Likovna komunikacija

Kritičar bira: U Galeriji “Juraj Klović” otvorena izložba HDLU-a Rijeka

Miljenko Marin

Foto: Ivica Tomić

Foto: Ivica Tomić

Radovi odabrani za izložbu posjeduju kombinaciju originalnosti i očuđenja, a to ih čini kvalitetnim primjerima uspješne likovne komunikacije koja, ipak, ovisi i o drugoj strani – recipijentima – smatra autor izložbe Nikola Albaneže



RIJEKA U Galeriji »Juraj Klović« sinoć je otvorena tradicionalna skupna izložba članova Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka iz ciklusa »Kritičar bira«. Kritičar je ovoga puta povjesničar umjetnosti Nikola Albaneže, a on je temom pod naslovom »Djelo u procjepu – poticaj dijalogu« okupio osamnaest autorica i autora i odabrao njihove radove.


– Komunikativni potencijal likovnoga djela, kao i svakoga drugog umjetničkog ostvarenja, nositelj je njegove vrijednosti, pravi pokazatelj značenja koje mu pridajemo. Taj potencijal ne može opstojati sam za sebe, on je u izravnoj svezi s kvalitetom izvedbe konkretnoga djela, s kontekstom koji ga uvjetuje, ali kojega i on sam stvara. U tom smislu, zanimljivo je razmotriti kako sami umjetnici pristupaju komunikacijskom aspektu svoga rada… stoji u najavi izložbe.


– Umjetnička djela kao osobiti vizualni jezik pozivaju na čitanje. Promotrimo u kojoj mjeri autori vrednuju vlastiti izraz – kojim nam prenose svoje doživljaje – kao komunikacijski modus. Je li im važan ili je zadovoljenje stvaralačke potrebe (one unutarnje prisile koja ne brine o recepciji promatrača) ujedno i dovoljno ispunjenje?




S druge strane, prevelika briga o prihvaćanju može dovesti do podilaženja publici, ujedno i do snižavanja kriterija. Ukoliko je relacija s iskustvima promatrača izostala, djelo vjerojatno neće biti shvaćeno, a ukoliko je odnos prema temi banalan, nepoticajan, ono neće pobuđivati interes, naprosto neće biti zanimljivo – piše između ostaloga autor Nikola Albaneže u predgovoru kataloga izložbe.


– Za ovu izložbu odabrani radovi posjeduju, po mom mišljenju, kombinaciju originalnosti i očuđenja (Ana Grubić, Želimir Hladnik), snažne emotivnosti (Morena Kvaternik), i suptilne, u znak kondenzirane osjećajnosti (Ljiljana Barković), izravne i slojevite kontekstualizacije (Yasna Skorup Krneta, Branko Lenić, Lea Čeč), izvedbene rukopisne i kompozicijske vještine (Dražen Filipović Pegla, Sanja Ipšić Randić) te oblikovne samosvojnosti (Jasna Bogdanović, Jelena Cetinja Vukelić), ironijskoga odmaka (Zdravko Milić, Željko Kranjčević Winter) i izravnoga humora (Saša Jantolek) – dakako, u raznim omjerima – koja ih čini kvalitetnim primjerima uspješne likovne komunikacije, a ona, ne smijemo zaboraviti, podjednako ovisi i o drugoj strani; o recipijentima koji svojim čitanjem/razumijevanjem moraju dopuniti inicijalnu višeznačnost ponuđenih ostvarenja – zaključuje Nikola Albaneže.


Izložba će u »Kloviću« bit otvorena do 9. kolovoza.