Razgovor za posao ili intervju na neki način definiramo kao oblik konverzacije u kojoj dvije osobe sudjeluju u verbalnoj i neverbalnoj interakciji u svrhu unaprijed definiranog cilja. To je jedna od najčešćih metoda procjene trenutačnih i budućih zaposlenika. Poslodavci kroz intervju provjeravaju unaprijed prikupljene podatke o kandidatima iz životopisa i popratnog pisma, potom neke kompetencije kao što su komunikacijske vještine, vještine snalaženja u novim situacijama i slično, te prikupljaju dodatne podatke.

Za svaki intervju treba se dobro pripremiti, a priprema uključuje i fizičku pripremu samog sebe. Dakle, bitna je i odjeća koju ćemo odabrati, dokumenti koje trebamo ponijeti…, savjetuje dr. sc. Višnja Perin, rukovoditeljica Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje zadarskog Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

O čemu trebamo voditi računa u pisanoj i usmenoj komunikaciji u traženju posla? Kakve komunikacijske vještine trebamo kod traženja posla? Možemo li i kako kontrolirati svoju neverbalnu komunikaciju na razgovoru za posao?

– Kod intervjua, osim samog verbalnog dijela, velika se pažnja posvećuje i neverbalnoj komunikaciji. Neverbalni signali su važni u našoj komunikaciji i ljudi ih redovito odašilju, ali i primaju. Ovi signali potpomažu ili naglašavaju govor, ali mogu služiti i kao neovisan oblik komunikacije. Većina ljudi ne razmišlja o neverbalnoj komunikaciji tijekom razgovora s drugom osobom. Ipak, s malo prakse i znanja mogu se izbjeći pokreti koji ostavljaju negativan dojam na sugovornika. Posebna pozornost se posvećuje alatima kod traženja posla kao što je životopis, popratno pismo uz životopis te ponašanje na intervjuu za posao – naglasila je ugledna zadarska psihologinja.

Koju poruku poslati

Uspješnu komunikaciju definiramo kao društveni proces razmjene informacija između jedne ili više osoba s ciljem uzajamnog razumijevanja pri čemu je važno da su točno primljeni sadržaj i značenje koje je odredio pošiljatelj.

– Svaka komunikacija ima nekoliko elementa, a to je najprije tko je osoba koja sastavlja i prenosi poruku, potom sama poruka i način na koji se ona prenosi te na kraju kome se prenosi. Dakle, važna je i osoba koja poruku prima. Komunikacija je složen proces čiji uspjeh nije uvijek zajamčen stoga što poslana i primljena poruka nisu nikada identične, jer dvije osobe mogu dati različita značenja komunikacijskim simbolima. Komunikacija se nalazi pod utjecajemUMIJEĆE različitih čimbenika koji je mogu ometati i to na strani primatelja, pošiljatelja ili prijenosa – pojasnila je dr. sc. Perin.

iStock

No, na komunikaciju, kako u svakodnevnom životu, pa tako i u razgovoru za posao imaju utjecaja mnogi situacijski i organizacijski čimbenici kao što je odgojni, društveni, ekonomski, iskustveni, ali i stanje pošiljatelja i primatelja poruke. Naime, mogu biti prisutne određene emocije kao što je strah, srdžba…, i to sve može utjecati na komunikacijski proces.

Vještina slušanja

– Da bi bili sigurni da je komunikacija uspješna ona treba biti potvrđena povratnom vezom, odnosno odgovarajućim odgovorom i reakcijom. Važan dio vještine komuniciranja je i vještina – slušanja. Što se tiče životopisa – to je u biti osobni sažetak radne povijesti i kvalifikacija. Trebao bi sadržavati informacije o poslovnim ciljevima, obrazovanju, radnom iskustvu, aktivnostima, dostignućima i svim vještinama pojedinca. No, pri tome treba voditi računa da bude što kraći i precizniji – jedna do najviše dvije stranice te pregledan i čitljiv.

Trebalo bi izbjegavati font manji od deset i veći od 12 te koristiti kvalitetan bijeli čisti papir. Osim toga trebalo bi prilagoditi rječnik i stil životopisa poslodavcu i radnom mjestu na koji se natječe. Popratno pismo uz životopis trebalo bi izražavati interes za potencijalnog poslodavca i radno mjesto. Dobro popratno pismo je uvijek osobno – ne postoji univerzalan način pisanja i ono bi također, trebalo pomoći »u prodaji« kvalifikacija potencijalnom poslodavcu. Pismo treba biti pregledno i ne bi trebalo biti dulje od jedne stranice.