da je prijedlog koncepta tek početak i nije konačno rješenje, što znači da ima prostora za brušenje ideja, kao i vremena da se iskristaliziraju teme u cilju redefiniranja Rijeke. Turato je na nizu primjera pokazao kako se pojam definiranja prostora mijenja, a promijenilo se i poimanje grada.
– Živimo u vrijeme kad oblik grada više nije važan, nego je bitna strategija prostora. Kad je riječ o gradu kulture 2020. godine, trebali bismo anticipirati kako će Rijeka i njena kultura izgledati za šest godina. Mislim da projekt Europske prijestolnice kulture ne bi trebao uzeti u obzir samo Rijeku, nego i širu regiju, odnosno općine u riječkom prstenu. Teritorij Kvarnera možemo promatrati kao niz elemenata koje možemo sagledati u novim, neočekivanim odnosima.
Kad je riječ o nekadašnjim industrijskim prostorima u Rijeci, oni se ne trebaju transformirati samo kulturom – oni, naime, mogu postati mali gradovi s mnogim drugim sadržajima. Kultura nije dovoljno snažna da transformira sve te prostore. Moje je mišljenje da je »Benčić« dovoljan za sve kulturne sadržaje – smatra Idis Turato, koji u projektu EPK vidi veliku šansu za regeneraciju i transformaciju Rijeke.
Tijekom rasprave iz redova publike mogli su se čuti i glasovi koji su izrazili skepsu u to da Rijeka može postati Europska prijestolnica kulture, a nametnulo se i pitanje da li Rijeka u trci za ovu prestižnu titulu može pobijediti gradove poput Splita i Dubrovnika? Za razliku od ovih, neki drugi sudionici rasprave smatraju da Rijeka apsolutno ima šansu te da je njena prednost upravo u tome što je drugačija od ostalih hrvatskih gradova, a Marin Blažević kao pozitivnu činjenicu ističe i to što je u Rijeci došlo do promjene paradigme u načinu na koji se promišlja kultura.
Rasprave na temu kandidature Rijeke nastavit će se ove jeseni.