Muzej u kojem posjetitelji biraju što će i koliko vidjeti

Snimio Roni Brmalj

Postav prikazuje oko 150 vrsta morskih organizama  u njihovom životnom prostoru i ulozi koju imaju u ekosustavu sjevernog Jadrana, a koncipiran je na način koji publici  pruža mogućnost da more doživi  svim osjetilima, ali uz uvjet  da se maksimalno  angažira. Posjetitelji nemaju  izbora: ukoliko žele bilo što vidjeti moraju  nastupiti  kao  aktivni istraživači

Velika  bijela  psina  ulovljena  u Bakru  prije  stotinu i dvadeset godina  koja  s  još nekoliko  morskih pasa  pluta u velikoj prozirnoj kapsuli, centralno smještenoj unutar  izložbe koja  prikazuje raznolikost života  u  podmorju Kvarnera, glavna je zvijezda  stalnog  postava »Plavetnilo«  u Prirodoslovnom muzeju Rijeka kojem je  ovih dana uručena godišnja nagrada  Hrvatskog muzejskog društva za najbolji stalni postav  realiziran u 2014. godini.

Prestižnu strukovnu nagradu  Muzej je dobio za realizaciju vrlo inovativnog  postava koji prikazuje oko 150 vrsta morskih organizama  u njihovom životnom prostoru i ulozi koju imaju u ekosustavu sjevernog Jadrana,  a  koncipiran je na  način koji  publici  pruža mogućnost  da  more doživi  svim osjetilima, ali uz uvjet  da se maksimalno  angažira.  Posjetitelji  jednostavno nemaju  izbora: ukoliko  žele bilo što vidjeti ili  pročitati  moraju  nastupiti  kao  aktivni istraživači, a  količinu informacija koju  žele primiti  mogu dozirati  prema vlastitim željama i interesima.

Publika odlučuje

Ulaskom u postav koji je  potpuno zamračen oni uranjaju u Kvarnerski  zaljev, a pojedini  se eksponati pojavljuju, odnosno osvjetljuju, tek kada to sami požele. Eksponati  su smješteni u  kvadratna  polja  uokvirena  crnom čeličnom rešetkom  koja prekriva pod  i zidove  izložbenog prostora.  Svako od  oko  250  polja  prekrivenih  staklom  aktivira se  dodirom pa  krhka  ljepota  morskih  organizama promatraču postaje vidljiva tek  kad dotakne neku  od kućica  nastanjenih ribama, školjkama, rakovima, spužvama, morskim zvijezdama,  meduzama, koraljima  i dugim morskim bićima.  Publika  samostalno odlučuje  i o  količini te vrsti  informacija koje želi  primiti, jer  ovo je  izložba bez  klasičnih  legendi. Slojevita interpretacija dostupna  je kroz uporabu aplikacije na pametnim telefonima ili tablet uređajima, koju posjetitelj  aktivira  kada želi  i to ciljano za svaki pojedini predmet, pa količinu i tip informacija također  prilagođava  vlastitim željama. Bez odgovarajuće  aplikacije – pametnog telefona  ili  tablet uređaja koji može biti  vlastiti ili  se dobiti  u Muzeju – informacije  o eksponatima nisu  dostupne.  

Na taj način koncipiran postav »Plavetnilo« zapravo funkcionira kao  anti-izložba, koja postaje pravom izložbom tek aktivnim uključivanjem publike.  Posjetiteljima  na raspolaganju stoji  i nekoliko  osjetilnih  kutija  u kojima mogu dodirom  istražiti  teksture  morskih organizama ili upiti  mirise  mora, a tu je i mali  prostor  za  opuštanje, gdje uronjeni  u  mekane  jastuke  mogu  uživati u  njegovim  zvucima  i  pokretnim  slikama. Uz primjenu  najsuvremenijih tehnoloških rješenja,  stručne i znanstvene  činjenice  dopunjene  su umjetničkim doživljajem fluidnosti mora, koje  posjetitelj  može doživjeti  svim  čulima.

Autori postava su  kustosi  Milvana Arko  Pijevac, Marin Kirinčić i Marcelo Kovačić, dok je dizajner postava i kreativni voditelj cijelog projekta bio arhitekt  Klaudio Cetina. No, u realizaciji postava  sudjelovao je cijeli tim djelatnika Prirodoslovnog muzeja Rijeka.

