'Salvador Dali: recepti za besmrtnost'

KULTURNI SPEKTAKL Djela velikog Dalija u malom Đurđevcu

Tihomir Ponoš

Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Salvador Dali u Đurđevcu! Da, a zašto ne? Pa, prije Dalija u đurđevačkom muzeju bila je organizirana izloža »Hommage a Picasso«, proljetos je zatvorena izložba djela Marca Chagalla, a sada je od kraja travnja, pa sve do posljednjeg dana listopada na redu Salvador Dali i izložba »Recepti za besmrtnost«. Izložbe velikih imena povijesti slikarstva nisu više privilegij velikih gradova



Salvador Dali u Đurđevcu! Da, a zašto ne? Pa, prije Dalija u đurđevačkom muzeju bila je organizirana izloža »Hommage a Picasso«, proljetos je zatvorena izložba djela Marca Chagalla, a sada je od kraja travnja, pa sve do posljednjeg dana listopada na redu Salvador Dali i izložba »Recepti za besmrtnost«.


Izložbe velikih imena povijesti slikarstva nisu, dakle, više privilegij velikih gradova i velikih izložbenih centara. To da se takve izložbe mogu organizirati i postaviti u malim mjestima, Đurđevac ima 8.000 stanovnika, veliko je postignuće.


Takve izložbe mala mjesta, koja se obično nazivaju periferijom ili provincijom (pri čemu provincijalnost treba interpretirati kao stanje duha, ne kao nešto mjesno), sjajna su vijest, one visoku, elitnu kulturu prevode preko praga malih sredina.




Netko će prigovoriti da primjerice Dalijeva izložba u Đurđevcu nije izložba vrhunskih Dalijeva radova, da to nije velika retrospektiva, da na njoj nisu izložena najpoznatija i najvažnija Dalijeva djela. Međutim, i u velikim je izložbenm centrima često tako.


Sjetimo se samo izložbe »Dora Maar i Picasso: dodir pogledima« postavljene u Zagrebu prije 15 godina. Nije to bila izložba najboljih Picassovih djela, dapače, ali bila je važna, a medijski joj je odjek bio golem.Motiv jajetaOdakle Dali u Đurđevcu? Plod je to sretnog slučaja i agilnosti.


Izložba


Izložba ‘Salvador Dali: recepti za besmrtnost’ u Đurđevcu, snimio Davor KOVAČEVIĆ



Đurđevac i slovenska Lendava su zbratimljeni gradovi. U Đurđevcu su uočili da u Lendavi svako malo imaju izložbu nekog vrhunskog umjetnika. Raspitali su se i dozali kako. Riječ je o slikama iz kolekcije njemačkog skupljača umjetnina Richarda H. Mayera koji živi u Bambergu.


Kada su shvatili da u Lendavi zahvaljujući suradnji s Mayerovom zakladom imaju izložbe vrhunskih imena povijesti slikarstva, u Đurđevcu su zaključili da bi i oni to mogli imati. Nijemci su provjerili uvjete đurđevačkog muzeja, zaključili da ispunjava njihove standarde i suradnja je započela.


I »Hommage a Picasso« i »Marc Chagall: Stvaranje i Biblija« su iz Mayerove zbirke, baš kao i Picasso, baš kao i Hundertwasser čija izložba traje u Lendavi.Izložba »Salvador Dali: Recepti za besmrtnost« postavljena je na posljednjoj etaži Muzeja Đurđevca, dakle Staroga grada, gdje su inače izložene umjetnine iz donacije Ivana Lackovića Croate. Što su »recepti za besmrtnost«?


Izložba


Izložba ‘Salvador Dali: recepti za besmrtnost’ u Đurđevcu, snimio Davor KOVAČEVIĆ



Jedan od ciklusa na izložbi i ciklus od deset radova (uz još tri izložena rada koja je, nezadovoljan njima, poništio sam autor), među njima su i skice za neka kasnija djela. Dali je vjerovao da se besmrtnost može postići kroz vjeru u Boga, a to se manifestiralo na nekoliko načina i on je to likovno prikazivao kroz nekoliko simbola. Važan simbol, za njega i jedan od njegovih važnih, klasičnih motiva, je jaje.


Ono nije samo simbol života, ono je, oblo i glatko, za Dalija savršenstvo. U tom je ciklusu i jasno prisutna Dalijeva fasciniranost znanošću. Kako Sigmundom Freudom (kojega je i upoznao) i njegovom višestrukom interpretacijom čovjeka, tako i golemim znanstvenim postignućima poput otkrića zavojite strukture DNK.


Tu je zavojitu strukturu Dali aplicirao na svoju varijantu Trajanova stupa. Jasno je da nije prikazao Trajanov pobjedonosni rat protiv Dačana, prikazao je evoluciju čovjeka. Izložen je i kofer od pleksiglasa »Recepti za besmrtnost« u kojem je Dali taj ciklus čuvao. U skladu sa svojom ekscentričnošću, Dali je kovčeg malo doradio, zamIjenio klasičnu ručku i umjesto nje stavio telefonsku slušalicu, a na krajeve, gdje se kofer otvara pridodao nešto poput metalnog jajeta (eto opet jaje) na oko.


