Turizam na kontinentu

Renesansni festival dovodi krvnike i sprave za mučenje u srce Podravine

Siniša Pavić

Foto PIXSELL

Foto PIXSELL

Tema ovogodišnjeg 14. po redu Renesansnog festivala što se u Koprivnici održava od 22. do 25 kolovoza i jest tortura, a organizatori kažu da tamnu stranu ljudske povijesti žele približiti na edukativan način. No, to je samo mali dio onoga što nudi ova velika manifestacija...



Srednjovjekovni zabavljači poput dvorskih luda i žonglera, gađanje samostrelom i borbe mačevima, srednjovjekovna jela i pila, sokolari i taljenje željezne rudače, viteške igre i viteške čarke, proizvodi obrtnika i alkemičara, srednjovjekovni svirači i trbušne plesačice, srednjovjekovni ragbi i trista drugih srednjovjekovnih čudesa te ove godine ponajprije, ponajviše i ponajatraktivnije – interaktivni prikaz korištenja sprava za mučenje! Jer, tema ovogodišnjeg 14. po redu Renesansnog festivala što se u Koprivnici održava od 22. do 25 kolovoza i jest tortura! Ali, krenimo mi redom, tako da nam direktor Turističke zajednice grada Koprivnice i autor festivala Renato Labazan pojasni zbog čega Renesansni festival, pa još u Koprivnici.


– Mnogi to pitaju. Tajna leži u ostacima renesansnih bedema, odnosno ogromne renesansne utvrde koja je bila jedna od najvećih između mora i Mađarske. Počela se graditi sredinom 16. stoljeća, gradili su je renesansni majstori iz Austrije i Italije. To je razlog zbog kojeg se manifestacija zove Renesansni festival i što obrađuje život ne samo 15. nego i 16. stoljeća. Jer, vjerujte, i u 16. stoljeću srednji vijek još debelo traje na našim prostorima – kazuje Labazan.


Tortura samo djelić


Doba je to kada u ova naša područja prodiru Turci, dok novotarije iz zapadne i središnje Europe do nas i ne dolaze tako brzo, osim što srednjovjekovni način ratovanja lagano prepušta mjesto modernijim načinima borbe barutom. Uglavnom, zato Srednjovjekovni festival. No, zašto je tema ove godine tortura, taman da na plakatima i propagandnom materijalu glavna zvijezda bude stasiti krvnik!? Da nije, pitamo, to kakav refleks na aktualno nam društveno stanje!?




– Možda malo – smije se Labazan.


Foto PIXSELL


Foto PIXSELL



Razlozi su ipak drugi. Recimo onaj da, kako kaže, svaki poznatiji dvorac u Europi koji je i turističke naravi, ima i muzej torture u koji se ulaz uredno plaća.


– Ljudski rod zanima takva tamna strana ljudske povijesti koja je bila prisutna oduvijek, pa i u tom razdoblju, pogotovo za inkvizicije, a na žalost i dan danas je prisutna. Mi tu priču želimo približiti na edukativan način, tako da djeca koja o tome uče u školama, i vide te sprave koje smo vjerno napravili po originalima. Vjerujemo da će biti atraktivno. Međutim, to je samo jedan dio ogromne manifestacije – ističe Labazan.



Da nikakve zabune ne bi bilo što je tema ovogodišnjeg Renesansnog festivala, na svim propagandnim materijalima je krvnik. Visok, stamen, snažan, opak, makar mu lice i ne vidiš. Našem krvniku je ime Mladen Balaško. On nas uči kako se krvnik na ovim prostorima zapravo službeno zvao pomoćnik izvršenja pravde, dok su smaknuća bila izvršenja pravde.– Izvršenja pravde su se odvijala isključivo mačem i vješanjem. Sjekira je više romantiziran, holivudski prikaz krvništva – kaže Balaško.Inače, veli i kako je zapravo malo povijesnih podataka o tome kako su krvnici živjeli, koje su ih specifičnosti krasile, dok se s druge strane o spravama za mučenje poprilično toga zna.– Činjenica je zato da su im sjekli uši i jezik da ne mogu pričati o pozadini svakog izvršenja pravde. Zanimljivo je i to da bi od žrtve nad kojom je izvršio pravdu, krvniku pripalo sve što je žrtva nosila od pojasa nadolje. Ako to stavimo u kontekst srednjeg vijeka u kojem je bila velika neimaština, pa ako ste smaknuli nekog plemića, onda bi se tu ispod pojasa našlo ako ništa neko fino tkanje – priča Balaškov.Cijenjena je bila ta služba, dodaje, jer radili su posao koji nitko nije volio, a morao se izvršiti. Najbolji status su imali, veli, za carice Marije Terezije. No, barem je u Koprivnici bilo tako, imali su oni još mnoga zaduženja uz smaknuća.– Pratili su gubavce, prostitutke kad su došli do grada, nadzirali prodaju žitarica i poljoprivrednih proizvoda na tržnicama, čak su čistili i javne zahode, ali to ne morate objaviti (ha, ha). Krvnik u Koprivnici istovremeno je bio i grobar, a u Koprivnici su srednjovjekovni krvnici imali i svoju specijalnost – mučenje koprivom! S obzirom da je kopriva zdrava, možda se tako i nije mučilo nego liječilo – priča Balaškov.I kakve su onda osnovne karakteristike krvnika, pitamo ga, makar bi, da smije, jedan od festivalskih ‘kmetova’ Stjepan Čižmek Štef imao tu štogod i više reći. »Mora biti karakterno jaka osoba«, sažima Balaškov. Je li tome tako, doznat će onaj tko navrati ovaj vikend do Koprivnice.