– Upravo  suradnja svih  profila muzejskih struka, timski rad i veliko osobno zalaganje djelatnika omogućilo je da se postav uspješno ostvari. Stoga  je i nagrada Hrvatskog muzejskog društva za postav »Plavetnilo« uručena  cijelom timu koji je sudjelovao u njegovoj  realizaciji – rekla nam je ravnateljica Muzeja Željka Modrić Surina.

Iduće godine Muzej će obilježiti  70.  godišnjicu  javnog djelovanja,  a  tim povodom u  suradnji  s  Gradom u Rijeku planira dovesti  i  veliku putujuću izložbu  Divovi Patagonije, s tridesetak replika kostura  i  modela dinosaura u prirodnoj veličini.  Spektakularna  izložba trebala  bi biti otvorena 15. srpnja  2016., najvjerojatnije  u zgradi Exportdrva na Delti, a  u  Rijeci  će gostovati sedam mjeseci.

Mobilna izložba

Prirodoslovni  muzej Rijeka je novac za uređenje postava  dobio  od Europske unije, a osigurao  ga je kroz  projekt MUSEUMCULTOUR iz IPA programa jadranske prekogranične suradnje. U tom je projektu sudjelovao zajedno  s još šest  partnera  iz  Albanije, Crne Gore,  Italije i Slovenije koji  su se  zajedno  prijavili  na  natječaj, svatko sa  svojim programom.

Osim  stalnog  postava,  riječki je Muzej  u okviru  projekta realizirao  i  mobilnu  izložbu  »Raznolikost je bitna«  autora  Marina  Kirinčića i  Nadije  Dunato Pejnović,  koju je arhitektonski dizajnirao Boris Cimaš, a  grafički osmislila Lea Jurin.  Izložba je oblikovana  od  nekonvencionalnih materijala  poput  drvenih paleta,  užadi i cerada,  a  sadrži  dvadeset  ilustriranih  plakata koji posjetitelje podsjećaju na  činjenicu  da je  današnji život na Zemlji rezultat skoro 4 milijarde godina  duge  evolucije  života, te upozoravaju na važnost  očuvanja  bioraznolikosti.

 Uz  pomoć dva kustosa  pripravnika, morskog psa Sharkyija  i sredozemne  voluharice Dinke,  izložba  želi  potaknuti  poželjna i upozoriti  na štetna ponašanja koja  bi  zbog nemara  čovjeka prema prirodi mogla dovesti do  novog  masovnog  izumiranja  vrsta, od  kojih  je posljednje  zabilježeno  nestankom  dinosaura.

 Izložba je već uspješno gostovala u Opatiji  i Postojni,  idućeg  proljeća vidjet će je i riječka publika, a nedavno joj  je dodijeljena Nagrada Svjetske organizacije zooloških vrtova i akvarija.  Zanimljivost  izložbe  je  i to što se  uoči  gostovanja  u svakoj sredini animira dječja publika  s kojom se snima video materijal koji se potom  projicira  na  izložbi, tako da je  ona  uvijek  povezana  s mjestom u koje  dolazi.  Za oba  projekta Prirodoslovni  muzej je  dobio ukupno  213  tisuća eura,  što je osam puta  veći iznos  od  godišnjeg  programskog budžeta ustanove, koji je  u posljednjih deset godina  prepolovljen.

