Ohrabrujuća najava

Formula 1 razvija gorivo istih performansi kao benzin, ali sa 65 posto manje ugljičnog otiska

T.I.

Foto: Reuters

Foto: Reuters

Novo gorivo, nazvano "drop-in fuel", krajem prošle godine je prvi puta dostavljeno timovima koji proizvode motore za bolide (Ferrari, Honda, Mercedes i Renault) na testiranje, a razvija se u suradnji s naftnim kompanijama



Usprkos rekordnoj prodaji u 2021. godini, električna vozila su još uvijek relativna rijetkost na cestama. Naime, u prvoj polovici godine u SAD-u je prodano nešto više od osam milijuna vozila od čega je tek oko 310 000 otpadalo na EV. Iako bi se tržišni udio električnih vozila trebao dramatično povećati u skoroj budućnosti, motori s unutarnjim izgaranjem vjerojatno će ostati prisutni u godinama koje dolaze, posebno u manje razvijenim i siromašnijim zemljama.


Imajući u vidu kontinuiranu globalnu važnost motora s unutarnjim izgaranjem, iz najpopularnijeg moto sporta  Formule 1, najavljeno je da će se sljedeću generacija motora, koja bi na trkaće staze trebala doći 2025. godine, pokretati 100 postotno ekološki održivim gorivom koje bi kasnije trebalo postati dostupno za široku svakodnevnu upotrebu.


To novo gorivo, nazvano “drop-in fuel”, krajem prošle godine je prvi puta dostavljeno timovima koji proizvode motore za bolide (Ferrari, Honda, Mercedes i Renault) na testiranje, a razvija se u suradnji s naftnim kompanijama. Pat Symonds, glavni tehnički direktor F1, rekao je kako će gorivo biti normalno korišteno u postojećim motorima s unutarnjim izgaranjem bez ikakvih modifikacija na motorima. Prema dustupnim informacijama i najavama, gorivo je razvijeno u laboratorijskim uvjetima i napravljeno na bazi obnovljive biomase.



Procjenjuje se da će do 2030. godine, kada će ovo gorivo već biti u širokoj upotrebi, na cestama diljem svijeta postojati 1,8 milijardi vozila, od čega će tek oko 8 posto biti potpuno baterijska električna vozila. To znači da će motori s unutarnjim izgaranjem i dalje biti od presudnog značaja za cijeli svijet, a ekološki proizveden benzin za njih mogao bi imati velik pozitivan utjecaj na zaštitu okoliša i smanjenje emisija u sektoru transporta.


Cilj je da novo gorivo bude u skladu s gustoćom energije benzina koji se trenutno koristi u F1, što znači da na ne bi trebalo utjecati na performanse bolida. U konačnici bi, u usporedbi s klasičnim fosilnim benzinom, prilikom izgaranja ovog goriva emisije stakleničkih plinova bile manje za barem 65%. Da ne bi bilo zabune, sagorijevanje ovog novog obnovljivog goriva i dalje stvara ugljični dioksid kao nusproizvod i zahtijeva energiju u svojoj proizvodnji.


“To je potpuno kružna stvar. Ne proizvodimo CO2 koji trenutno već nije u atmosferi; vadimo ga iz atmosfere, koristimo ga i vraćamo u atmosferu. U osnovi, CO2 koji stvaraju izvori ionako bi ušao (ili je ušao) u atmosferu. F1 želi bolje koristiti ove izvore. Ili, u slučaju hvatanja ugljika, izvadite ga i ponovno upotrijebite – kaže glavni tehnički direktor F1.


Prvi korak prema novoj, „zelenijoj“ eri Formula 1 će napraviti već sljedeće s uvođenjem novog dizajna bolida i prvog djelomično ekološkog goriva, oznake E10, koje će sadržavati 90% fosilnog goriva i 10% etanola, a sveobuhvatni cilj je dekarbonizirati mnoge sektore svijeta i gospodarstva. Iako ćemo uskoro vidjeti više električnih automobila koji smanjuju emisije s javnih cesta, svaki električni automobil i dalje ima ugljični otisak. Rudarski procesi, rafiniranje i proizvodnja doprinose proizvodnji ugljika za automobil i njegovu bateriju, iako daleko manje od sličnih procesa koji se koriste za stvaranje i sagorijevanje fosilnih goriva. No, ako bi kamioni, zrakoplovi, brodovi i druga teška prijevozna sredstva radila na e-gorivo ispuštajući 65% manje emisija, to bi bio ogromni korak u pravcu očuvanja atmosfere i smanjivanja utjecaja prometa na klimatske promjene.


Ako ideja zaista i uspije, ne bi bilo prvi put da svijet Formule 1 i trkaćih automobila bude avangarda po pitanju novih tehnologija. Mnoge današnje samorazumljive stvari na cestovnim automobilima primijenjene su prvo na trkaćoj stazi, još od retrovizora koji je prvi put korišten tamo još 1911. godine na utrci Indianapolis 500, preko disk kočnica, do aktivne suspenzije, mjenjača na volanu, turbo-punjača…