Tehnološka revolucija

Riječki TEH LAB pretvara ideje u stvarnost: Mjesto gdje 3d tehnologija spašava industriju i baštinu

Vladimir Mrvoš

Nenad Antolović / Foto Dean Miculinić

Nenad Antolović / Foto Dean Miculinić

3D tehnologija pruža nevjerojatnu fleksibilnost, ali u kombinaciji s klasičnom strojnom obradom ona postaje nezaustavljiva, naglašava Nenad Antolović



U Ulici Milutina Barača 62, nekadašnjoj Industrijskoj, nekad srcu riječke industrijske zone, unutar zidova Riječke razvojne agencije Porin, odvija se tiha tehnološka revolucija.


Dok se globalna ekonomija bori s prekidima u opskrbnim lancima i nedostatkom specifičnih rezervnih dijelova, riječki TEH LAB nudi odgovor kroz implementaciju naprednih 3D tehnologija koje omogućuju transformaciju bilo kojeg fizičkog objekta u digitalni podatak, a potom i u funkcionalni proizvod.


Današnja industrijska paradigma više ne trpi tromost. Potreba za unikatnim, preciznim i trenutačno dostupnim rješenjima postala je standard, a ne luksuz. Upravo tu prazninu ispunjava TEH LAB, koristeći 3D ispis, 3D skeniranje i inženjerstvo ne samo kao alate, već kao cjelovitu metodologiju rješavanja najkompleksnijih inženjerskih izazova.




Ove tehnologije omogućuju stručnjacima da reagiraju brzinom koju klasični proizvodni pogoni ne mogu pratiti, stvarajući dijelove koji su donedavno smatrani preskupima ili tehnički neizvedivima.


Hibridni model


Direktor Riječke razvojne agencije Porin, Nenad Antolović, ističe kako je njihova strategija zasnovana na sinergiji, a ne na isključivosti.



– Naša najveća snaga leži u tome što ne pokušavamo pod svaku cijenu zamijeniti tradicionalne metode, već ih nadograđujemo tamo gdje su one najslabije. 3D tehnologija pruža nevjerojatnu fleksibilnost, ali u kombinaciji s klasičnom strojnom obradom ona postaje nezaustavljiva.


Taj hibridni pristup omogućuje nam da za svaki projekt odaberemo put koji je najekonomičniji i najbrži za korisnika, naglašava Antolović.


Kroz takav pristup, razvojni proces postaje potpuno prilagođen stvarnim potrebama. Bilo da je riječ o digitalizaciji dijela koji više ne postoji u katalozima ili o optimizaciji geometrije za vrhunske sportske performanse, proces u TEH LAB-u osigurava da se od inicijalnog skena do finalnog proizvoda dođe bez gubitka preciznosti.


Snaga reverznog inženjerstva možda je najvidljivija na primjeru restauracije starih – oldtimer vozila. Kada je vlasniku legendarnog FIAT-a 1100 zatrebalo kućište brzinomjera – dio koji je nemoguće kupiti već desetljećima – TEH LAB je primijenio svoju digitalnu mogućnost.



FIAT 1100 brzinomjer

Oštećeni original je skeniran, u virtualnom prostoru su mu vraćene tvorničke dimenzije, a potom je 3D ispisom kreirana savršena, ali i funkcionalna replika.


No, tehnologija nije rezervirana samo za nostalgične ljubitelje oldtimera. U surovoj stvarnosti teške industrije, poput strojeva i pogona za usitnjavanje kamena, zastoji znače goleme gubitke. Strojevi koji su u pogonu desetljećima često nemaju dostupnu tehničku dokumentaciju.


Stručnjaci TEH LAB-a ovdje uskaču kao tehnološki detektivi, rekonstruiraju istrošene komponente, izrađuju precizne 3D modele i omogućuju proizvodnju zamjenskih dijelova u malim serijama, produžujući time radni vijek opreme vrijedne milijune eura.


Rob mašte


Na drugom kraju spektra nalazi se visoka tehnologija i razvoj novih proizvoda. Projekt FAUST V, prvo hrvatsko autonomno plovilo, oslonio se na TEH LAB u ključnim fazama prototipiranja.



Adaptacija dizelskog automobilskog motora za gliser

U svijetu gdje svaka promjena dizajna može značiti mjesece čekanja na novi kalup, 3D ispis je omogućio izradu testnih komponenti u više iteracija gotovo preko noći.


Sličan uspjeh postignut je i s tvrtkom Hartera Robotics. Za njihov inovativni sustav autonomnog poliranja plovila, u Rijeci su izrađeni metalni prototipni dijelovi od aluminija.



