Koga plaše ženski aktovi?

Akt i religija: Gola istina pod svetim svodom

Kim Cuculić

Što bi Jurčević učinio u slučaju šibenskih Adama i Eve ili nedajbože Sikstinske kapele u kojoj nalazimo obnaženu Evu u genijalnom umjetničkom viđenju Michelangela 



Put me ovih dana odveo u Šibenik, gdje ne propuštam uvijek iznova razgledavati i diviti se ljepoti Katedrale Svetog Jakova. Ovoga puta pažnju su mi posebno privukla bočna vrata crkve, koja svaka sa svoje strane uokviruju skulpture Adama i Eve. Riječ je o aktovima, koji se pripisuju Boninu iz Milana, majstoru iz 15. stoljeća, rodom iz Lombardije. Šibenski Adam i Eva imaju otkriven pupak, a zanimljivo je da je Adam pokrio svoje grudi, a Eva nije. Na portalu Šibenik.in objavljen je članak o ovoj temi, a na pitanje kako prvi ljudi mogu imati pupak i zašto muškarac skriva grudi a žena ne, pokušali su odgovoriti šibenski konzervator Miroslav Škugor i kipar Ale Guberina. 


   Škugor tako objašnjava da je u vrijeme izgradnje Katedrale bilo doba renesanse, koja je označila značajan iskorak od dogme prema ljudima, od crkvenog prema svjetovnom. 


   – Pogledajte samo kipove u katedrali, većinom su nagi, ali su često i bez spola. Značenje postojanja pupka na prvim ljudima samo pokazuje kako je Katedrala bila moderna i kako je renesansa značila okretanje ka čovjeku i pokazala kako su Adam i Eva bili ljudi, dok grudi simboliziraju bogatstvo i blagostanje, pa se s otkrivenim grudima pokušalo ukazati upravo na to značenje. Šibenska katedrala je po mnogim svojim detaljima bila ispred svoga vremena – objasnio je Škugor. 




   Kipar Ale Guberina smatra da kipovi Adama i Eve definitivno ne spadaju u umjetnički i graditeljski opus Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca, jer su to jednostavni kipovi koji su izrađeni u doba antifiguracije kada se smjelo umjetnički portretirati samo bibilijske likove, poput Isusa Krista, Majke Božje ili u ovom slučaju Adama i Eve. Vjerojatno su graditelji imali dva kipa koja su im se učinila zgodnim za Katedralu, možda zbog značenja, ili su ih dovezli iz Italije, ali su ti kipovi izrađeni kiparski totalno naivno i nemaju nikakve veze s renesansnim i kasnijim gotičkim izričajem Katedrale. 


  Crkvena cenzura


   Stav prema golotinji razlikuje se od religije do religije. Judaizam, kršćanstvo i islam na različite načine interpretiraju biblijsku priču o Adamu i Evi. U kršćanstvu je njihova golotinja povezana s prvobitnim grijehom, dok u islamu golotinja ima stigmu sramote. U judaizmu golotinja sama po sebi nije griješna, nego se smatra prirodnim dijelom božanske kreacije. Tajna šibenskih Adama i Eve nije do kraja otkrivena, ali nam se ovaj primjer učinio kao zanimljiva ilustracija slučaja »Franjo Jurčević«, kojega je toliko iznerviralo izlaganje ženskih aktova u kastavskoj Galeriji sv. Trojice da je izvršio grubi napad na slobodu umjetničkog izražavanja, iskazujući konzervativno-srednjovjekovni crkveni svjetonazor.  

  Vezano uz ovaj čin uprava Kastafskog kulturnog leta ispravno je zaključila da je, nažalost, tradicija crkvene cenzure i inkvizicije u Hrvatskoj prisutna i u 21. stoljeću. Naime, izložba »Ženski autoportreti – upisivanje tijela« je u očima crkvenih vlasti bila preveliki otklon od »prihvatljivog« i konzervativnog shvaćanja ženskog tijela i žene općenito, što je rezultiralo vrlo neugodnom prijetnjom uništavanja radova od strane Franje Jurčevića, predstavnika lokalne crkve. Jurčević je umjetničke radove nasilno skinuo i okrenuo licem prema zidovima galerije. 


   Ovakvo ponašanje izravno nas vraća u mračni srednji vijek, pa se možemo zapitati što bi Jurčević mogao učiniti u slučaju šibenskih Adama i Eve, ili nedajbože Sikstinske kapele u kojoj nalazimo motiv stvaranja Eve – jednako tako obnažene u genijalnom umjetničkom viđenju Michelangela Buonarrotija. Kako je moguće da na svodu Sikstinske kapele nalazimo tolika gola tijela – i muška i ženska. Da li bi Franjo Jurčević i njih zabranio i uništio da mu se samo za to pruži prilika? Po njegovoj logici onda po mnogim crkvama ne bi trebala biti izložena ni raspela s poluobnaženim Isusom. Svojim postupkom kastavski župnik ne samo da je pokazao primitivizam, nego i zapanjujuće neznanje i ignoranciju. Ukoliko želi biti dosljedan u svojem svjetonazoru, onda bi zaista veliki broj katoličkih crkava diljem svijeta trebao biti cenzuriran, a brojne skulpture i slike prekrivene krpama kako se ne bi vidjela ljudska golotinja.   

Ljudsko tijelo


   Ali eto, Sikstinsku kapelu svakoga dana posjeti oko 25.000 ljudi, odnosno oko pet milijuna godišnje. Vjernici i oni koji to nisu razgledavaju Sikstinu, koja je u izvornom značenju papinska kućna kapela u sklopu Vatikanske palače u Rimu. Dok je u velikom vremenskom rasponu koji zovemo srednji vijek tijelo bilo jedan od glavnih prijepora Zapada, renesansni čovjek Michelangelo bio je veliki štovatelj antike i njenog slavljenja ljepote ljudskog tijela, što se odrazilo i na Michelangelovo poimanje umjetnosti. Izdvojimo tek dva prizora iz Sikstine: Stvaranje čovjeka, gdje umjetnik izražava uzvišen čin stvaranja jednostavnim dodirom vrškova prstiju kroz koje kao da prolazi pravi i istinski naboj životne snage od Stvoritelja Adamu, te Stvaranje Eve (prizor je podijeljen na dva dijela stablom oko kojega se omata zmija s poprsjem žene, koja okrenuta ulijevo poziva Adama i Evu da uberu zabranjeno voće. Zdesna je prikazana, u uzročno-posljedničnom odnosu, drama izgona iz Raja). Središnje četvorine svoda međusobno su odijeljene poznatim michelangelovskim golim likovima. 


   Godine 1536. koncil u Trentu je zatražio da se istaknutiji aktovi s freske »upristoje«. Umjetnik Daniele da Volterra angažiran je da »nepristojnim« aktovima docrta donje rublje ili draperije tkanine. To mu je donijelo podsmijeh kolega i nadimak »Il Braghettone« – »Velike gaće«. Na sličnu ideju ove su godine došli stanovnici japanskog gradića Okuizumo, koji su replici Davida, slavne Michelangelove skulpture, željeli navući gaćice kako bi skrili njegovu golotinju koja bi mogla izazvati javnu sablazan. Okuizumo u prefekturi Shimane primio je replike pet metara visokog kipa Davida i Venere Milske, dar lokalnog poslovnog čovjeka. Kipovi su postavljeni u javnome parku u blizini sportskih terena i dječjeg igrališta. Stanovnici su gradskim vlastima rekli da kipovi plaše djecu! Slično bi se moglo zaključiti i za kontroverznog kastavskog župnika, kojega izgleda plaše ženski aktovi.