I u pravu je, jer Renesansni festival u Koprivnici stoji uz bok najveće manifestacije ovakve vrste u Europi, one u njemačkom Kaltenbergu.


– Koncepcija je slična, čak se naša manifestacija prostire i na nešto većem prostoru. Bitno je pritom reći da je naša želja pokazati taj srednjovjekovni život u svoj svojoj punini. Obrađujemo skoro sve segmente srednjovjekovnog života i trudimo se da to bude na vrlo vjerodostojan način – ističe Labazan.


​Nema plastike


Kako to u praksi već godinama funkcionira, svjedoči i ova činjenica; ovo je festival koji je izbacio plastiku iz uporabe već prije sedam godina!


– Uradili smo to kad se još ni u EU-u nisu o tome govorili. Danas slušamo neke naše kolege u Hrvatskoj koji organiziraju festivale kako govore da su oni prvi izbacili plastiku. Malo nas to vrijeđa, ali nam je i smiješno jer mnogi znaju da se to dogodilo na Renesansnom festivalu prije šest, sedam godina – kazuje Labazan.Nema na festivalu plastičnih tanjura, vilica, čaša, ali ima krigla koja se renta, a zapravo najčešće kupi da bi se doma nosila kao suvenir i uspomena.

– Kada dođete u taj prostor renesansnog bedema, uistinu imate osjećaj da ste se vremeplovom vratili u to davno vrijeme. Na žalost, Renesansni festival je velika manifestacija ali je, možda, na malko krivom mjestu. Da je negdje na obali, bila bi to itekako razvikana manifestacija. Ovako smo još uvijek malo u zapećku, jer se sve događa na kontinentu – veli Labazan.


Otvara time malčice tu našu vječnu temu drugačijeg tretmana kontinentalnog i obalnog turizma. Makar, nije teško shvatiti što to govori Labazan kad baca rukavicu izazova i veli neka se nađe onaj tko će uz more organizirati ovakvu priredbu, pa još izvan sezone kupanja i da mu na nju dođe 50.000 posjetitelja isključivo zbog manifestacije i onog što su organizatori stvorili na ostacima zemljanih otkopa, bedema i jedne kule, a ne zbog kupanja i sunčanja.


Može kontinent


Foto PIXSELL


Foto PIXSELL



– U tri i pol dana 50.000 ljudi, ne samo iz cijele Hrvatske, već i iz drugih dijelova Europe i svijeta. Ljudi dolaze ciljano čak i s drugih kontinenata što je nevjerojatno za jednu kontinentalnu destinaciju koja je turistički nerazvijena – kaže Labazan.



Kako gradu koji se Koprivnicom zove, a onda i njegovom Renesansnom festivalu dolikuje, svega je tu spravljenog od – koprive! Rakije, sokovi, jela, čak i parfem od koprive!– U turizmu bi naglasak uvijek trebao biti na originalnosti. Tim motom sam se vodio kada sam osmišljavao priču o koprivi prije 15, 16 godina s obzirom na srednjovjekovni toponim Koprivnice. Koprivnica sigurno nije slučajno dobila ime po koprivi – priča Labazan.Ističe pritom pivo što ga na Festivalu kuhaju fratri. Jedinstveno je i koliko je njemu znano, slično ne postoji nigdje na svijetu.


Pa kako je vremenska prognoza korektna, u ta četiri dana bude krkljanac u Koprivnici, nenaučenoj na toliki turizam.


– Renesansni festival dokaz je kako se i na kontinentu, uz velika odricanja i entuzijazam, može napraviti pomak. Ali, sve to košta, pri čemu ne mislim samo na financije. Sva sreća, imamo stotinjak članova udruge Anno domini, entuzijasta koji su godinama dio te priče. Zahvaljujući njima sve to može biti, jer da nemamo tu bazu ljudi, ne bismo mogli sve ovo raditi – ističe Labazan.


U konačnici, kaže Labazan, imamo u Koprivnici možda i najveću međunarodnu manifestacija, onu na kojoj je više od 1000 sudionika i na stotine što sudionika, što posjetitelja iz Latvije, Poljske, Francuske, Izraela, Italije… Sva to, ističe, stvara srednjovjekovnu priču, kolaž i koloplet koji je svakom posjetitelju poseban i nezaboravan.Dakle, Renesansni festival, od 22. do 25. kolovoza, festival je na koji, veli Labazan, dolazi i puno Riječana, svake godine više. Mogu doći i tako da se dovezu do Zagreba, pa skoče na vlak, besplatni renesansni, što iz Zagreba ovaj vikend vozi dakako u Koprivnicu!