Ovi dijelovi, kompleksne geometrije i visoke izdržljivosti, omogućili su funkcionalna testiranja sustava u realnim uvjetima, ubrzavajući put od ideje do tržišta za nekoliko mjeseci.


U klasičnoj proizvodnji, dizajn je rob alata. U 3D ispisu, dizajn je rob samo mašte. To dokazuju usisne grane za motorsport i razvodnici goriva za motocikle izrađeni u laboratoriju.



Metalni 3D ispis usisnih grana za trkaći automobil

Korištenjem metalnog 3D ispisa, inženjeri su uspjeli integrirati unutarnje kanale za hlađenje izravno u strukturu dijela, istovremeno smanjujući njegovu masu i povećavajući efikasnost.


Danas se TEH LAB Riječke razvojne agencije Porin etablirao kao jedinstveni centar za sve vizionare, mjesto gdje se u neprekinutom slijedu rečenica i procesa spajaju najrazličitije grane ljudskog djelovanja.



U sferi industrije i održavanja, ovaj laboratorij omogućuje brzu izradu zamjenskih dijelova koji spašavaju proizvodne procese, dok u strojarstvu otvara vrata razvoju najkompleksnijih tehničkih komponenti koje prkose zakonima tradicionalne obrade.


Istovremeno, u dinamičnim poljima pomorstva i robotike, laboratorij služi kao inkubator za izradu prototipova autonomnih sustava koji će sutra ploviti morem.



Njegov utjecaj ne staje na tehnici, jer u arhitekturi i dizajnu omogućuje pretvaranje vizija u opipljive fizičke modele, dok u domeni kulturne baštine nudi sofisticirane metode za dokumentiranje i restauraciju neprocjenjivih umjetnina.


Odgovor na probleme


Nenad Antolović kaže kako je TEH LAB odgovor na konkretne probleme onih koji imaju viziju, ali nemaju pravi plan do njezine realizacije.



– Bilo da se radi o obrtniku kojem nedostaje pojedini dio, startupu koji razvija novi proizvod ili ustanovi koja želi očuvati postojeće modele, nudimo tehničku podršku kroz skeniranje, reverzni inženjering i 3D printanje u metalu ili polimeru.


Na jednom mjestu objedinjavamo cijeli proces, bez potrebe za velikim početnim ulaganjima u alate.


Viši savjetnik-koordinator TEH LAB-a Daniel Đuranović, objašnjava proces 3D printanja.



– Naš je zadatak procijeniti najprikladniji pristup i pomoći vam da ideju pretvorite u izvedivo rješenje. Danas uz pravu tehnologiju i stručnost, svaki tehnički izazov može se pretvoriti u rješenje kroz inovaciju, kaže Đuranović.


Uspješno povezivanje akademskog sektora i realne industrije doživjelo je svoj vrhunac u lipnju 2024. godine kada je, u suradnji s Tehničkim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, organiziran iznimno uspješan jednodnevni kongres pod nazivom »3D print u medicini i inženjerstvu«.



Nenad Antolović ističe kako je glavni cilj ovog stručnog okupljanja bio detaljno raspraviti o sve široj primjeni aditivnih tehnologija, pri čemu je poseban naglasak stavljen na inovacije unutar dentalne industrije, dok je sam kongres poslužio kao ključna platforma za umrežavanje i intenzivnu suradnju akademske zajednice i industrije, čime je dodatno naglašena važnost 3D tehnologija u sveukupnom razvoju medicinskog i inženjerskog sektora.


Ovaj smjer razvoja, prema riječima Đuranovića, dodatno je potvrđen kroz sudjelovanje u značajnom prekograničnom projektu Digital Innovation Hub (DIH) InnovaMare, koji se financira iz programa Interreg Italija – Hrvatska 2021.-2027., a u sklopu kojeg su korištene specijalizirane usluge TEH LAB za razvoj naprednih prototipova te dijelova kalupa izrađenih od karbonskih vlakana.



Đuranović naglašava kako je jedan od najistaknutijih rezultata ovog međunarodnog projekta razvoj autonomnog plovila Faust V, koje je inspirirano vizionarskim radom proslavljenog hrvatskog izumitelja Fausta Vrančića te kao peta generacija tehnologije uspješno objedinjuje elemente umjetne inteligencije, digitalizacije i ekološke održivosti, postavljajući time potpuno nove standarde u kompleksnim pomorskim operacijama i sustavima za nadzor okoliša.