Sjajan crtač i ekscentrikUkupno 123 Dalijeva djela (od njih 1.500 koliko ih Mayer, koji je s Dalijem i prijateljevao, ima) podijeljeno je u nekoliko ciklusa. To su »Don Quijote«, »Trorogi šešir«, »Nadrealistička tauromahija«, »Alisa u zemlji čudesa«, »Carmen«, »10 recepata za besmrtnost«, »Sigmund Freud: Mojsije i monoteizam«, tu su i ciklus plakata izražen za francuske željeznice, dvije tapiserije, skica za namještaj (ležaljku-naslonjač) iz 1934. godine, katedrala palaca.


Izložba


Izložba ‘Salvador Dali: recepti za besmrtnost’ u Đurđevcu, snimio Davor KOVAČEVIĆ



Iz izloženih se djela (zastupljene su razne tehnike) vidi da je Dali sjajan crtač, itekako su vidljivi neki od njegovih omiljenih motiva, raspon interesa, ali i njegova ekscentričnost. Dalijeva je ekscentričnost, kao i svačija, paradoksalna. On je bio ekscentrik, a zato što je bio ekscentrik htio je da i on i njegovo djelo budu u centru pažnje i pozornosti.


Neskromnosti mu nikada nije nedostajalo, a ta i neskromnost i želja da se bude drugačiji i originalan, vidljiva je i na đurđevačkoj izložbi. Što se tiče neskromnosti dovoljno je prisjetiti se njegove izjave »Kada sam imao šest godina htio sam biti kuharica.


Sa sedam godina Napoleon. Od tada je moja ambicija postojano rasla«.Osim jajeta, na izložbi je kao jedan od njemu omiljenih motiva snažno prisutan leptir. Što se, pak, jajeta tiče, Muzej Đurđevac nastavio je tradiciju suradnje s osnovnom školom i djeca su na satu likovnog odgoja izrađivala, u suradnji s nastavnikom, jaja po uzoru na Dalijeva. Čini se da u Đurđevcu ne nedostaje mladih likovnih talenata. Leptiti su posebno zastupljeni u ciklusu »Trorogi šešir«.


Izložba


Izložba ‘Salvador Dali: recepti za besmrtnost’ u Đurđevcu, snimio Davor KOVAČEVIĆ



Zastupljeni su kao obični lepiri, kao dijelovi ženske haljine, redovničin pojas, sjena, pa i kao dio muške nošnje pri čemu jedan dio leptirova tijela tvori muškarčevo spolovilo. Važan motiv su i štake, posebno primjetne u ciklusu »Sigmund Freud: Mojsije i monoteizam«. Štake su višestruki simbol. One su oslonac, dakle nešto što je itekako potrebno u životu, posebno u nevolji, one pomažu, ali one isto jako jasno naznačuju na nečiju slabost, jer trebaju onome koji pati od kakve slabosti.


Tu su i Daliju toliko dragi nosorozi koji za njega simboliziraju geometriju i čednost (iako su nosorozi u ljudskoj stvarnosti ugroženi zbog navodno afrodizijačkih svojstava u prah pretvorenaoga roga, dakle zbog nečega što nema nikakve veze s čednošću).Španjolski motiviItekako su primjetni i tradicionalni španjolski motivi – od don Quijotea, preko Carmen, do tauromahije, odnosno borbe bikova.


I tu, kod španjolskih motiva, treba zastati i umjesto o djelima, progovoriti o samome autoru, njegovoj kompleksnosti, razlikama koje je nosio u sebi, zbog čega su ga mnogi smatrali ne samo ekscentričnim nego jednostavno ludim. Za sebe je govorio da je »princ katalonske inteligencije«, a taj »princ katalonske inteligencije« je nakon Drugog svjetskog rata svesrdno podržavao Francisca Franca koji je, pak, zatirao katalonski identitet.


Izložba


Izložba ‘Salvador Dali: recepti za besmrtnost’ u Đurđevcu, snimio Davor KOVAČEVIĆ



Taj je nadrealist (kojega je zbog njegova odnosa prema Francu Andre Breton htio izbaciti iz nadrealističkoga kruga i, ako je ikako moguće izbrisati svaku Dalijevu vezu s nadrealizmom, na što je Dali kazao: »Ja sam nadrealizam«) drugovao i radio s Luisom Bunuelom (kojega je u SAD-u prokazao kao komunista, zbog čega Bunuel više nije mogao raditi na filmu u toj zemlji), za sebe je govorio da je anarhist i monarhist, a buntovni nadrealist je, što je bio stariji, u svojim stavovima i nazorima bivao sve konzervativniji. Ukratko, osoba širokog spektra koji objedinjuje naizgled nespojive razlike, a što se sve reflektirao i na njegovo djelo.