U potrazi za novim modelom

Nakon 21 godinu zatvara se prva pulska privatna knjižara

Boris Vincek / Glas Istre

Doživljavamo to kao zastanak neophodan da bi se stvorio novi model neovisne knjižare. Udruga Sa(n)jam knjige u Istri predala je Gradu Puli zahtjev da se prostor u Zagrebačkoj ulici ustupi njoj, da Pula ne bi izgubila prostor za knjigu i da bi se u istom prostoru nastavili programi poput Sa(n)jam u Castropoli i Pustolovni Monte Librić, veli Magdalena Vodopija, vlasnica knjižare i direktorica Sajma knjige u Istri



PULA Kultna knjižara Castropola zatvara se 8. ožujka, nimalo slučajno, jer poznato je – Castropolom su uvijek vladale žene. No, to ne znači da ćemo odustati od knjižarskog posla. Doživljavamo to kao zastanak neophodan da bi se stvorio novi model neovisne knjižare. Udruga Sa(n)jam knjige u Istri predala je Gradu Puli zahtjev da se prostor u Zagrebačkoj ulici ustupi njoj, da Pula ne bi izgubila prostor za knjigu i da bi se u istom prostoru nastavili programi poput Sa(n)jam u Castropoli i Pustolovni Monte Librić. Situacija je očajna, ali ne želimo očajavati. Kriza u izdavaštvu poklopila se s općom krizom, a prva koja je stradala je knjiga – ipak je ona većini ljudi zadnja na listi stvari koje moraju kupiti. Nama je trenutno prioritet održati čvrstim temelje Sajma, a padanje u daljnje dugove da bi se održala knjižara ne možemo si dozvoliti”, rekla je Magdalena Vodopija, vlasnica knjižare i direktorica Sajma knjige u Istri.


Dodaje da hladni pogon jedne knjižare poput Castropole stoji 30.000 kuna mjesečno, a računamo li da je rabat u knjižari 30 posto, to znači da bi samo za pokrivanje hladnog pogona morala imati sto tisuća kuna prometa mjesečno – što je sada znanstvena fantastika.


– Nekad su se knjižare uspjele uvelike pokrivati prodajom knjiga knjižnicama, ali taj su dio kolača preuzeli sami nakladnici. Nekad nije bilo internetskih knjižara, nakladničkih knjižara, kioska i prodaje u trgovačkim lancima, dakle knjižara je bila jedino mjesto na kojem ste mogli kupiti knjigu. Već nam se puno pisaca i nakladnika javilo dajući nam podršku i poticaj da pokušamo osmisliti jednu novu knjižaru. Castropola, knjižara koja postoji 21 godinu, puno je lijepog i dobrog dala ovom gradu kad je knjiga u pitanju, dala je između ostalog i Sajam knjiga u Istri, a očito je ostavila traga ne samo u nama koji smo je stvarali, već i u našim kolegama i ljubiteljima knjige. Uz sav optimizam koji imamo, ima u nama sad i puno sjete, zaključila je Vodopija. 




Nadalje navodi nekoliko ključnih problema zbog kojih privatne knjižare u Hrvatskoj ne mogu ili jedva mogu opstati. Po njoj su to dominacija knjižarskih lanaca nakladničkih kuća, jer su one uvijek konkurentnije, prodaja na kioscima i internetu, rasprodaja knjiga za 50 lipa do tri kune na raznim sajmićima i u raznim “knjižarama”, preskup hladni pogon te nedostatak zakonske regulative za knjižare, koje se tretiraju kao svaka druga prodavaonica.


– Činjenica je da u nakladničkom poslu svi jedni drugima dugujemo, no taj se začarani krug mora prekinuti. U tom smislu Castropola odustaje od stvaranja još većih dugova, reprogramira ih i pokušat će zajedno s kolegama iz Hrvatske stvoriti jedan novi model neovisnog knjižarstva koji će imati i svoje zakonske okvire, veli Vodopija.