Stručna baza


Dodatni iskorak u institucionalnom povezivanju dogodio se tijekom 2024. godine kada je TEH LAB službeno postao stručna baza Sveučilišta u Rijeci, što je, kako navodi Nenad Antolović, u praksi omogućilo još snažniju i izravniju suradnju s akademskim sektorom, primarno kroz efikasan transfer znanja i tehnologija, ali i kroz kontinuiranu razmjenu dragocjenih profesionalnih iskustava.



Pod krovnim geslom »Inovacije za inovatore«, Antolović pojašnjava kako su inovativna tehnologija i istinska strast prema razvoju visokotehnoloških rješenja često presudni faktori uspjeha u suvremenom sportu i industriji, te kroz stratešku suradnju s ambicioznim timovima, kao što su Adria Hydrofoil Team i Riteh Racing Team, TEH LAB demonstrira kako precizna primjena modernih tehnologija, poput 3D ispisa i reverznog inženjerstva, može osigurati značajnu konkurentsku prednost na zahtjevnoj međunarodnoj razini.



Ovi timovi ujedno predstavljaju najbolje primjere sinergije između osobne strasti, vrhunskog inženjerskog znanja i tehnoloških inovacija, što Đuranović ilustrira primjerom Adria Hydrofoil Teama, koji se profilirao kao jedan od vodećih timova na hrvatskoj sceni sportskog hidrofoilinga kroz razvoj plovila s tehnologijom koja omogućava letenje iznad vode.


Tim okuplja posvećene sportaše i inženjere koji kombiniraju vrhunske vještine iz jedrenja, surfanja i inženjeringa kako bi postigli maksimalne performanse, a njihova je izvrsnost potvrđena tijekom 2024. godine osvajanjem drugog mjesta u ukupnom poretku Energy klase te trećeg mjesta u kvalifikacijama i brzinskim testovima na prestižnom natjecanju Monaco Energy Boat Challenge.



Paralelno s uspjesima na moru, Nenad Antolović skreće pozornost i na Riteh Racing Team koji okuplja studente Tehničkog fakulteta u Rijeci koji svoje opsežno teorijsko znanje uspješno pretvaraju u praktična rješenja kroz dizajn, izradu i testiranje trkaćih automobila.


– Otkako je tim osnovan krajem 2007. godine, kontinuirano sudjeluje na prestižnim međunarodnim natjecanjima Formula Student, gdje pred globalnom publikom demonstrira kreativnost, tehničke vještine i izniman timski rad, dok im je TEH LAB, u tom procesu pružio ključnu tehničku podršku kroz 3D ispis specijaliziranih kalupa za prednji spojler izrađen od karbonskih vlakana, čime je još jednom potvrđena važnost tehnološke potpore u postizanju vrhunskih rezultata, zaključuje Antolović.



Slučaj Goldoni


TEH LAB-ova uloga nadilazi čisto inženjerstvo. U suradnji s Muzejom moderne i suvremene umjetnost, kroz projekt »Slučaj Goldoni«, 3D skeniranje je postalo ključni alat u očuvanju kulture.


Projekt »Slučaj Goldoni« vraća jedino djelo Raoula Goldonija iz muzejske Zbirke skulpture, Jezgra (Okovano staklo) iz 1973. godine, u izlagačku i muzeološku funkciju nakon više od četiri desetljeća.



Posebnost ovog projekta leži u obnovi skulpture, čija je jedna od pet staklenih ploča bila teško oštećena i zagubljena. Novi život joj je podario renomirani umjetnik i Goldonijev dugogodišnji suradnik Livio Seguso.


Tijekom restauracije potaknuta je međumuzejska, interdisciplinarna i međunarodna suradnja, a Muzej moderne i suvremene umjetnosti, u suradnji s RRA Porin, proveo je potpuno 3D skeniranje skulpture.


Time je ostvarena inovativna zaštita muzejske građe unutar zbirki MMSU-a, što predstavlja prvi takav primjer u muzeju. Skulptura je dobila digitalnog blizanca, čime je omogućena njezina precizna restauracija i trajna zaštita od zaborava i fizičkog propadanja.


Oprema


– sustavi za optimizirano 3D skeniranje i optička mjerenja


– softveri za povratno inženjerstvo i parametarsko modeliranje


– grafičke radne stanice za računalno projektiranje


– oprema za aditivnu proizvodnju od polimera (FDM/FFF tehnologije)


– oprema za aditivnu proizvodnju od metala u obliku praha (metalni 3D print)


– oprema za provođenje radionica i stručnih programa