Prirodoslovni  muzej Rijeka  u  pripremi ima i novi projekt za kandidaturu na  EU fondove.  Ovaj  put radi se o projektu stalnog postava  u  Kaštelu  Zrinskih  u Brodu na Kupi  u Gorskom  kotaru, koji je  od  lani postao sastavnicom muzeja. Umjesto  naslijeđenog postava koji  prikazuje  šumarstvo, lovstvo i ribolov Gorskog kotara,  te  još uvijek neiseljene zbirke  lovačkih trofeja  Damira Vrhovnika, novi  postav  u fokus  bi stavio  prirodnu baštinu Gorskog kotara.– Umjesto  priče  o šumarstvu,  lovstvu i ribolovu,  pričat ćemo o šumi životinjama i  rijeci u čijoj  dolini se nalazimo. Rijeka  Kupa,  goranske  šume,  planine i zrak  bile bi tematske okosnice izložbe,  ali  kroz to ćemo  provući i  priču o odnosu  čovjeka  s prirodom  tako da  će ostati  predstavljene  i sve  zastupljene djelatnosti.  Muzeološki koncept je spreman, a  Klaudio  Cetina dovršava  glavni  projekt  postava u kojem je opet  sve puno tehnologije,  virtualnih projekcija, a  sada  i holograma. Projekt  planiramo  prijaviti  na nedavno  raspisan  natječaj  za sufinanciranje  integriranih  programa  obnove  kulturne baštine  u  funkciji  razvoja turizma iz  strukturnih  fondova,  a osim uređenja stalnog postava on  uključuje  i  edukativne sadržaje za  sve  koji se žele baviti turizmom  povezanim s prirodnom  baštinom – kaže Željka  Modrić Surina.  Prirodoslovni  muzej razmišlja i o uređenju botaničkog vrta  u  Parku Nikole Hosta.  Ukoliko Grad  Rijeka  kao vlasnik parka  i  PGŽ kao  osnivač  Muzeja  podrže  ovu zamisao, izrada projektne dokumentacije bit će  prijavljena  na  natječaj za sufinanciranje  programa  turističke  valorizacije prirodne baštine  čiji se  raspis očekuje  tijekom siječnja.

I informatičari i fizikalci

Primorsko-goranska županija kao osnivač ustanove  u ovom je slučaju osigurala  novac da bi  se projekt mogao aktivirati, jer  se sredstva EU-a  refundiraju po njegovoj  realizaciji. Cijeli  projekt,  od  pripreme dokumentacije  do provedbe javne nabave i svog potrebnog administriranja Muzej je vodio sam, kako  bi što više novca  ostalo za  uređenje  postava.  Muzejski djelatnici sami su osmislili i sva multimedijalna i tehnološka  rješenja, a osim stručnih  poslova  svi su  radili i  kao fizički radnici,  od rušenja pregrada i  iznošenja šute do lemljenja žica  na 360 reflektora da bi se produžile  do  potrebne veličine,  jer se  po isporuci pokazalo da su prekratke.

Europska  unija bespovratno je sufinancirala  85  posto vrijednosti  investicije, ali kako se u ovom projektu kao ulaganje priznavao i rad djelatnika,  tako su  djelatnici  Prirodoslovnog muzeja  osobnim  angažmanom u različitim poslovima osigurali i  15 posto  vlastitog udjela, što predstavlja  iznos od  30-ak tisuća  eura.  Sa  sto tisuća kuna  podršku je  pružilo  i Ministarstvo kulture, a nešto manjim iznosom  i Primorsko-goranska županija.

– Cijeli  je  pothvat  bio  izuzetno  kompleksan i zahtijevao je maksimalan angažman svih zaposlenih, jer novca  za  izvedbu tipa »ključ u ruke«  nismo  imali dovoljno. Radilo se  do granica iscrpljenja i  doslovno  do  zadnjeg  trena.  Dan  prije otvaranja  postava  ustanovili  smo da nam  treba  još  dvadesetak  stakala  za zatvaranje vitrina,  ispričala nam je  Željka Modrić Surina.

U osmišljavanju postava  prva  ciljana  skupina  bili su mladi  od 18 do 30 godina,  jer je  ta  generacija  najmanje zastupljena  među  posjetiteljima  Prirodoslovog muzeja.

– Ljudi  nas uglavnom percipiraju  kao  ustanovu zanimljivu  djeci  i  ljubiteljima  prirode.  Zbog toga  smo se odlučili za  primjenu novih  tehnoloških rješenja  privlačnih  mladima. Vjerovali smo da  suvremenim interaktivnim postavom  možemo pobuditi dodatno zanimanje  publike,  ali smo  istodobno i brinuli,  jer aktivan istraživački  pristup  bez kojeg  nema pristupa informaciji  može biti  i naporan, pogotovo starijim  generacijama. Ipak,  za sada bilježimo  samo pozitivne  reakcije  i vrlo smo zadovoljni  odazivom  publike. Tijekom  ljetnih mjeseci zabilježili smo povećanje  od  10 posto posjetitelja, a za čak  50 posto  povećalo se  vrijeme  zadržavanja u postavu,  kaže Željka  Modrić Surina.okvir